Povećanje broja digitalnih usluga građanima u sustavu e-Građani, razvoj digitalnih usluga tvrtkama u sustavu e-Poslovanje, smanjenje poštanskih troškova unutar državnih tijela uvođenjem sustava e-Pošta, modernizacija državne uprave koja podrazumijeva smanjenje njene fragmentiranosti, a možda dovođenje i do smanjenja broja gradova i općina te uvođenja asimetričnog modela decentralizacije, teme su na kojima se radi u Ministarstvu uprave, a prijedlozi za neke od njih, poput spajanja agencija, trebali bi biti poznati već do sredine travnja. O tim smo temama razgovarali s ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović.
Proračun je izglasan prije nekoliko dana. Ministarstvo uprave čini se kao jedan od dobitnika, u odnosu na prošlu godinu, ima oko 38 milijuna kuna više. Koliko se vidi iz proračunskih stavki, to će biti usmjereno ponajprije prema projektu e-Građani i drugim digitalnim uslugama.
- U pravu ste. Državni proračun je ispravio neke nelogičnosti, pa je projekt e-Građani iz razdjela Ministarstva financija prebačen u Ministarstvo uprave. Proračun je veći i zato što je planiran iznos od 7,6 milijuna kuna za podmirivanje dugova za razvoj računalne i komunikacijske infrastrukture u državnoj upravi (HITRO-Net) te za nepodmirene obveze za materijalne rashode u uredima državne uprave u županijama. Iz razdjela Ministarstva financija u ovo ministarstvo prebačena je i stavka koja se odnosi na vođenje Registra zaposlenih i Centralnog obračuna plaća.
Krenimo s paketom digitalnih usluga. Mnogo toga ste naslijedili od prethodne vlade. Najavili ste da želite dalje razvijati sustav e-Građani, e-Poslovanje, e-Pošta je već krenula. Što će se konkretno raditi - povećavati broj usluga, skratiti rokove u poslovanju?
- Osnovni cilj e-Poslovanja je osigurati poslovnim subjektima istu razinu rada s javnom upravom kakvu sada imaju građani u sustavu e-Građani. Taj sustav je za sada u demo verziji i u tom sustavu imamo e-Poreznu, e-prijave za mirovinsko osiguranje i e-zdravstveno, tu je i usluga e-Regosa.
To konkretno znači da će poslodavac, kada nekoga zaposli, sve prijave moći obavljati kroz taj sustav, a neće se dokumenti više morati nositi, slati negdje i urudžbirati?
- Točno. To je put. U demo sustav je uključena i Fina uslugom e-blokade.
Kada bi taj sustav trebao prestati biti demo sustav?
- Pri kraju smo izrade strategije e-Hrvatska 2020 i u okviru te strategije priprema se i akcijski plan. U njemu će biti definirani rokovi i nositelji aktivnosti, pa tako i za ovu.
Na predstavljanju statističkog biltena Ministarstva kazali ste da su lani građani koji koriste sustav e-Građani sebi uštedjeli oko 2,5 milijuna kuna jer su tim sustavom, bez plaćanja naknada, izvadili domovnicu ili neki drugi dokument. Što se dalje namjerava uvoditi u tom sustavu i namjerava li se taj sustav propagirati jer se čini da još uvijek mnogi ne znaju za njega?
- Naša je namjera građane dodatno upoznati s mogućnostima sustava e-Građani. Svjesna sam da je javnost nedovoljno upoznata koje usluge već sada imamo kao e-usluge građanima. Daljnja digitalizacija javnih usluga je vrlo važan dio reformskih mjera. Naš je zadatak da to razvijamo i da promoviramo ono što već imamo. Što se tiče novih usluga u sustavu e-Građani, omogućit ćemo roditeljima i zakonskim skrbnicima pristup dokumentima za djecu. Roditelji kad upisuju djecu u vrtić, škole, aktivnosti, svaka bi put morali ponovo ishodovati dokument, a ovim ćemo im skratiti proceduru i uštedjeti novac. Usluga će biti jeftinija i brža. Omogućit ćemo prijavu državljana članica Europske unije koji imaju boravište u Hrvatskoj na e-usluge. Mnogi ljudi u Hrvatskoj imaju vikendice, svoje tvrtke, ovdje žive i rade, državljani su EU-a i mi ćemo im omogućiti pristup e-uslugama. Obračune plaća iz sustava COP-a državnim i javnim službenicima namjeravamo slati u osobni korisnički pretinac. Time ćemo promovirati korisnički pretinac, sustav e-Građani, a oni više ne bi dobivali platnu listu na papiru.
