Siniša Hajdaš Dončić govorio je o 37 tisuća tona opasnog otpada odloženog u Gospiću, za koji Vlada, kako je rekao, nema plan, već PR priopćenja i uvlačenje kvaziakademske zajednice sklone HDZ-u.
Premijer Plenković odgovorio mu je da je dobro što više ne postoji kazneno djelo uznemiravanja javnosti, jer bi se njegove izjave o Gospiću mogle kvalificirati kao spomenuto djelo.
''Zašto se ne držite Poznanovca, vi ste bili župan tamo? Kako to da dozvole koje daju službe u Krapinsko-zagorskoj županiji, a koje poništava nadležno Ministarstvo, nisu predmet vašeg interesa'', pitao je.
Gospić je problem kojeg će riješiti institucije hrvatske države, naglasio je premijer, dok je sve što radi oporba, kako je rekao, PR za kratkoročni probitak kako bi zasjenila postignuća Vlade.
''A što se tiče ove vaše uvrede prema akademskoj zajednici, nadam se da su svi čuli kako čelnik SDP-a tretira sveučilišne profesore koji nemaju veze s politikom i koji se cijeli život bave temom o kojoj vi ne znate ništa'', kazao je Plenković.
Na upit zastupnika Ivana Dabe o tijeku sanacije ilegalnog opasnog otpada u Gospiću, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković ponovila je sve konkretne mjere i postupke koje je Vlada poduzela, istaknuvši da će Vlada, Ministarstvo i Fond učiniti sve da otpad iz Gospića što prije ode i bude adekvatno zbrinut.
Zakonskim izmjenama 2019. nije ukinuta kontrola otpada
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić odbacio je teze da su zakonske izmjene iz 2019.,u vrijeme njegova mandata kao ministra zaštite okoliša, otvorile vrata nekontroliranom uvozu otpada u Hrvatsku, kazavši da se godišnje provodilo oko 400 nadzora prekograničnog prometa otpada.
''U razdoblju do 2016. nemamo konkretne podatke o broju inspekcijskih nadzora. Od 2016. do 2018. obavljeno je u prosjeku 200 nadzora prekograničnog prometa otpada. Nakon zakonskih izmjena 2019., pa do 2025., obavljeno je preko 400 nadzora godišnje, osim pandemijske 2020.'', rekao je Ćorić zastupniku Mihaelu Zmajloviću, koji ga je pitao smatra li se odgovornim za slučaj odlaganja opasnog otpada u Gospiću.
Ministar je kazao da su promjene iz 2019. bile u skladu s europskom praksom i ni na koji način nisu otvorile vrata kriminalu. Sektor gospodarenja otpadom vrlo je lukrativan, dodao je, stoga ne postoje zakonske izmjene koje bi u potpunosti uklonile interes kriminalnih skupina, ali je zato moguće unaprijediti sustav strožim kontrolama.
Od 37.000 odloženih tona možda 50 pa čak i 80 posto je zemlja
Zastupnik Marijana Puljak pitala je premijera je li spreman podržati njihovu peticiju da se ukine 10.000 nepotrebnih rukovodećih radnih mjesta u državnim tvrtkama, koje, tvrdi, građane koštaju 500 milijuna eura, što je dovoljno za pet sanacija gospićkog odlagališta.
Plenković ju je pozvao da ne dezinformira javnost, poručivši da on nikada nije rekao da će sanacija koštati 100 milijuna eura. Kada je riječ o zakopanom otpadu u Gospiću, istaknuo je kako podaci pokazuju da je od 37.000 odloženih tona možda 50 pa čak i 80 posto zemlje.
"To nitko ne zna u ovom trenutku. Ali za razliku od vas, mi nastojimo riješiti problem koji su tamo iskreirali drugi i mi ćemo ga riješiti", rekao je.
