Ograničavamo cijene goriva i štitimo standard hrvatskih građana

Eskalacija sukoba, istaknuo je, dovela je do rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, dodajući da su u proteklih tjedan dana vrlo detaljno pratili razvoj situacije.

Podsjetio je da je Vlada u dosadašnjim krizama pokazala da unatoč različitim prijetnjama za hrvatsko gospodarstvo i građane zna donositi odluke i voditi politiku koja omogućuje sigurnu opskrbu energentima i, ono što je najvažnije, priuštive cijene.

U tom je cilju osnovana radna skupina, koja je detaljno analizirala kretanja na međunarodnom tržištu nafte i energenata, sinoć je održan sastanak Užeg kabineta Vlade, a jutros i sastanak parlamentarne većine.

„Nužna je pravodobna, odgovorna i brza reakcija, a mi pokazujemo vodstvo i odgovornost na temelju iskustva kojeg imamo u godinama kriza koje su iza nas“, poručio je predsjednik Vlade.

Uspješno smo vodili Hrvatsku kroz sve dosadašnje krize

Dodao je da je ova Vlada pokazala da zna voditi Hrvatsku u krizama i omogućiti socijalnu koheziju te prolazak kroz te krize na način da svi gospodarski subjekti ostanu na nogama, da nema otpuštanja u hrvatskom gospodarstvu i da nema ugroze egzistencije za hrvatske obitelji.

Zbog rata na Bliskom istoku došlo je do zatvaranja prolaza Hormuškim tjesnacem, kroz koji prolazi 20 posto svjetske trgovine naftom, stoga svaka nestabilnost u toj regiji ima neposredan utjecaj na globalno tržište energenata i posljedično na cijene goriva u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Dodao je da cijena nafte na svjetskom tržištu danas iznosi oko 107 dolara po barelu, što predstavlja značajan rast, navodeći da je, primjerice, 27. veljače prije eskalacije sukoba barel sirove nafte iznosio je 71 dolar. Dakle, riječ je o rastu od 50 posto u samo desetak dana.

Zato će Vlada danas donijeti Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata i Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, koje će ublažiti rast cijena energenata i zaštiti standard hrvatskih građana.

Dizel skuplji za 7 centi, benzin za 4 centa; bez Vladinih mjera taj bi rast bio za 24 odnosno za 9 centi

Premijer je pojasnio da će tim uredbama Vlada odrediti bazu za utvrđivanje cijena goriva po dvotjednom obračunskom razdoblju, sniziti iznos premije energetskih subjekata koji se bave trgovinom naftnih derivata te sniziti iznos trošarine za dizelsko gorivo.

Naime, trenutna prosječna cijena eurodizela bez aditiva iznosi 1,48 eura po litri, dok bi bez Vladinih mjera cijena sutra porasla na 1,72 eura, odnosno za 24 eurocenta po litri.

Svojim mjerama Vlada će limitirati taj rast za samo 7 eurocenti po litri, odnosno cijena bi trebala biti 1,55 eura.

Kod eurosupera, trenutačna cijena iznosi 1,46 eura po litri, dok bi bez intervencije porasla na 1,55 eura. Vladinim mjerama maloprodajna cijena će biti ograničena na 1,50 eura, odnosno za 4 eurocenta po litri više.
 
Plavi dizel skuplji za 9 centi, umjesto za 26

Kada je riječ o plavom dizelu, koji je izuzetno važan za poljoprivredu i ribarstvo, sadašnja cijena iznosi 0,80 eura, dok bi bez mjera porasla na 1,06 eura. Vladine mjere ograničit će rast na 0,89 eura, odnosno rast će iznositi 9 eurocenta, što je 17 centi manje.

Cijena ukapljenog naftnog plina u spremnicima bez mjera Vlade porasla bi s 1,67 eura na 1,87 eura po kg, dok će uz Vladine mjere cijena biti 1,70 eura, odnosno rast će samo 3 eurocenta.

Kod ukapljenog naftnog plina u bocama, cijena bi bez mjera porasla s 2,38 eura na 2,58 eura po kg, dok će Vladinim intervencijama rast biti ograničen na 2,40 eura, odnosno 2 eurocenta.

Vlada će u idućim tjednima, najavio je premijer, itekako paziti što će se zbivati na tržištu i moguće reperkusije za hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo.

„Želimo izbjeći bilo kakvu lančanu reakciju i refleksije na naše gospodarstvo“, istaknuo je premijer Plenković.

Dodao je da će ove cijene, izračunate na temelju detaljne analize, poslati poruku hrvatskim građanima i gospodarstvu da Vlada vodi računa o interesima i jednih i drugih te da uvijek radi na zaštiti hrvatskih interesa, pogotovo kad je riječ o krizama na koje nema značajan utjecaj nego se događaju globalno.

Uspješno okončan proces repatrijacije hrvatskih državljana iz zemalja Zaljeva

Kada je riječ o hrvatskim državljanima koji su bili zatečeni u zemljama Zaljeva, premijer je podsjetio da je osnovan krizni stožer koji je predvodio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji je vodio računa o njihovoj repatrijaciji.

Taj je proces na sustavan i organiziran način uspješno okončan, kazao je premijer, govoreći o evakuaciji hrvatskih državljana koji su se u tim zemljama zatekli ili kao turisti ili na proputovanju. Jedan dio hrvatskih državljana, koji su rezidenti u tim zemljama, tamo je ostao.

Zahvalio je i nacionalnom avioprijevozniku Croatia Airlinesu te svim hrvatskim diplomatima u zemljama Zaljeva, koji su bili u stalnoj komunikaciji s hrvatskim državljanima, na uspješno organiziranom povratku, kao i vlastima Emirata s kojima je dogovoren povratak hrvatskih državljana i korištenje nekoliko njihovih zrakoplova.

Čeka se najpovoljniji trenutak za sigurni povratak hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona

O tome je, dodao je, u subotu razgovarao i s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom, kojemu je i osobno zahvalio te izrazio solidarnost s obzirom na napade koje je ta zemlja pretrpjela u zadnjih nekoliko dana.

Što se tiče povratka hrvatskih vojnika koji su trenutno u NATO-ovoj misiji u Iraku te misiji UN-a u Libanonu, Ministarstvo obrane i Glavni stožer oružanih snaga provode odgovarajuće radnje, a čeka se najpovoljniji sigurnosni trenutak za organiziranje njihovog sigurnog povratka, kazao je premijer Plenković.