Od 2016. u vodno gospodarstvo uloženo ukupno 5,2 milijarde eura

Na početku obraćanja predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je prisutnima, kako je kazao, na velikoj obljetnici 150 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj i prisjećanja na temelje koje je postavio biskup Josip Juraj Strossmayer, kao i na prvih 30 godina Hrvatskih voda kao pravne osobe.

Ovako dugo razdoblje organiziranog upravljanja vodama govori o tome da je hrvatsko društvo rano prepoznalo vrijednost vode, kazao je Plenković.

Istaknuo je kako je voda pretpostavka života, zdravlja, proizvodnje hrane, gospodarstva i sigurnosti države. Voda je utkana u hrvatski identitet, naš prostor i način života, kazao je.

Poručio je da smo privilegirana zemlja jer u razdoblju klimatskih promjena, sve češćih suša, poplava i rastućeg pritiska na vodne resurse, vrijednost vode raste, a Hrvatska raspolaže jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode po stanovniku Europske unije.

Ono što nam se danas možda čini prirodnim obiljem, sutra će biti jedan od naših najdragocjenijih strateških resursa, rekao je, dodavši da ga zato moramo svi čuvati.

Vlada će ukloniti posljedice i zaštititi ljude i okoliš u Gospiću

Dotaknuo se i teme ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, kazavši da se tamo dogodilo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je zlouporaba sustava gospodarenja otpadom radi stjecanja protupravne koristi.

Za takvo postupanje mora se utvrditi odgovornost, naglasio je premijer, i dodao da će nju utvrditi sudovi u kaznenom postupku koje tijela kaznenog progona već vode protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba.

Istaknuo je i zadaću Vlade, koja će ukloniti posljedice, zaštititi ljude i okoliš i utvrditi što se u sustavu mora promijeniti kako se ovako nešto više ne bi događalo.

„To ćemo učiniti u što bržem mogućem roku“, poručio je Plenković.

Dodao je da je jučerašnje objavljeno vještačenje o mikroplastici u podzemnim vodama dodatno potvrdilo potrebu za sanacijom i nastavkom pojačanog monitoringa na samoj lokaciji.

Istodobno, važno je govoriti precizno i odgovorno o ovoj temi, nastavio je, objasnivši da se ti nalazi odnose se na lokalne piezometre u zoni nezakonito odloženog otpada, a ne na vodu iz javne vodoopskrbe.

Dosadašnje službene analize vode koju građani Gospića i Ličko-senjske županije piju pokazuju da je voda u potpunosti ispravna za piće, istaknuo je predsjednik Vlade.

Problem ne treba umanjivati ondje gdje postoji, ali ga ne treba širiti ni ondje gdje mjerenja takav problem ne pokazuju, poručio je.

Podsjetio je da će Vlada, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedno sa pravnim osobama koje se time bave, pratiti podzemne i površinske vode, sanirati lokaciju i objavljivati rezultate svih ispitivanja.

Građani ne trebaju nikome vjerovati na riječ, nego se trebaju pouzdati u istinite i pouzdane podatke od nadležnih hrvatskih institucija, zaključio je.

Izmjenama zakona uskladiti odgovornost i ovlasti državne, regionalne i lokalne razine

Plenković je dodao da je Gospić prilika da država izvuče određenu pouku jer dobar sustav je onaj koji uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti te ga ispravlja i unaprjeđuje.

Najavio je da će, usporedno sa sanacijom Gospića, ne samo analizirati cijeli lanac od izdavanja dozvola i praćenja tijeka otpada do inspekcijskog nazora, razmjene informacija i zaštite tla i voda, već razmotriti jesu li nadležnosti optimalno raspoređene između državne, regionalne i lokalne razine.

Postoji očit institucionalni paradoks, naglasio je premijer, ako se neke odluke donose decentralizirano, a u trenutku kad nastane ozbiljan problem očekuje se od središnje države, odnosno Vlade, da preuzme punu odgovornost i sanira njegove posljedice.