Najavio je da bi plan sanacije trebao biti dovršen do 20. rujna u dogovoru s udrugama. "Dogovorena je prekrivka, vreće odlaze u cementare, Fond je pri kraju odabira onih koji bi rasuti otpad trebali odnijeti", naveo je i dodao da će teret sanacije snositi onečišćivači.
Širite paniku i dezinformacije
"Vi ste stvorili ozračje izvanrednosti. Poruka vaših nastupa je da crknu proizvođači krumpira u Lici, kažete da ne bi pili vodu i govorite o zagađenosti razmjera otprilike kao da onaj tko dođe u Liku i udahne samo što nije umro. To je neodgovorno i nemate moralno pravo širiti paniku i dezinformacije", odgovorio je premijer Plenković zastupniku Zvonimiru Troskotu.
Troskot je prozvao Vladu zbog načina zbrinjavanja otpada te ustvrdio da je tvrtka Cezar, preko kompanije povezane s Josipom Šincekom, prevezla oko 10.000 tona opasnog otpada u Benkovac.
Plenković je istaknuo da ne raspolaže podacima o tvrtkama uključenima u transport otpada te da, ako su Troskotove tvrdnje točne, o njima trebaju govoriti DORH i druga nadležna tijela, a ne Vlada. Upitao je zastupnika odakle njemu ti podaci?
Objasnio je da su cementare Holcim i Nexe dobile zaduženje za zbrinjavanje dijela otpada jer za to imaju potrebne dozvole i takav postupak već provode u svojim proizvodnim procesima. Potom je optužio Troskota da uznemiruje javnost i širi paniku.
Premijer je ponovio da je voda u Lici zdravstveno ispravna, a da će odgovorni odgovarati.
Za razliku od onih koji plaše građane i šire dezinformacije, mi ćemo problem riješiti. Država će sanirati otpad, zaštititi građane i okoliš, a odgovorni za nastalu situaciju snosit će odgovornost i trošak sanacije.
Oporbu ne zanima Gospić već prijevremeni izbori
Zaštita okoliša i zdravlja je vrhunski čin domoljublja, kazala je Dušica Radojči, optuživši HDZ da je zagadio cijelu zemlju.
Navela je i niz primjera ilegalnih odlagališta diljem Hrvatske, na što joj je premijer Andrej Plenković uzvratio protupitanjem zna li koliko je otpada na zagrebačkom Jakuševcu na kojem je radnik komunalnog poduzeća izgubio ruku, a zastupnica ga ne spominje.
"14 milijuna kubika. Ali vi tako brižna i angažirana valjda niste imali vremena sazvati sjednicu Odbora zaštite okoliša", dodao je Plenković.
Osvrnuo se i na sjednicu saborskog Odbora za zaštitu okoliš u Gospiću, ustvrdivši da ju je oporba htjela pretvoriti u zbor građana, ali su je prekinuli kada su shvatili da bi ljudi mogli čuti da netko rješava problem. "A to vam nije bilo interesu. Vama je u interesu pumpanje", kazao je.
Marin Miletić pozvao je premijera da "prizna poraz" i raspiše nove izbore. "Ako niste znali za 1700 šlepera otrovnog otpada talijanske mafije u suradnji s hrvatskom mafijom, a uz dozvolu ljudi koje ste vi postavili na ključna mjesta, onda morate dati ostavku. A ako ste znali, a ništa niste učinili, onda će se s vama morati baviti institucije ove države", rekao je.
Raspisivanje prijevremenih izbora nije politička filozofija ove Vlade, kazao je Plenković, istaknuvši kako za to ne vidi ni razlog.
Naša politička filozofija je stabilnost, kazao je premijer i izdvojio gospodarski rast, gotovo punu zaposlenost kakvu Hrvatska nije imala nikad i povećanje plaća
„Nećemo ići na izbore. Vi ćete nastaviti lamentirati, a mi ćemo problem riješiti“, poručio je.
Zastupnica Sandra Benčić rekla je da oporba traži njegovu ostavku jer nakon slučaja Gospića javnost više ne može imati povjerenje da će im u krizama govoriti istinu i reagirati na vrijeme.
