Početak suradnje
Početak suradnje između Republike Hrvatske i OECD-a ostvaren je još 1993., a prvi formalni korak kojim je iskazan interes za pridruživanjem organizaciji bio je Zaključak Vlade od 18. lipnja 2003., kojim se podržava jačanje suradnje između Hrvatske i OECD-a, s konačnim ciljem ostvarivanja punopravnog članstva. Tim Zaključkom zaduženo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za koordinaciju aktivnosti intenziviranja suradnje s OECD-om.Početak pristupanja
Republika Hrvatska je uputila službeno pismo namjere za pristupanje OECD-u 25. siječnja 2017., a Vijeće OECD-a je 25. siječnja 2022. odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s Republikom Hrvatskom. Uz Hrvatsku, istog dana pozvane su još i Bugarska, Rumunjska, Argentina, Brazil i Peru. U međuvremenu pregovore s OECD-om su otvorile još i Tajland i Indonezija, tako da je trenutno ukupno osam država kandidatkinja za pristupanje.U razdoblju od 2017. do 2022. Hrvatska je postepeno jačala suradnju s OECD-om pristupajući odborima i radnim skupinama, razvila uspješnu suradnju s Regionalnim programom za jugoistočnu Europu i usvojila 28 pravnih instrumenata OECD-a.
U pismu koje je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković 26. siječnja 2022. uputio glavnom tajniku OECD-a, istaknuto je kako je Hrvatska spremna odmah započeti s pregovorima te kako prihvaća vrijednosti, viziju i prioritete iskazane u dokumentima OECD-a usvojenima na zadnjem sastanku Vijeća OECD-a 2021.
U veljači 2022. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi Pregovaračke skupine za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Glavnim pregovaračem imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, dok je zamjenikom glavnog pregovarača imenovan državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju Zdenko Lucić.
Plan za proces pristupanja Hrvatske OECD-u usvojilo je Vijeće OECD-a 10. lipnja 2022. Planom se utvrđuju načini, uvjeti i tijek pristupanja, a kako bi se na kraju postupka omogućilo Vijeću da donese odluku hoće li pozvati Hrvatske da pristupi Konvenciji OECD-a i postane članica.
Pregovori
Službeni početak pregovora obilježen je 7. srpnja 2022. godine posjetom tadašnjeg zamjenika glavnog tajnika OECD-a Ulrika Knudsena Zagrebu. U studenome 2022. godine započeo je proces pristupnih pregleda u 25 odbora i 26 pododbora. Unutar pristupnog procesa obveza je izrade i dva Ekonomska pregleda, u razmaku od dvije godine.Prvi Ekonomski pregled predstavljen je 21. rujna 2023., a 30. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Parizu na sastanku Vijeća OECD-a i predstavio ambicije Hrvatske vezane za članstvo.
Drugi Ekonomski pregled bit će predstavljen 30. siječnja 2026. na tematskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske.
Što je OECD?
Koristi članstva u OECD-u
Članstvo u OECD-u mjerilo je kvalitete javnih politika, upravljanja i gospodarskog okruženja neke države i donosi višestruke koristi za institucije, gospodarstvo i društvo u cjelini.1. Potpora domaćim reformama
OECD nije samo organizacija, nego mehanizam stalnog unaprjeđenja politika, što podrazumijeva usvajanje i provedbu najviših standarda javnog upravljanja, profesionalniju i transparentniju javnu upravu te snažniji institucionalni okvir za sprječavanje korupcije s ciljem jačanja povjerenja građana i investitora u državne institucije.
2. Dugoročni rast životnog standarda
Iskustva drugih zemalja pokazuju da članstvo u OECD-u potiče produktivnost, poboljšava kvalitetu obrazovanja i tržišta rada te jača socijalnu uključenost i otpornost gospodarstva. Drugim riječima, koristi se ne vide samo u statistikama, nego u kvalitetnijim javnim uslugama i većoj sigurnosti za građane i poduzetnike.
3. Jačanje međunarodnog ugleda
Ulazak u OECD snažan je signal investitorima, financijskim institucijama i partnerima da Hrvatska ima stabilne institucije, predvidivo regulatorno okruženje i visoke standarde javnih politika, što utječe na povećanje izravnih stranih investicija, niže troškove financiranja i dodatno jačanje kreditnog rejtinga države. Navedeni učinci doprinose daljnjem jačanju reputacije Hrvatske kao pouzdane članice, stabilne investicijske destinacije i relevantnog regionalnog aktera u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.
4. Veće povjerenje ulagača
OECD standardi posebno su važni za zaštitu ulaganja, korporativno upravljanje državnim poduzećima te osiguranje tržišnog natjecanja uz kvalitetan i predvidiv zakonodavni okvir. Za Hrvatsku to znači atraktivnije okruženje za velike, dugoročne investicije, jačanje domaćih poduzeća na međunarodnim tržištima i njihov lakši pristup globalnim lancima vrijednosti.
5. Snažniji glas u oblikovanju globalnih pravila
Kao članica OECD-a, Hrvatska će sudjelovati u oblikovanju međunarodnih pravila i standarda za razvoj gospodarstava, uz aktivnu ulogu OECD-a u globalnim forumima poput G7 i G20, a istovremeno je članstvo u OECD-u u sinergiji s članstvom u EU, Schengenu i eurozoni.
Povijest organizacije
OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) međunarodna je organizacija osnovana s ciljem promicanja gospodarskog rasta, financijske stabilnosti, slobodne trgovine i održivog razvoja.Nastala je 1961. transformacijom OEEC-a, organizacije zadužene za provedbu Marshallova plana i obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Proširenjem izvan Europe, OECD je postao globalna platforma za suradnju razvijenih gospodarstava.
Ovu organizaciju često nazivaju skupom najrazvijenijih zemalja svijeta. Trenutno broji 38 država članica, od čega su 22 države članice Europske unije.
Države članice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Čile, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Kolumbija, Kostarika, Latvija, Litva, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.
Također, neke države imaju status ključnih partnera OECD-a. To su: Brazil, Kina, Indija, Indonezija i Južna Afrika.
OECD djeluje kao analitička i savjetodavna organizacija te ne pruža financijsku pomoć niti kredite. Njegov rad temelji se na prikupljanju podataka, izradi istraživanja, usporedbama politika (peer review) te razvoju međunarodnih standarda u područjima poput gospodarstva, poreza, obrazovanja, tržišta rada, digitalne transformacije, okoliša i borbe protiv korupcije.
Organizacijska struktura i financiranje
Glavna tijela OECD-a su Vijeće, odbori i Tajništvo.Vijeće čine predstavnici država članica (s pravom glasa) i Europske komisije (bez prava glasa), ključne odluke donose se konsenzusom.
Rad OECD-a odvija se kroz više od 300 odbora i radnih skupina, koje okupljaju stručnjake iz nacionalnih administracija i razvijaju preporuke, standarde i politike.
Na čelu OECD-a nalazi se glavni tajnik, koji se bira konsenzusom država članica. Trenutno tu dužnost obnaša Mathias Cormann, koji je preuzeo dužnost 1. lipnja 2021., a 25. srpnja 2025. izabran je na drugi mandat koji formalno započinje 1. lipnja 2026.
Organizacija se financira doprinosima država članica prema veličini njihovih gospodarstava.
