Vlada RH svjesna je značajnih makroekonomskih neravnoteža u svom gospodarstvu koje zahtijevaju poduzimanje odlučnih aktivnosti s naše strane. U tom smislu, pokrenut je otvoren i konstruktivan dijalog s Europskom komisijom što je rezultiralo zajedničkim konsenzusom vezano uz snažnu odlučnost u provođenju niza politika i mjera potrebnih za osiguravanje održivih javnih financija, korekciju postojećih makroekonomskih neravnoteža i jačanje potencijalnog bruto domaćeg proizvoda.
Kao posljedica toga, naš ekonomski program podrazumijeva ulaganje napora u dva ključna područja: stabilizaciju javnog duga i primjerene strukturne mjere. Sama stabilizacija javnog duga temeljit će se na trodijelnom pristupu kroz: 1. Fiskalnu konsolidaciju temeljenu na smanjenju proračunskog manjka i njegovoj putanji prema održivim razinama, 2. Aktivaciju imovine u državnom vlasništvu koja može izravno smanjiti nominalni dug, 3. Poticanje gospodarskog oporavka. Posebni izazov kojeg smo svjesni jest potreba preciznog definiranja mjera gospodarske politike u svrhu poštivanja načela fiskalne konsolidacije koja ne djeluje negativno na rast.
U tom pogledu, Vlada je donijela niz odluka vezano uz novi proračun na kojem trenutno radimo, usprkos postojećim fiskalnim izazovima. Tako je u 2016. godini Vlada odlučila zamrznuti sve kategorije rashoda koje doprinose fiskalnom manjku na razini izvršenja proračuna iz 2015. godine. Ti će napori rezultirati planiranim smanjenjem manjka opće države, sukladno metodologiji ESA 2010, na razinu ispod 3% BDP-a ove godine, i na taj način istovremeno doprinijeti stabilizaciji javnog duga kao udjela u BDP-u.
Nadalje, Vlada će usmjeriti svoje prioritete na program strukturnih reformi prvenstveno u područjima kao što su upravljanje javnim financijama, zdravstvena skrb, tržište rada, javna uprava, unaprjeđenje investicijske klime i smanjenje opterećenosti poduzeća kao i povećanje apsorpcije EU sredstava.
Vezano uz upravljanje javnim financijama, nacrt Zakona o fiskalnoj odgovornosti dostavljen je službama Komisije u srpnju 2015., nakon čega su u rujnu uslijedili prijedlozi i komentari Komisije. Nadležne stručne službe izmijenit će postojeću verziju nacrta Zakona o fiskalnoj odgovornosti na temelju prethodno spomenutih komentara, naročito u pogledu jačanja neovisnosti Odbora za fiskalnu politiku i osiguravanja potpune dosljednosti domaćih fiskalnih pravila s odgovarajućim okvirom Europske unije. Usvajanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti planira se u trećem tromjesečju 2016.
Prijedlog Zakona o Državnom uredu za reviziju koji propisuje sankcije za nepostupanje po njegovim preporukama već je pripremljen. Javna rasprava započet će u ožujku 2016., nakon čega će slijediti usvajanje od strane Vlade i rasprava u Saboru. Njegovo se usvajanje stoga planira za sredinu srpnja 2016. Prijedlog Zakona o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru je pripremljen i Sabor ga je usvojio u srpnju 2015., s primjenom od siječnja 2016. Taj zakon jača sustav unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i proširuje njegov opseg i na tvrtke u vlasništvu središnje i lokalne države. Strategija za upravljanje javnim dugom bit će izrađena u svibnju, nakon podnošenja Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi, te će pokrivati trogodišnje razdoblje. Ova strategija redovito će se ažurirati svake godine. Do trećeg tromjesečja 2016. ojačat će se i organizacijska jedinica za upravljanje dugom kako bi se osiguralo odgovarajuće dugoročno planiranje u ovom smislu Također planiramo poduzeti detaljnu analizu poreznog sustava uključujući i uvođenje poreza na nekretnine. U tom pogledu, u sljedećih dva tjedna osnovat će se odgovarajuća radna skupina. Njihovi prvi rezultati vezano uz preliminarne analize poreznog sustava i preporuke trebali bi biti dostupni u trećem tromjesečju ove godine. Realizacija ovog projekta planira se putem Programa potpore strukturnim reformama.