Premijer je ustvrdio kako javnosti sada treba biti jasno da oporbu ne zanima Gospić već samo izbori. "A mi tu igru nećemo prihvatiti. Imamo zdrav razum, rezultate, bilo je i većih kriza od ovog pa smo ih premostili", naglasio je.
„Mislite da mi pratimo kamione koji dolaze na neko odlagalište, premijerski ured sigurno ne. Da li ih prate policija i SOA, sumnjam, otkriju ih tijela kaznenog progona i za to će odgovarati“, rekao je.
Činite direktnu ekonomsku štetu Lici
Zastupnica Ivana Kekin premijeru je poručila da je u deset godina izgradio sustav u kojemu institucije ne služe javnom interesu, a premijer joj je odgovorio da su ponosni na ono što imaju za pokazati. Dodao je da kada je riječ o ljudima koji su iznevjerili povjerenje, oni za to odgovaraju.
Zapitao je Kekin što bi se dogodilo da je u Gospiću, kao na Jakuševcu, komunalni radnik ostao bez ruke.
„Ne samo da biste zapalili Gospić i Liku, vi biste zapalili sve državne institucije diljem Hrvatske. Pumpali biste i bubnjali kao da nema sutra, a ono ste odšutili jer je, eto, nesretan slučaj. O tome ne govorite, ali moralizirate na Gospiću koji se dogodio zbog kriminala za koji će netko odgovarati i država će, za razliku od vas, to sanirati”, ustvrdio je.
"Za razliku od vašeg plašenja i dezinformiranja građana i činjenja direktne ekonomske štete Lici, mi ćemo to riješiti", poručio je Plenković, dodajući da oporbu više zanimaju prijevremeni izbori i promjena vlasti nego sam Gospić.
Sanacija se provodi u nekoliko faza
Na pitanje Nine Raspudića kada će otpad u Gospiću biti u potpunosti uklonjen, Plenković je ponovio da se sanacija provodi u nekoliko faza. Odluke o prekrivanju zakopanog otpada i onoga u vrećama su donesene, rekao je.
Fond za zaštitu okoliša donijet će odluku o odabiru tvrtke koja bi trebala što prije ukloniti 4500 tona rasutog otpada i zbrinuti izvan Hrvatske. Kao zadnju fazu naveo je uklanjanje otpada koje se nalazi u silosu, koje je na suhom i osigurano je, stoga ne predstavlja nikakvu štetu tlu, zraku ni ljudima.
"Fond će riješiti tu temu jer ima jasnu političku instrukciju da se prioritetno bavi tom temom", naglasio je.
Zastupnica Mirela Ahmetović prozvala je bivšeg ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića i aktualnu ministricu Mariju Vučković zbog brisanja iz Zakona o gospodarenju otpadom obveze da se uvoz otpada mora najaviti tri dana prije prelaska granice.
Vučković je odgovorila da je 2023. bila ministrica poljoprivrede te kako se te godine nije puno znalo o tom otpadu. Predstavka je zaprimljena 17. lipnja, a inspektorat je bio na terenu 27.lipnja nakon čega su uslijedile analize i istrage 2024. godine.
Napomenula je i da je u mandatima premijera Plenkovića u vodokomunalni sustav otoka Krka uloženo 90 milijuna eura, pri čemu se značajne investicije odnose na Omišalj i Njivice, gdje je značajno unaprijeđen sustav zelene tranzicije gospodarenja otpadom.
Uskoro plan sanacije otpada kod Benkovca
Zastupnik Milorad Pupovac pozdravio je donošenje plana o sanaciji i zbrinjavanju 6,5 tona opasnog otpada kod Benkovca te podsjetio na 3,5 tona otpada kod Gračaca, u blizini jezera Štikada. ''Pozivamo vas i da zaustavite plan prekomjerne izgradnje vjetroelektrana na istočnom dijelu općine Gračac'', rekao je Pupovac.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković kazala je da će uskoro postojati plan sanacije za otpad kod Benkovca, nakon čega kreću i radovi na terenu.
