Petnaesti paket pomoći Ukrajini

"Ovom Odlukom odobrava se upućivanje pomoći Ukrajini koja se temelji na zamolbi ukrajinskog veleposlanstva", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dodavši da se za provedbu Odluke zadužuje se Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.

Financijska sredstva osigurana su u okviru sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, a planirana su u Državnom proračunu za 2026. godinu.

Usvojen je i Zaključak o tehničkoj potpori energetskom sustavu Ukrajine, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da se radi o izrazu konkretne pomoći slijedom zamolbe ukrajinskog veleposlanstva s obzirom da su brojna energetska postrojenja i ključna infrastruktura diljem Ukrajine teško oštećeni ili uništeni, a u velikom dijelu zemlje dolazi do prekida u opskrbi električnom energijom.

Riječ je, pojasnio je, o transformatorima, pumpama i drugoj tehničkoj opremi koja se više ne koristi u Republici Hrvatskoj.

Saboru na potvrdu dva memoranduma za više od 111 milijuna eura ulaganja

Hrvatskom saboru Vlada je uputila konačne prijedloge dva zakona - o potvrđivanju Memoranduma o provedbi EGP financijskog mehanizma te Memoranduma o provedbi Norveškog financijskog mehanizma, kojima će Hrvatskoj na raspolaganju ukupno biti više od 111 milijuna eura bespovratnih sredstava, koje će moći uložiti u brojne projekte.

Kako stoji u prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028., ukupna vrijednost tog mehanizma za Hrvatsku iznosi 66,4 milijuna eura. Pritom, vrijednost koja je predviđena darovnicom Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške iznosi 56,8 milijuna eura, dok su ostatak iznosa u svojim proračunskim sredstvima planirala tijela državne uprave nadležna za poslove međunarodnih financijskih mehanizama i regionalnoga razvoja iz državnog proračuna. Tako ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 9,6 milijuna eura.

Ukupna vrijednost Norveškog financijskog mehanizma, pak, za Hrvatsku iznosi 63,5 milijuna eura, od čega se na darovnicu Kraljevine Norveške odnosi 54,3 milijuna eura, dok nacionalno sufinanciranje iznosi 9,2 milijuna eura, stoji u prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da Hrvatska kao članica EU-a, osim fondova kohezijske i poljoprivredne politike, ima mogućnost korištenja i financijskog mehanizma za Europski gospodarski prostor (EGP) i Norveškog financijskog mehanizma.

Memorandumi o suglasnosti za oba mehanizma su potpisani u rujnu 2025., a još trebaju biti potvrđeni od Hrvatskog sabora.

Time će se nastaviti suradnja iz prethodnog razdoblja, a kako je istaknula ministrica, do sada je kroz mehanizme uloženo više od 103 milijuna eura.

Drugi ciklus programa vrijedan je više od 111 milijuna eura, a provodit će se kroz četiri segmenta.

Prvi program se odnosi na lokalni razvoj, vrijedan je 33 milijuna eura, a kroz njega će se podržati projekti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. Drugi program se odnosi na zelenu tranziciju, vrijedan je više od 30 milijuna eura, a usmjeren je na projekte energetske i infrastrukturne otpornosti na klimatske promjene.

Treći program je program pravosuđa, vrijedan više od 21 milijun eura, kroz koji će se nastaviti ulaganja u pravosudni sustav. Tu je i novi program u odnosu na prethodno razdoblje, a odnosi se na zelene i plave inovacije, vrijedan je 22 milijuna eura i financirat će poduzetničke projekte, navela je resorna ministrica.

S više od 103 milijuna eura financirani brojni projekti

Kada je riječ o spomenuta više od 103 milijuna eura do sada već uložena putem tih mehanizama, njima je, kazala je Mikuš Žigman, financirano niz projekata i inicijativa koje se također odnose na lokalni razvoj, energetiku, borbu protiv klimatskih promjena, a tu su i ulaganja u pravosuđe, inovacije, istraživanje, obrazovanje te konkurentnost.

Kao primjere je izdvojila projekte u području osnovnoškolskog obrazovanja kroz koje je više od 9.000 učenika i 1.600 učitelja i osnovnoškolskog osoblja unaprijedilo svoje znanje u STEM područjima, dok su učionice opremljene interaktivnim ekranima, 3D pisačima, robotičkom opremom i brojnim drugim alatima koji se koriste u nastavi u STEM području.

Također, uspostavljena su četiri regionalna znanstvena centra - u Ludbregu, Splitu, Šibeniku i Osijeku, a upravo i s ciljem popularizacije STEM obrazovanja.

Nadalje, za 34 ustanove za rad s djecom s poteškoćama u razvoju nabavljena je oprema za modernu asistivnu tehnologiju, a odgojno - obrazovni radnici su imali priliku upoznati se s najboljim praksama u radu sa djecom s teškoćama u razvoju, navela je Mikuš Žigman.

Kada je riječ o projektima u energetici, ministrica je izdvojila instaliranje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih sustava koji koriste morsku vodu za potrebe grijanja i hlađenja - i to u Dubrovniku i u specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju.

Postavljene su i tri geotermalne bušotine - u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu, a isto tako pripremljena je projektna dokumentacija za još 10 lokacija.

U području pravosuđa, obnovljena je zgrada općinskog suda u Splitu, dok su u sedam gradova obnovljeni i uređeni probacijski uredi, navela je, između ostalog, Mikuš Žigman.

Tako, u ukupno 93 grada i općine uspješno je provedeno 76 projekata usmjerenih na jačanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije, istaknula je ministrica. 

Usvojena Strategija biogospodarstva do 2035.