Sustavom e-Pošta unutar sustava državne uprave namjerava se ukinuti papirnata pošta. Jeste li svjesni da ćete time naljutiti Hrvatsku poštu i druge davatelje poštanskih usluga?
- Svjesna sam toga, ali mislim da su i naši građani svjesni toga da moramo uredsko poslovanje osuvremeniti i ubrzati. To kolanje dokumenata unutar državne uprave jako mnogo košta. Kad se uzmu u obzir svi troškovi, i pošta, papir, kuverte, toner i tako dalje, na razini prošle godine to je iznosilo 234 milijuna kuna. Tome treba pridodati i ljudski rad koji nije uračunat u ovaj iznos. E-Poštom se skraćuje i vrijeme otpreme jer nema više ni posla oko printanja, klamanja i drugoga.
Netko bi zbog toga mogao ostati bez posla.
- Cilj je osuvremeniti poslovanje i poboljšati uslugu. Ljudi koji rade na otpravi pošte prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom moći će odrađivati neke druge poslove.
Spomenuli ste uštede. O nekim uštedama, troškovima službenih automobila, putovanja, mobitela, govorilo se u javnosti. Uz ostalo, predloženo je da zamjenici ministara imaju ograničenje od 300 kuna za mobitele.
- Izmjena Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije je u proceduri i trenutačno dobivamo mišljenja drugih resora. Ona mišljenja kojima možemo unaprijediti tekst Odluke ugradit ćemo u Odluku, uputit ćemo je u Vladu te će se u redovnoj Vladinoj proceduri o njoj odlučivati.
Htio sam reći da ograničenje od 300 kuna za mobitel, primjerice, u slučaju zamjenice ministra vanjskih i europskih poslova može biti premali iznos.
- Svaki prijedlog Odluke ide na mišljenje i drugim resorima koji mogu dati konkretne prijedloge za promjene. Državni dužnosnici ne komuniciraju isključivo službenim mobitelima, imamo i fiksne telefone. Jedan od razloga zašto se predlaže smanjenje tog iznosa je i taj što se taj dio odluke dulje vremena nije mijenjao, a znate i sami da su pružatelji telekomunikacijskih usluga smanjili cijenu usluga s obzirom na količinu prometa koji nude. Konkretan izračun ograničenja dalo je Ministarstvo financija. Provjerila sam svoj račun za mobitel i zaključno s 23. ožujka sam imala račun od 143 kune, a zbilja dosta razgovaram mobitelom.
Na čelu ste Povjerenstva za modernizaciju javne uprave. Jedan od zadataka tog Povjerenstva je smanjenje fragmentiranosti, odnosno raspodjele poslova i preklapanja nadležnosti između državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, tijela s javnim ovlastima poput agencija. Što konkretno znači smanjenje fragmentiranosti: spajanje agencija ili nešto drugo?
- Nacionalni program reformi za 2015. godine predviđao je konkretne zadatke u reformi javne uprave, a jedan od njih je smanjivanje fragmentiranosti i broja pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa i to za 15 posto. Prošla Vlada je predložila smanjenje broja tih pravnih osoba za devet. Do sada je broj smanjen za dvije agencije. Spajanjem Fonda za zaštitu okoliša i Zavoda za zaštitu prirode stvorena je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a Agencija za regionalni razvoj pripojena je Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Povjerenstvo ima zadatak napraviti akcijski plan, jedan od ciljeva je smanjenje broja pravnih osoba agencijskog tipa. Povjerenstvo je napravilo prijedlog akcijskog plana, rade se dopune. Taj plan trebamo uputit Vladi i ona bi ga trebala usvojiti do 15. travnja.