Naglasila je da je stručno povjerenstvo za vodu početkom rujna utvrdilo da benkovačka izvorišta nisu ugrožena, a kada je riječ o vjetroelektranama, Ministarstvo provodi službeni postupak procjene utjecaja na okoliš.
''Sve će informacije bit dostupne javnosti. Razumijemo sve komentare javnosti koji govore o potrebi preciznog sagledavanja kumulativnog utjecaja'', rekla je.
Uvodi se ekocid kao novo kazneno djelo
Zastupnik Miroslav Marković temu otpada proširio je na Varaždin i druge dijelove Hrvatske, a ministar Habijan podsjetio ga je da je uz Josipa Šinceka istragom obuhvaćen i drugi suvlasnik Saša Kolarić, kojega je gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj ovlastio za gospodarenje otpadom. Markoviću je prigovorio i da mu je brat radio kao vozač kamiona kod Šinceka.
Nikola Mažar pitao je ministra Habijana daje li naše kazneno zakonodavstvo snažan odgovor za najteža kaznena djela protiv okoliša, imovine i za zaštitu ljudskih života.
Ministar je naveo da rastu kazne za djela počinjena na štetu djeteta, uvodi se ekocid kao novo kazneno djelo za koje će biti predviđena kazna od najmanje deset godina do doživotnog zatvora, pooštravaju se kazne za izazivanje požara te uvode nova kaznena djela kada je riječ o zaštiti životinja.
Grad Zagreb nositelj sanacije Gudronskih jama
Zastupnik Zoran Gregurović pitao je ministricu Mariju Vučković u kojoj je fazi sanacija u Poznanovcu te zašto u Planu gospodarenja otpadom nema Gudronskih jama u Zagrebu.
''Tih 13 tisuća tona opasnog i neopasnog otpada će se sanirati najbrže što je moguće. Vlada neće odustati od načela da onečišćivač plaća i poduzet ćemo sve potrebne aktivnosti'', rekla je ministrica.
Što se tiče Gudronskih jama, kazala je da je odlukom iz 2014. godine utvrđeno da će Grad Zagreb biti nositelj sanacije.
U Hrvatskoj ima 6700 osobnih asistenata
Zastupnica Sabina Glasovac upitala je ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića može li najranjivijima u društvu ponuditi išta osim, kako je rekla, beskonačnih lista čekanja.
Ružić je odgovorio da se njezin istup temelji na nizu netočnih podataka, ocijenivši ga populističkim pozorištem. Kazao je da u Hrvatskoj ima 6700 osobnih asistenata te da je trenutno 2006 zahtjeva, od kojih je 1900 u aktivnoj obradi, a svi ostali su u fazi odobravanja. "Osobna asistencija je pitanje kojim se vrlo aktivno bavimo i osiguravamo prava našim korisnicima”, poručio je.
Istaknuo je i da je za inkluzivni dodatak gotovo udvostručeno vrijeme i broj vještačenja te da je Vlada na inkluzivne dodatke potrošila gotovo 2,4 milijarde eura.
Program "Zaželi" se nastavlja
Ministar Ružić najavio je nastavak programa ''Zaželi'' putem kojeg je zaposleno oko deset tisuća osoba, većinom žena. Što se tiče inkluzivnog dodatka, uskoro će se putem platforme e-građani moći dobiti e-rješenje.
''Korisnici će se uvjeriti da stvaramo sustav s manje papira, manje čekanja i pravom koje će do prvog kvartala iduće godine biti dostupnije'', poručio je Ružić.
Nastojimo motivirati mlade liječnike za primarnu zdravstvenu zaštitu
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da nedavno usvojeni program mjera za mlade liječnike nikome ne brani pristup specijalizaciji.