Premijer je istaknuo da to nije argument protiv decentralizacije regionalne i lokalne samouprave, već pitanje na koje kao država moraju odgovoriti te najavio da će pitanje usklađivanja odgovornosti i ovlasti biti predmet izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom koji je Vlada pripremila.

Potrebno je zaustaviti kriminalno gospodarenje otpadom i zaštititi kružno gospodarstvo

Otpad nije isto što i smeće, nastavio je Plenković, poručivši kako suvereno gospodarstvo proizvodi otpad, ali velik dio toga otpada može ponovno postati sirovina.

Stari metal može zamijeniti dio nove rude, stari papir može postati novi papir, staklo se može ponovno taliti, plastika, drvo i drugi materijali mogu se reciklirati ili oporaviti. To je smisao kružnog gospodarstva. Što manje vaditi novih sirovina iz prirode, što manje odbacivati i što više materijala vraćati u proizvodni ciklus, objasnio je.

Problem Gospića zato nije postojanje otpada, niti legalno gospodarenje otpada. Problem nastaje kada otpad završi ondje gdje ne smije završiti, kada se njegov stvarni sadržaj prikriva ili kada se s njime postupa protivno propisima, kazao je Plenković.

Naglasio je da je stoga potrebno zaustaviti kriminalno gospodarenje otpadom, a ne kružno gospodarstvo.

Otpad mora završiti ondje gdje se može sigurno oporaviti ili zbrinuti, a ne ondje gdje ga se može sakriti, poručio je.

Velika ulaganja u snažan i moderan sustav upravljanja vodama

Plenković je ocijenio da ovakvi izazovi ukazuju koliko je važan snažan i moderan sustav upravljanja vodama.

Od 2016. do danas država je uložila ukupno 5,2 milijarde eura u vodno gospodarstvo. Zahvaljujući tim ulaganjima 130.000 stanovnika u Hrvatskoj dobilo je vodu, a pristup poboljšanoj vodoopskrbi ima čak 500.000 stanovnika.

Mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu danas iznosi 96 posto, a stvarna priključenost je 91 posto.

Na području odvodnje od 2016. javnu je odvodnju dobilo oko 515.000 stanovnika, a pristup poboljšanom sustavu javne odvodnje i pročišćavanja imalo je 2,3 milijuna stanovnika.

Plenković je velika ulaganja u vodno gospodarstvo nazvao iskorakom za zaštitu okoliša i za civilizacijski nivo 21. stoljeća, mada je, kako je istaknuo, nezahvalan segment za ulaganja, jer „košta jako puno dok se radi i iritira svakoga, a kad se završi nikoga ne vidi“.

Naveo je kako je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobreno je čak 269 projekata vodnog gospodarstva, vrijednih 1,9 milijardi eura, od čega su 1,2 milijarde bespovratna sredstva. Odobreno je i 65 projekata smanjenja rizika od katastrofa u upravljanju vodama vrijednih 280 milijuna eura.

Kroz program Konkurentnost i kohezija, dodao je, osigurali smo dodatnih 914 milijuna eura bespovratnih sredstava, a odobrena su i tri velika projekta obrane od poplava vrijedna 325 milijuna eura.
 
Klimatske promjene mijenjaju logiku vodnog gospodarstva

Premijer je kazao i kako klimatske promjene mijenjaju logiku vodnog gospodarstva. Dodao je da se smo desetljećima vodu često promatrali prvenstveno kao nešto od čega se moramo zaštititi, kao npr. od poplava i bujica. Danas se, kako je rekao, sve više moramo pitati kako zaštititi samu vodu, kako je sačuvati u razdobljima suše, kako spriječiti onečišćenje podzemnih voda, kako smanjiti gubitke, kako očuvati izvorišta, kako osigurati dovoljno vode za stanovništvo, poljoprivredu, energetiku, industriju i prirodu u klimatski sve nepredvidljivijem stoljeću.

Naglasio je da je u posljednjih deset godina izgrađeno i rekonstruirano više od 300 kilometara nasipa. Kazao je da pet velikih nizinskih retencija - Lonjsko polje, Kopački rit, Odransko polje, Mokro polje i Zelenik- može prihvatiti oko dvije milijarde kubičnih metara vode, što, dodao je, znatno rasterećuje naše vodotoke.