Vlada je ustrojila i inicijalni okvir vrednovanja imovine koji zahtijeva daljnju razradu i potvrđivanje odgovarajućim propisima. Ključne radnje koje će se poduzeti ove godine uključuju usvajanje novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji će uskladiti metodologiju pomoću koje lokalne jedinice postavljaju visinu komunalne naknade i usvajanje propisa koji definiraju metodologiju vrednovanja imovine, oboje do trećeg kvartala 2016.
Zdravstveni sustav generira dugove već mnogo godina i oni su se mahom rješavali kroz proces financijske sanacije financiran iz državnog proračuna. Zadnji krug financijske sanacije proveden je u iznosu od 3,2 milijarde kuna. Međutim, zdravstveni se sustav i dalje suočava s brojnim izazovima koji će se rješavati kroz niz mjera kako bi se postigle uštede i eliminirali dugovi do kraja 2018. Prva mjera u tom pogledu odnosi se na reformu službi hitne pomoći i bolje usklađivanje pristupa hitnim službama s pristupom primarnoj zdravstvenoj skrbi. Provedba ove mjere započet će za dva mjeseca. Druga mjera odnosi se na reformu bolničkog sustava kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta usluge. Provedba ove mjere započet će za devet mjeseci. Treća mjera odnosi se na modifikaciju postojećeg dopunskog zdravstvenog osiguranja i uvođenje novog tipa osiguranja za nestandardne zdravstvene usluge, u konzultaciji s relevantnim interesnim skupinama. Nadalje, također planiramo racionalizaciju i reorganizaciju nezdravstvenih djelatnosti, to jest, administrativnih, financijskih, tehničkih i sigurnosnih službi do početka sljedeće godine. Štoviše, dodatni reformski napori koje namjeravamo provesti fokusirat će se na daljnju racionalizaciju rashoda, s naglaskom na bolnice. Glavni instrumenti koji će podržati ovaj cilj su: centralizirana javna nabava u bolnicama, stroža kontrola bolovanja i izdavanja recepata za lijekove, te informatizacija sustava.
Vlada namjerava provesti reformu mirovinskog sustava kako bi se osigurala primjena veće diferencijacije za one koji traže raniji odlazak u mirovinu. Planiramo povećati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. Dovršit ćemo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje će se aktivnosti poduzeti do kraja godine. Nadalje planiramo ubrzati proces izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene s promjenama u našem zakonodavstvu do kraja godine. Planiramo nastaviti i s mjerama Aktivnog tržišta rada. Uz ove mjere, planiramo raditi i s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bismo pripremili programe cijelo-životnog učenja i sheme prekvalifikacije koje će ojačati zaposlenost u ključnim sektorima. Ove inicijative će se aktivirati u sljedećih šest do devet mjeseci. Ojačat ćemo i mehanizme nadzora i kontrole kako bi se smanjio i destimulirao neprijavljeni rad.
Vlada planira nastaviti i s reformskim mjerama kojima je cilj povećanje učinkovitosti sustava socijalnih naknada, poticanje aktivacije neaktivnih i nezaposlenih osoba, jačanje transparentnosti sustava i povećanje primjerenosti naknada socijalne skrbi. Reforma će se oslanjati na uvođenje imovinskog cenzusa kao jednog od kriterija davanja naknada. Također ćemo se usmjeriti na konsolidiranje sustava socijalnih naknada kroz uvođenje zajamčene minimalne naknade. Napori u ovom području dalje će se produbiti kroz dodatnu konsolidaciju naknada, standardizaciju kriterija za dobivanje naknada, povezivanje službene evidencije za sve relevantne institucije na središnjoj i lokalnoj razini i kroz osnivanje one-stop-shop sustava. Ove se inicijative planiraju za treće tromjesečje 2016.