''Primarna zdravstvena zaštita je područje koje je kroz studij ostalo slabije pristupačno i slabije atraktivno. Zato nastojimo motivirati mlade liječnike da, kroz program rada koji je potpuno neobavezan, procijene što znači operativno raditi i da se popunjavaju one pozicije timova na razini primarne zdravstvene zaštite koji su nepopunjene'', rekla je ministrica.
U listopadu kreću radovi na Nacionalnoj dječjoj bolnici
Na pitanje zastupnika Branka Kolarića o realizaciji Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, premijer Plenković je kazao da se s radovima i uvođenjem izvođača u postupak početi sljedeći mjesec. Veliki broj zagrebačkih zdravstvenih ustanova je obnovljen ili u procesu obnove, dodao je.
''No nisu sve. Dio njih bi mogao biti u novoj zgradi, novoj općoj bolnici koja bi se gradila pored dječje bolnice, a pritom bi postojeće zdravstvene ustanove bile i dalje korištene za dnevnu bolnicu ili pak palijativnu skrb koja je u vječnom nedostatku kada je riječ o našim zdravstvenim ustanovama'', najavio je.
Za ovu godinu osigurana dva milijuna eura za ugradnju dizala
Zastupnik Predrag Štromar pitao je potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića o provedbi programa subvencioniranja ugradnje dizala u višestambene zgrade, odnosno za koliko je od 480 prijavljenih zgrada osigurano financiranje.
Bačić je rekao da se na javni poziv javilo 480 zgrada, više od očekivanog, a prosječni trošak ugradnje dizala iznosi 115 tisuća eura, pri čemu će država financirati trećinu troška. Dodao je da se na taj poziv javilo više od 20 jedinica lokalne samouprave, koje se također imaju namjeru uključiti u taj program i sufinancirati ugradnju dizala.
Za ovu su godinu osigurana dva milijuna eura, dok je za realizaciju projekta za svih 480 zgrada potrebno oko 15 milijuna eura, rekao je Bačić, izrazivši nadu da će se sredstva osigurati do kraja ove i u idućoj godini. Najavio je i novi javni poziv sljedeće godine.
Zastupnica Ivana Marković osvrnula se na podatke o inflaciji iz kolovoza, prema kojima su cijene u odnosu na prošli kolovoz porasle za 4,1 posto, energije za 17,4 posto i usluge za 7,2 posto.
Broj ugovora o dugoročnom najmu porastao za 50 posto
Na pitanje zastupnika Mateja Mostarca, ministar Bačić je rekao da će iznos sredstava za priuštivo stanovanje u idućoj godini biti poznat nakon što APN obradi zahtjeve jedinica lokalne samouprave, kojih je dosad zaprimljeno 280.
Naveo je i kako je prema podacima Porezne uprave broj ugovora o dugoročnom najmu u 2025. porastao za 50 posto u odnosu na godinu ranije, s 165.000 na 245.000 ugovora.
"Mi držimo da je to velikim dijelom rezultat našeg Nacionalnog plana stambene politike i porezne reforme", rekao je Bačić te dodao kako je Ministarstvo predložilo da se u novom višegodišnjem financijskom okviru osiguraju dvije milijarde eura za stambenu politiku.
Neplaćane stanarine najmodavcima će pokriti Agencija za radničke tražbine
Ministar Bačić najavio je i izmjene Zakona o najmu stanova, prema kojima će Agencija za osiguranje radničkih tražbina najmodavcima pokriti stanarinu ukoliko je najmoprimac ne plaća.
''Najveća novina je uvođenje Agencije čime ćemo omogućiti najmodavcu da mu, ukoliko najmoprimac ne izvršava obveze, Agencija namiri potrebe, a država onda stupa u poziciji najmodavca i rješava taj odnos s najmoprimcem'', odgovorio je Bačić zastupniku Josipu Ostrogoviću o izmjenama zakona donesenog prije više od 30 godina.
