Govoreći o izvješćima o radu Vrhovnog suda od 2022. do 2024. godine istaknuo je da će uvijek stati iza struke i neće dopustiti da se o pravosudnim dužnosnicima i stanju u pravosuđu govori općenito i generalno, samo na negativan način jer to jednostavno ne stoji, poručio je.
„Da ima stvari i izazova koji nisu dobri, koji su negativni, ima”, dodao je.
Kada je riječ o učinkovitosti pravosuđa, podsjetio je na razdoblje ulaska u EU i pregovore, kazavši da smo tada imali više od milijuna neriješenih predmeta godišnje, a na kraju prošle godine došli smo do 400 tisuća, dok smo 28. veljače ove godine na njih 385.233.
Što se tiče duljine trajanja postupka, nedavno sam u Saboru spomenuo prosječno trajanje predmeta 126 dana, no, netko je izvukao predmet koji traje 20 godina. Da, ima i takvih predmeta i to nije dobro, što želimo sa svim dionicima sustava promijeniti, poručio je.
U razdoblju pregovora i ulaska u EU imali smo više od milijun neriješenih predmeta godišnje, a 28. veljače ove godine došli smo na njih 385.233.
„Najveći izazov koji vidim je veliki godišnji priljev predmeta, a podaci iz 2025. godine samo dodatno potvrđuju te trendove i mi smo na godišnjem priljevu 1,258 milijuna predmeta godišnje, a učinkovitost sudova pokazuje da su sudovi riješili 1,263 milijuna”, kazao je.
Najviše ima prekršajnih postupaka
Kada je riječ o strukturi predmeta koji godišnje pristižu, kaže, velik dio otpada na prekršajne postupke, oko 120 tisuća, a od toga oko 70 posto se odnosi na prometne prekršaje i treba razmotriti na koji način te postupke maknuti s pravosudnih tijela i ostaviti pravosudnim dužnosnicima da svoje vrijeme učinkovito posvete rješavanju sporova koji su doista bitni.
Habijan je odgovorio na primjedbu o izboru predsjednika Vrhovnog suda.
„Hajdemo malo pogledati izbor predsjednika Vrhovnog suda i gdje su korijeni. Zlata Đurđević javila se bez poziva, gospođa Artuković predložena bez mišljenja, nije zatraženo niti mišljenje. Možete li reći koja je ta osoba koja je to napravila. Hajdemo pričati o tome i zašto se nalazimo u ovoj poziciji”, odgovorio je.
Upitan gdje vidi prostor kako bi se smanjivao broj onih predmeta koji traju dulje od 10 godina ministar je odgovorio da je ključ svega u komunikaciji sa svim dionicima unutar pravosudnog sustava.
Najavljena ulaganja u pravosudni sustav i reforma državne škole za pravosudne dužnosnike
Osvrnuo se i na ulaganja u pravosudni sustav pri čemu je posebno istaknuo infrastrukturna ulaganja kao što je to Trg pravde u Zagrebu vrijedan oko 160 milijuna eura, Trg pravde koji se planira u Rijeci, Velikoj Gorici, izgradnji novih zgrada pravosudnih tijela u Bjelovaru.
Ministar je u odgovorima zastupnicima također najavio reformu državne škole za pravosudne dužnosnike, pomlađivanje kadrova s obzirom da oko 50 sudaca odlazi u mirovinu, a jedan od načina je vježbeništvo i izmjena zakonodavnog okvira.
Izvor: Hina/Vlada