Vezano uz reformu javne uprave, krajem veljače 2016. Vlada je usvojila Odluku o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje javne uprave. Ona propisuje da će se reforma provesti u tri glavna područja: učinkovita javna uprava usmjerena na korisnike/klijente, razvijeni ljudski potencijali za učinkovitu javnu upravu i digitalizacija javnih službi. U svrhu definiranja reformskih ciljeva u specifične akcijske planove (uključujući konkretne korake koji se moraju poduzeti, aktivnosti i pokazatelje uspješnosti), osnovana su tri Povjerenstva i ona bi trebala pripremiti detaljne Akcijske planove za provođenje reformskih mjera. Vlada bi ih trebala usvojiti do sredine travnja. Reforme u tom području posebno će se usmjeriti na dovršetak prvog vala smanjivanja za devet agencija do kraja drugog tromjesečja 2016. Istovremeno ćemo raditi i na daljnjem utvrđivanju dodatnih agencija čiji se broj mora smanjiti do kraja godine. Vlada će poduzeti i opsežnu analizu i procjenu koja će rezultirati preraspodjelom nadležnosti i odgovornosti između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano uz njihove fiskalne kapacitete. Ovaj će proces unaprijediti učinkovitost u cjelokupnom javnom sektoru. Uz to, utvrdit će se i minimalni niz kriterija za broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave do četvrtog tromjesečja 2016.
Vlada će provesti potrebne promjene i u zakonodavstvu vezano uz energetiku (to jest, Zakon o tržištu plina i s njim povezane sekundarne propise) kako bi se uskladili sa zakonodavstvom EU. Nacrti tih zakona bi trebali biti sastavljeni do drugog tromjesečja 2016., a provedba bi trebala uslijediti od drugog kvartala 2017. Razrada novog Zakona o javnoj nabavi planira se za drugi kvartal 2016. i on će osigurati usklađenost s novim direktivama EU o javnoj nabavi kojima će cilj biti pojednostavljenje formalnih postupaka za provođenje postupaka javne nabave. Taj bi Zakon trebao pomoći malom i srednjem poduzetništvu u uklanjanju poteškoća koje se odnose na veličinu ugovora, osigurati elektronički pristup svim relevantnim informacijama i smanjiti administrativnu opterećenost. Unaprjeđenje uvjeta za investicijske prilike uklanjanjem preostalih regulatornih i administrativnih prepreka privatnim investitorima i unaprjeđenje cjelokupne poslovne klime provest će se u suglasju i koordinaciji s ostalim relevantnim Vladinim institucijama. Vlada je poduzela i prve konkretne korake za smanjenje fiskalnog i administrativnog opterećenja za poslovanje slijedeći Metodologiju Modela standardnog troška. Planiramo nastaviti sa strukturnim reformama u ovom području nastavljajući provedbu mjerenja Modela standardnog troška u šest regulatornih područja (započinjući s poslovanjem, građevinom, sigurnosti na radu, obnovljivim izvorima energije, sanitarnim i zdravstvenim inspekcijama) i obvezujući se na postizanje 20% smanjenja u tim područjima u 2016. Nastavit ćemo raditi na ublažavanju restrikcija za regulirane profesije. Vlada je također čvrsto odlučila provesti dodatne rezove i smanjiti neporezna opterećenja za poduzeća kroz uklanjanje parafiskalnih nameta.
Vezano uz unaprjeđenje učinkovitosti sustava pravosuđa u 2016., nakon početne analize, naglasak će biti na izmjenama procesnih pravila kojima je cilj usklađivanje sudske prakse, oslobađanje sudaca od obavljanja ne-sudskih poslova, smanjenje priljeva novih predmeta, skraćivanje trajanja procesa i smanjenje broja neriješenih predmeta. Očekujemo da ćemo osigurati sudske presude više kvalitete uz povećanu stručnost i brže procesiranje na način da se ojačaju upravljačke vještine kao i koordinacija uprava sudskih tijela, te jačanje kontrole rada i odgovornosti. Do drugog tromjesečja 2016. planiramo uvesti sustav ICMS za Visoki trgovački sud što bi trebalo unaprijediti učinkovitost raspodjele tereta rada toga suda. Isti će se sustav uvesti i na Vrhovnom sudu do kraja 2016. Dovršetak uvođenja zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra dovest će do kraja 2016. do potpune elektroničke komunikacije u postupku zemljišnih knjiga što će ubrzati i pomoći mnogim drugim postupcima odobravanja od strane države pružajući na taj način brže usluge svima.
