Ojačavamo otpornost bankarskog sektora

Vlada je u ponovnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o kaznenom postupku, nakon što ga je u listopadu Sabor morao povući unatoč tome što je prošao glasanje jer se naknadno ustanovilo da nije izglasan s dovoljnih 76 glasova, a ovaj prijedlog suštinski ostaje isti.

"Riječ je o onom Zakonu koji je već bio u raspravi u Hrvatskom saboru, a važan je i za proces pristupanja OECD-u. Idućeg tjedna je ovdje glavni tajnik OECD-a pa bismo sada s ovim prijedlogom nastojali riješiti ovo pitanje koje je nekako ostalo iznenadno u zraku prije tri mjeseca", kazao je premijer Andrej Plenković. 

Izmjene Zakona predlažu se radi ispunjavanja uvjeta za ulazak Hrvatske u OECD vezano za ubrzanje kaznenog postupka i promjenu koncepta nezakonitih dokaza te provedbe presude Suda EU u predmetu HANN-INVEST i ostali, a vezano za ujednačavanje sudske prakse.

Ovim prijedlogom bi se kaznene postupke ubrzalo pojednostavljenjem postupanja pred optužnim vijećem na način da se sucu pojedincu daje ovlast predsjednika optužnog vijeća Ii optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova te propisivanjem da stranke više neće sudjelovati na sjednici optužnog vijeća kod ispitivanja optužnice. 

Izmjenama ZKP-a ubrzavaju se kazneni postupci

"Time ćemo spriječiti ova znatna odugovlačenja nedolascima okrivljenika, branitelja na optužna vijeća i čestim odgađanjima", naveo je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Ivan Crnčec.

Nadalje, mijenja se koncept nezakonitih dokaza, čime se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava te se reducira broj nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme. Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanja dokaza neće biti moguće podnošenje žalbe.

Uspostavlja se i mehanizam proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove, a radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije, pa će njihova uloga biti donošenje odluka onda kada službe za praćenje i proučavanje sudske prakse na Vrhovnom sudu ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda ili da praksa Vrhovnog suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena. 

S obzirom da je praksa ukazala na nedostatke pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, predlaže se da u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku radi završetka radnog vremena ili u vrijeme blagdana ili neradnog dana,  odluku donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza.

Prijedlog Zakona upućen je u ponovnu saborsku proceduru na donošenje po hitnom postupku. 

Pristupanje Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za podnošenje pisma namjere za pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI), što je, također, jedan od uvjeta za ulazak u OECD.

Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju međunarodna je inicijativa osnovana za usmjeravanje odgovornog razvoja i upotrebe umjetne inteligencije na način koji poštuje ljudska prava i zajedničke demokratske vrijednosti svojih članova, a trenutno broji 44 zemlje članice. OECD i GPAI udružuju snage kako bi unaprijedili ambicioznu agendu za implementaciju sigurne, zaštićene i pouzdane umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka.

Zemlje koje se žele pridružiti GPAI-u kao nove članice moraju se obvezati na plaćanje godišnje članarine u iznosu od 20.000 eura, a tri su uvjeta - pridržavanje zajedničkih vrijednosti koje se odražavaju u preporuci OECD-a, demonstracija proaktivne uloge u unapređenju odgovorne umjetne inteligencije utemeljene na ljudskim pravima, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini te dokazivanje sposobnosti nominiranja stručnjaka s dovoljnim znanjem o pitanjima vezanim za umjetnu inteligenciju radi informiranja rada integriranog partnerstva.

Saboru upućen konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama

U saborsku proceduru upućen je konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, a kojim se bankama uvodi i obaveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je Zakon o kreditnim institucijama krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, S obzirom da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovog puta je u cijelosti izrađen novi zakon.

Prijedlogom zakona, rekao je, u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se i odredbe triju novih direktiva koje su izmijenile tzv. direktivu o kapitalnim zahtjevima, pri čemu se najvažnije izmjene odnose na novo uređenje u tri ključna segmenta.

Prvi se odnosi na nadzorne ovlasti, sankcije podružnica iz trećih zemalja te okolišne, društvene i upravljačke rizike (ESG), druga cjelina odnosi se na tretman koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, a treća na uspostavu i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke (ESAP).

"Cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, općenito ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU-a", istaknuo je Primorac.

Izvijestio se i da se prijedlogom dorađuju odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti. Uvodi se i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje kreditne institucije imaju u ponudi za potrošače, kao i obveza njihove dostave Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izvijestio je ministar financija.

Usvojeno Izvješće o vladavini prava u RH za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije

U kolovozu 2019. godine Odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovano je međuresorno Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu čija je zadaća uspostava i razvoj sustava za ranu intervenciju u djetinjstvu koji će biti odgovarajuća podrška djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.

S obzirom na to da su nazivi i djelokrug pojedinih tijela državne uprave izmijenjeni Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 85/20., 21/23. i 57/24.), Vlada je na današnjoj sjednici odlukom revidirala  nazive tijela državne uprave koja čine Povjerenstvo.

Vlada je dala prethodnu suglasnost na Godišnji program rada Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2026. godinu. Godišnjim programom rada HAKOM-a, koji donosi Vijeće HAKOM-a nakon provedenog javnog savjetovanja i uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, utvrđuju se ciljevi i zadaće HAKOM-a u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Zakonom o poštanskim uslugama ("Narodne novine", br. 144/12., 153/13., 78/15. i 110/19.) i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu ("Narodne novine", br. 104/17. i 31/25.).

Usvojeno je Izvješće o vladavini prava u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije, slijedom poziva Europske komisije od 4. prosinca 2025. te je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo za dostavu Izvješće Europskoj komisiji, uz suglasnost za objavu nacionalnog doprinosa Republike Hrvatske na web-stranicama Europske komisije.

Hrvatskom saboru dostavljeno je mišljenje kojim se predlaže prihvaćanje Godišnjeg izvještaja o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, aktom od 09. lipnja 2025.
 
Vlada je usvojila i Hrvatskom saboru uputila mišljenje da prihvati Izvješća o obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuka danih u revizijama učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave u 2019. i 2020., koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju aktom od 28. listopada 2025.
 
Pokroviteljstvo nad održavanjem 4. večeri hrvatskih povratnika
 
Sukladno zamolbi Hrvatske matice iseljenika, prihvaćeno je pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske nad održavanjem 4. večeri hrvatskih povratnika. Cilj je ovog projekta koji organizira Hrvatska matica iseljenika u suradnji s udrugom povratnika iz Australije Hrvatska uzdanica, senzibilizirati hrvatsku javnost za temu povratništva te istaknuti potencijale koje Republika Hrvatska ima u svojim sunarodnjacima, povratnicima. Poseban naglasak stavlja se na prezentaciju njihovih poslovnih i privatnih postignuća, međusobno povezivanje te razmjenu iskustava. Očekuje se da će navedeni događaj okupiti oko 300 hrvatskih povratnika koji svojim osobnim primjerom svjedoče da je povratak u Republiku Hrvatsku moguć, održiv i poželjan.
 
Prihvaćanjem pokroviteljstva Vlada Republike Hrvatske ne preuzima nikakve financijske obveze.