Dodao je da će se na taj način povećati pravna sigurnost za najmodavce, što će ih ohrabriti da svoje stanove daju u dugoročni najam. Cijenu najma najmodavci će moći podizati samo jednom godišnje, a uvodi se i obveza solemnizacije ugovora o dugoročnom najmu kod javnih bilježnika.
Štitimo standard građana
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar odgovorio je da Hrvati imaju najpriuštivije cijene naftnih derivata i zaštićene cijene proizvoda.
''Standard dodatno štitimo odlukama o 'sidrenju' cijena usluga na način da ćemo prikazati kolike su cijene bile 10. rujna kako bi naši potrošači mogli uspoređivati cijene prije i poslije tog datuma. Isto smo napravili s hranom i bilježimo pad cijena hrane, odnosno usporavanje inflacije'', istaknuo je.
Broj novih učionica povećat će se za 2273
Podsjetivši kako se izdvaja pet posto BDP-a za znanost i obrazovanje, zastupnica Sanda Livia Maduna upitala je što je s jednim od ključnih ciljeva Vladina programa, uvođenjem jednosmjenske nastave.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je kako je u tijeku veliki investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu. „Cilj Vlade je bio da do 2030. godine svako dijete ima mjesto u vrtiću, no najvjerojatnije ćemo ga ostvariti krajem 2028., a gotovo sigurno u 2029. godini”, poručio je.
Broj novih učionica povećat će se za 2273, a ukupna vrijednost projekta premašit će dvije milijarde eura, što bi trebalo povećati udio učenika koji nastavu pohađaju u jednoj smjeni na 84 posto, rekao je Fuchs.
Dodao je da oko osam posto škola neće moći raditi u jednoj smjeni, i to uglavnom u Zagrebu jer nisu stvoreni preduvjeti i gdje od 47 tisuća, 35 tisuća učenika pohađa nastavu u dvije smjene.
Dionica autoceste od tunela Učka do čvora Matulji gotova sredinom siječnja iduće godine
Ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković najavio da će dionica autoceste od tunela Učka do čvora Matulji biti gotova sredinom siječnja iduće godine.
''Nakon ishođenja uporabne dozvole, u veljači bi pustili tu dionicu u promet. Osim toga, priprema se dokumentacija kako bi se istarski 'ipsilon' pretvorio u 'iks', to znači novi krak prema Labinu", kazao je Butković koji očekuje da će se u 2027., zajedno s Europskom komisijom, završiti sve procedure i da će se u narednim godinama krenuti u realizaciju.
Zastupniku Arminu Hodžiću, ministar Butković odgovorio je da će se osigurati sredstva za asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Gunji, Topuskom, Vojniću i Cetingradu te da se početak radova očekuje iduće godine.
HSLS-ov Dario Hrebak bio je zainteresiran za prometnu povezanost Bjelovara željeznicom i cestom, na što mu je ministar Butković odgovorio kako očekuje da će započeti projekti biti dovršeni iduće godine i osigurati bolju povezanost Bjelovara i županije.
Nabava južnokorejskog raketnog sustava
Zastupnicu Majdu Burić zanimalo je ima li Hrvatska, nakon potpisivanja ugovora o nabavi južnokorejskog raketnog sustava, sva sredstva kojima bi odvratila bilo kakvu ugrozu.
Nabavom sustava kojeg već imaju Norveška, Estonija i Poljska, Hrvatska šalje jasnu poruku da želi mir sa svim svojim susjedima, ali i da može snažno odgovoriti na bilo koju ugrozu u budućnosti, istaknuo je predsjednik Vlade.
Podsjetio je i na dogovor između NATO članica da se do 2035. godine povećaju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a, plus 1,5 posto u investicije povezane s obranom.
