Plenković: Hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim temeljima

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Bruto domaći proizvod Hrvatske u 2019. godini na godišnjoj razini povećan je za 2,9%, što predstavlja dinamičniji rast nego u 2018. godini (2,7%).
 
Ostvareni rast je bio gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a (1,5%) što je omogućilo daljnje približavanje prosječnoj razini razvijenosti država članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9% Hrvatska se, prema zadnjim procjenama Europske komisije za druge članice, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a.
 
U strukturi BDP-a zabilježen je rast svih kategorija domaće i inozemne potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije, robni izvoz i izvoz usluga). Dinamika rasta je u usporedbi s 2018. godinom najviše povećana kod investicija u fiksni kapital, dobrim dijelom zahvaljujući uspješnom korištenju europskih fondova.
 
Pojedinačno je najveći utjecaj na rast BDP-a imala osobna potrošnja na koju je utjecao nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada (broj osiguranika je povećan 2,4%), daljnji rast neto plaća (nominalni rast od 3,4%) te kreditne aktivnosti poslovnih banaka (ukupni kreditni plasmani stanovništvu su na kraju godine bili 6,9% veći nego na kraju 2018.).
 
Snažan doprinos rastu daje i izvoz roba i usluga. Robni izvoz je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova, a bolje izvozne rezultate ostvarila je i brodogradnja, dok je na izvoz usluga najviše utjecala još jedna rekordna turistička sezona.
 
,,Rezultati Državnog zavoda za statistiku potvrda su da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko 3%, ali na zdravim temeljima. Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada RH nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'', poručio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
 
Marić: Rast na zdravim osnovama, u skladu s projekcijama
 
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama, da su ostvarene na zdravim temeljima te kako treba nastojati da one budu i veće.
 
"Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bismo je, ne samo održali, nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se između ostaloga ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti, kako bismo ne samo održali, nego i podigli stopu rasta", rekao je Marić.
 
Konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije

Dodao je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto.
 
"Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić.
 
Po podacima DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9 posto.
 
Marić kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod.
 
Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a po stopi od 4 posto porasle su i bruto investicije u fiksni kapital.
 
Poticanje domaćeg izvoza
 
Izvoz roba i usluga porastao je 5,6 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,8 posto, dok je uvoz usluga pao za 3,1 posto.
 
Marić kaže kako je "upečatljiv" rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto, poglavito rast izvoza usluga od 12 posto, no da "upada u oči" i pad uvoza usluga.
 
"Općenito, kad se gledaju uvoz i izvoz roba i usluga, trebamo staviti velik naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.
 
Za situacije poput koronavirusa predviđena proračunska zaliha
 
Upitan kako planira zaštititi javne financije ud utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć veliki pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je uz odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana i njihove živote, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.
 
Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva.
 
Tu je, kaže Marić, i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.
 
"Najvažnije za reći našim građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati", poručio je Marić.
 
Izvor: Hina/Vlada