Na sjednici je usvojen i Prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. koja će, istaknuto je,  osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj ovog sektora te na taj način doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u budućnosti.

Strategijom se, kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, definira vizija razvoja biogospodarstva koja će se ostvariti do 2035. godine provedbom intervencija, strateških projekata i aktivnosti koje doprinose ostvarenju dva strateška cilja - razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.

Ostvarenje strateških ciljeva podupirat će se prvenstveno iz europskih financiranih programa uz sufinanciranje iz državnog proračuna, rekao je Vlajčić.

Ukupna sredstva za provedbu strategije, kako je naveo ministar, iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine.

Za programsko razdoblje od 2028. do 2035., kazao je, naknadno će se razraditi indikativni financijski okvir nižim strateškim dokumentima nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira za predmetno razdoblje.

Ostvarenje strateških ciljeva omogućit će se provedbenim mehanizmima među kojima su planiranje izgradnja distribucijskih centara za biomasu, uređivanje korištenja otpadnog mulja, poticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva, potacanje proizvodnje ambalaže od reciklniranog materijala, biobazirane te birazgradive plastike, provedba istraživanja i inovacija povezanih s biogospodarstvom i dr., kazao je Vlajčić.

Donošenjem strategije, kako je naveo, nastojat će se osigurati strateško - planski okvir za intenzivni razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti što će značajno doprinijeti ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, njihovoj održivosti, u smanjenju ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, što je posebno važno za ruralna i obalna područja.

Također, dodao je, povećat će se volumen i produktivnost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade te potaknuti tržište biomase.

Strategija biogospodarstva do 2035. predstavlja višesektorski, dugoročni akt strateškog planiranja kojim se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., odnosno koja je predviđena u okviru strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva.

Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije biogospodarstva do 2035. 13. listopada 2022. kojom se Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zadužuju izraditi Strategiju biogospodarstva do 2035.

Povećava se iznos za uzdržavanje državljana trećih zemalja

Izmijenjena je i Uredba o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja kojom se taj iznos za privremeni boravak u svrhu rada povećava na 57 posto mjesečne neto isplaćene plaće lani, odnosno na 60 posto za privremeni boravak u druge svrhe.

Vlada Uredbu o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj mijenja radi usklađivanja sa Zakonom o strancima, ispravkom Direktive EU o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravkom, ali i s visinom minimalne plaće, pojasnio je ministar Davor Božinović.

Naime, Uredbom donesenom 2021. godine propisano je da državljanin treće zemlje mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 50 posto prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, koja je u 2024. iznosila 1318 eura, a slijedom čega su u 2025. sredstva za uzdržavanje na mjesečnoj osnovi iznosila 659 eura za jednu osobu, odnosno dodatnih 15 posto za dvije osobe, a za svakog sljedećeg člana dodatnih 10 posto.

S obzirom na to da je odlukom Vlade visina minimalne plaće za 2025. godinu određena u iznosu 970 eura bruto, tj. približno 750 eura neto, izmjenama ove Uredbe iznos sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja povećava se kako ne bi bio manji upravo od neto minimalne plaće.

Tako se taj iznos povećava s 50 na 57 posto mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini - sa 659 na 751,26 eura za odobreni privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu rada te s 50 na 60 posto mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini za odobreni privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u druge svrhe - sa 659 na 790,80 eura.

Prihvaćen Memorandum o suradnji Vlade i Vijeća ministara BiH

Donesen je i Zaključak o prihvaćanju Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u područjima razvoja sigurne digitalne infrastrukture, javnih digitalnih usluga i digitalne transformacije.

Memorandumom o suglasnosti, koji je iniciran na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH 2023. godine, uspostavlja se okvir za međusobnu suradnju te stručnu i savjetodavnu podršku u razvoju sigurne digitalne infrastrukture i razvoja javnih digitalnih usluga, ponajprije vezano za uspostavu sustava za pružanje usluga povjerenja, poticanje u reguliranju elektroničkih komunikacija s posebnim osvrtom na komunikaciju putem interneta i reguliranju državne domene i zaštite privatnosti, a sve u skladu sa standardima i praksama u EU.

Vlada je dala ovlast ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu da, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpiše Memorandum o suglasnosti, čija provedba ne zahtijeva dodatne financijske obveze za državni proračun Republike Hrvatske.

Suradnju će se poticati i razvijati, navedeno je, putem pomoći u izradi zakonodavstva, strategija, akcijskih planova i programa iz područja digitalizacije, organizacijom stručnih posjeta, seminara, konferencija i sastanaka.

Također, poticat će se uspostavom suradnje između znanstvenih i istraživačkih organizacija, kao što je uključivanje akademske i istraživačke mreže u BiH u Europsku znanstveno-istraživačku mrežu - GEANT, uspostavom programa obrazovanja, razmjenom osoblja i stručnjaka, općih informacija i relevantne tehničke i znanstvene dokumentacije te izradom zajedničkih projekata s mogućnošću apliciranja na sredstva za projekte prekogranične suradnje, koje financira EU.

Hrvatska vatrogasna zajednica u lipnju slavi 150 godina

Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice koja će se održati 13. lipnja u Zagrebu.

Proslavom se želi demonstrirati važnost koju vatrogastvo predstavlja za društvo, kao i sve ono što hrvatski vatrogasni sustav ima na raspolaganju u službi i sigurnosti građana.

Svečana proslava 150. obljetnice obilježit će se vatrogasnim mimohodom i vježbom, a očekuje se sudjelovanje oko 2000 vatrogasaca iz cijele Hrvatske.

Izvor: Hina/Vlada