Vlada RH svjesna je da je učinkovito korištenje sredstava EU, i jačanje njihove iskorištenosti, ključno za poticanje investicija i uklanjanje prepreka rastu i zapošljavanju. Naši su planovi povećati stopu apsorpcije EU sredstava žurno pojednostavljujući administrativne postupke i dajući potpore raznim tijelima u pripremi i provedbi projekata EU kroz pojednostavljenje različitih poslovnih procesa, posebno onih koji se tiču odabira aktivnosti i prioriteta kao i certifikacije upravljanja. Sljedeći je korak daljnje pojednostavljenje standardiziranih postupaka koje koriste tijela u sustavu upravljanja i kontrole, te usvajanje nove verzije Zajedničkih nacionalnih pravila u ožujku 2016. Jedan od prioriteta jest također stvaranje Fonda za investicije u mala i srednja poduzeća od minimalno 500 milijuna eura iskorištavanjem približno 250 milijuna eura predviđenog doprinosa za Europske strukturne i investicijske fondove iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.
Vezano uz financijski sustav, jedan od ključnih prioriteta jest rješavanje visoke razine nenaplativih kredita. Hrvatska narodna banka adresirat će ovo pitanje kroz tri ključna procesa. S jedne strane, usmjerit će se na nastavak prudencijalne računovodstvene i nadzorne politike, povećanje omjera pokrivenosti nenaplativih kredita, tako da se banke motiviraju za aktivniju naplatu ili prodaju nenaplativih kredita. Nadalje, planira se ponovo otvoriti rasprava s poreznim službama i bankama kako bi se pronašlo zadovoljavajuće rješenje za oporezivanje banaka kod otpisa kredita. Rješenje bi trebalo potaknuti banke da riješe značajan dio portfelja putem otpisa. Konačno, HNB će zajedno s bankama pokušati iznaći načine povećanja likvidnosti na tržištu nekretnina, kako stambenih tako i poslovnih. Likvidnost je sada iznimno niska i trebala bi se unaprijediti postizanjem novog rješenja „čišćenja tržišta“. Trebalo bi joj pomoći i ciljano unaprjeđenje uvjeta što bi povećalo spremnost ljudi da prihvate rizik dugoročnog financiranja. Takva unaprjeđenja, poput na primjer ne-regresnih stambenih kredita, proizvoda podjele rizika kamata, ograničenog osiguranja sposobnosti vraćanja kredita (nezaposlenost, invaliditet, i slično), trebala bi dobiti regulatornu potporu, potičući banke da ih koriste i češće stavljaju na tržište.
Vlada planira aktivirati oko 500 milijuna eura kapitala preko Ureda za upravljanje državnom imovinom i koristiti te prihode za smanjenje duga. U okviru državnog portfelja postoji oko 4.500 stanova/ureda, zemljišta i oko 1.300 državnih poduzeća. Nastojat ćemo prodati zemljišta i stanove/urede do trećeg tromjesečja 2016. kako bismo aktivirali taj „neaktivni“ kapital. Uz to, poduzet ćemo i segmentaciju u svrhu identifikacije i analize koja su od 1.300 državnih poduzeća strateška i koja bi trebala biti privatizirana. Zajedno s time, osnovat ćemo organizacijsku jedinicu koja će pratiti provedbu u usporedbi s ciljevima za sve državne tvrtke. Uspostavit će se politika vođenja i upravljanja s naglaskom na uloge Odbora direktora i Upravljačkih timova za sva državna poduzeća do četvrtog tromjesečja 2016.
Mnoge od gore spomenutih mjera bit će vidljive u proračunu za 2016., kojeg će Vlada usvojiti 10. ožujka. Sve reformske mjere bit će, također detaljnije razrađene u okviru dva ključna strateška dokumenta – Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi – koja ćemo dostaviti Komisiji u travnju.
Članovi Vlade pozdravljaju nastavak produktivnog dijaloga s Europskom komisijom u svrhu unaprjeđenja fiskalne održivosti i rješavanja makroekonomskih neravnoteža u kontekstu Europskog semestra, te izražavaju svoju predanost zajedničkim aktivnostima koje predstoje u tom smislu.
Pisane vijesti |
Priopćenja |
Financije