Jačati položaj Hrvata u BiH
Uoči skorašnjih izbora u Bosni i Hercegovini, zastupnik Nevenko Barbarić pitao je ima li Hrvatska pravo, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, ukazati na kršenje temeljnih načela tog sporazuma. Radi se o mogućem ishodu izbora nakon kojih bi Hrvate u Predsjedništvu formalno predstavljao kandidat iz bošnjačkih redova.
''Zakonska i ustavna obveza Republike Hrvatske je pomagati Hrvate u BiH. Kao članica EU i NATO-a imamo pravo propitkivati kada je u pitanju europska perspektiva BiH. Upravo zahvaljujući Hrvatskoj je BiH dobila status kandidata i formalno otvorila pregovore'', poručio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Povećat će se mirovine za 175 tisuća branitelja
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na pitanje zastupnika Tomislava Zadre, naglasio je da će se izmjenama zakona povećati mirovine za 175 tisuća branitelja, i to za tri eura za svaki mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru i 0,50 eura za neborbeni sektor. Uz to, najavio je i dragovoljački dodatak.
Zastupnik Ivica Kukavica pitao je imali li prostora za reviziju pojedinih sudskih presuda, nakon pogreba ratnog zločinca Ratka Mladića na kojemu je sudjelovao poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Konkretno, naveo je presudu protiv novinara Marka Juriča.
''Mislim da pravosudni dužnosnici moraju biti svjesni odgovornosti kada donose određene presude, ne ulazeći pritom u njihovu samostalnost i neovisnost'', kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Uskoro izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je skore izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima bi se postrožile kazne, ne samo za roditelje, nego i za sve osobe koje djeci mlađoj od 14 godina omoguće korištenje električnog romobila. Kazne bi se kretale od 1000 do 3000 eura, a za nenošenje kacige povećala bi se na 100 eura.
Za ilegalne utrke predviđene su kazne od 1300 do 2650 eura, a do 2000 eura kažnjavalo bi se i snimanje vlastite obijesne vožnje te objava snimki na društvenim mrežama.
"Ovo što se dogodilo u Primorsko-goranskoj županiji je posljedica jednog trenda koji se širi iz Europe, radi se o tzv. ilegalnim okupljanjima. Cijela grana filmske industrije se posvetila ovakvim događajima i to je nešto što naši mladi pokušavaju imitirati. Predvidjeli smo prvi put jasno definirati to djelo u zakonu i odrediti vrlo visoke kazne, ne samo za sudjelovanje, već i za organizaciju i poticanje", rekao je Božinović.
Izmjenama zakona onemogućiti isplatu državnih poticaja
I potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić najavio je izmjene zakona koje bi onemogućile isplatu državnih poticaja i subvencija onima koji ne poštuju ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, vrijeđaju ugled Republike Hrvatske ili čine teška kaznena djela kojima ugrožavaju druge.
Povod ovih izmjena su požari na području Zadarske županije ovog ljeta, nakon kojih je policija uhitila četiri osobe osumnjičene za njihovo podmetanje. Među njima je bila i osoba koja je iz državnog proračuna primala poljoprivredne poticaje.
''Svima koji su bezuspješno pokušavali 'spinati' kako će ministar propisivati domoljublje, poručujem da neće. O kaznenim djelima odlučuju sudovi, kako to i treba biti. Svi koji namjeravaju paliti državu, ne mogu očekivati da ih ista ta država hrani'', istaknuo je Vlajčić.
Povijesni iskorak u hrvatskoj arhivistici
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je uspješnom provedbu projekata u svom resoru kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Izdvojila je ulaganja od 35 milijuna eura u kulturne i kreativne industrije, ali i energetsku obnovu zgrada, ulaganja u konzervatorske podloge, kao i reformu arhiva.
"Uložili smo u osam novih državnih arhiva. Od 19 arhiva, njih 16 smo ili obnovili ili izgradili nove, za polovicu smo povećali spremišne kapacitete, učinili smo povijesni iskorak kakav se nije u hrvatskoj arhivistici učinio u proteklom stoljeću", rekla je.
Izvor: Hina/Vlada