Rekao je i da je kroz projekt VEPAR postavljeno oko 850 suvremenih vodomjera diljem Hrvatske. Istaknuo je i veliki projekt zaštite sisačko-karlovačkog područja vrijedan više od 227 milijuna eura, projekt retencije Ogulin, modernizaciju nasipa u Županjskoj Posavini te niz drugih projekata, koji predstavljaju okosnicu aktivnosti koje provode Hrvatske vode.

Premijer je naglasio da druga faza sisačko-karlovačkog projekta donosi 1.815 hektara zelene infrastrukture i 52 kilometra nasipa za zaštitu više od 20.000 stanovnika. Za retenciju Ogulin osiguran je gotovo 31 milijun eura.

Nakon potresa, rekao je, uložili smo gotovo 30 milijuna eura u sanaciju 124 lokacije, a sanirano je i 113 urušnih vrtača. U Županjskoj Posavini moderniziran je 171 kilometar savskih nasipa, u vrijednosti oko 49 milijuna eura. U Hrvatskoj Kostajnici dugogodišnji problem poplava riješen je inovativnim montažnim barijerama koje ujedno čuvaju povijesnu jezgru.

„Ali ulaganje u infrastrukturu mora pratiti i ulaganje u znanje, monitoring, prevenciju i institucionalnu sposobnost da reagiramo prije nego što problem nastane“, ustvrdio je Plenković.

Vodoopskrba, odvodnja i budućnost

Kazao je i da ukupna duljina hrvatske vodoopskrbne mreže danas premašuje 50.000 kilometara, što je više od opsega Zemlje. Ugrađeni su mjerni uređaji na sve vodozahvate u Hrvatskoj i izrađeni akcijski planovi za sva uslužna područja kako bismo smanjili gubitke vode.

Premijer je rekao i da je na javnu odvodnju danas priključeno oko 60 posto stanovništva, a u posljednjih deset godina izgrađeno je ili rekonstruirano 118 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kazao je i da je za sigurnost proizvodnje hrane u zadnjih dvadeset godina uloženo više od 255 milijuna eura i izgrađeno 29 novih sustava navodnjavanja.

Primjerice, dodao je, u Donjoj Neretvi provodimo projekt vrijedan više od 85 milijuna eura, kojim štitimo tlo i vodu od zaslanjivanja i omogućujemo navodnjavanje gotovo 2.200 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Briga za vodu ne završava na kopu; Moramo je sačuvati za generacije koje dolaze

Spomenuo je i veliki projekt vodovodizacije Zadarskih otoka, čija je prva faza vrijedna 41 milijuna eura u tijeku.

Istaknuvši da briga za vodu ne završava na kopu, premijer je rekao da hrvatsko plavo gospodarstvo zapošljava više od 140.000 ljudi i stvara više od 3 milijarde eura dodane vrijednosti godišnje.

Kazao je i da Hrvatska aktivno sudjeluje i u oblikovanju europske globalne politike upravljanja vodama, morima i oceanima. Dodao je da zaštita mora danas sve više počiva i na znanju i novim tehnologijama, a naš prvi autonomni brod Faust V primjer je kako ih Hrvatska razvija i primjenjuje.

„Vodu moramo čuvati ondje gdje izvire, dok prolazi našim rijekama i podzemljem, dok je koristimo i kada je vraćamo u okoliš. Naše rijeke i more stoljećima su hranile Hrvatsku. Na nama je da ih sačuvamo za generacije koje dolaze“, poručio je Plenković.

Na kraju je  premijer zahvalio svima koji se dnevno bave temom voda, vodoopskrbe i odvodnje, izrazivši uvjerenje da će ovaj sektor i u budućnosti biti visoko na listi prioriteta kao i do sada  te da ćemo još bolje i učinkovitije gospodariti vodom, kao i da će svi hrvatski stanovnici kroz nekoliko godina imati mogućnost adekvatnih priključaka na sustav javne vodoopskrbe.