Dakle, 15. travnja ćemo znati koja agencija se spaja s kojom.
- Nadam se da će biti tako. Druga zadaća je iznaći sustavno rješenje na kojem će se temeljiti buduća organizacija poslova u sustavu državne uprave. Zadatak je i racionalizacija područnih jedinica središnjih tijela državne uprave. Sada se sustav temelji na organizacijama, institucijama, a cilj je sustav temeljiti na upravnim poslovima i funkcijama koje će se dodjeljivati pojedinoj razini javne vlasti.
Spomenuli ste urede državne uprave u županijama. Vaš prethodnik Arsen Bauk imao je ideju, dapače i prijedlog, da se broj tih ureda smanji, te da više ne bude u svakoj županiji, nego u Gradu Zagrebu i još četiri centra. Hoćete li ići u tom smjeru da se taj broj ureda u županijama smanji?
- Povjerenstvo radi i na tom pitanju i u sklopu akcijskog plana će imati prijedloge i za to.
Drugi zadatak Povjerenstva je funkcionalna i fiskalna decentralizacija. Načelnici, gradonačelnici i župani redovito je spominju i traže. Vi ste se kao znanstvenica bavili fiskalnim kapacitetima općina i gradova i znate da dio njih ne koristi ni postojeće fiskalne mogućnosti i ne žele uvesti prirez. Što bi se moglo spuštati prema njima u situaciji kada neki ne žele koristiti ni ono što sada imaju na raspolaganju?
-I u lokalnoj i u regionalnoj samoupravi treba poći od poslova, javnih usluga koje se pružaju građanima. Kada se zna koji su to poslovi, kada se vidi kojim kapacitetom se raspolaže - organizacijskim, ljudskim, financijskim - onda ćemo govoriti o konkretnoj dodjeli novih funkcija i poslova.
Znači li to da neka općina može dobiti više decentraliziranih funkcija, a to znači i novca, a neka druga, koja raspolaže manjim resursima, manje decentraliziranih funkcija, time i fiskalnih ovlasti?
- Unutar Povjerenstva razgovaramo i o toj temi. Postoji simetričan i asimetričan model decentralizacije. U Hrvatskoj imamo simetričan model, općine i gradovi imaju iste zadaće, nadležnosti, izvore financiranja, bez obzira na veličinu, fiskalni kapacitet, stupanj razvijenosti, broj zaposlenih, broj korisnika. Naravno, postoji mogućnost nekih drugih opcija, da to ubuduće više ne bude tako. Ali, o tome razgovaramo.
To bi bila jako velika promjena.
- Bila bi, ali naš je cilj efikasna javna uprava i vrijednost za novac za pružanje javne usluge. Većina je europskih zemalja prošla kroz reformu javne uprave, a znatan dio njih to je učinio zbog globalne financijske krize jer naprosto više nije bilo dovoljno sredstava za financiranje javnih potreba. Okrenuli su se reformama, odnosno tome kako da u uvjetima ograničenih resursa daju što bolje usluge građanima. Zbog ograničenih sredstava tražila su se nova rješenja, i male i velike zemlje, poput Francuske ili Irske. Svi su okrupnjivali lokalne jedinice s ciljem da osiguraju financiranje i pruže kvalitetnu javnu uslugu.
Zadatak Povjerenstva je i predlaganje optimalnog preustroja kada je riječ o jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Jedino što čovjeku kada to pročita na papiru pada na pamet, je smanjivanje broja općina i gradova, a sa županijama će se vidjeti što će biti.
- Naglasak je na definiranju poslova i usluga koje lokalna samouprava treba pružiti građanima. Jedino što pružaju građanima i u potpunosti financiraju su vrtići i javno vatrogastvo. Samo 33 grada preuzela su djelomično financiranje troškova osnovnog obrazovanja, a imamo 127 gradova. Moje je pitanje koje poslove gradovi uopće mogu adekvatno pružiti svojim stanovnicima, koje su to javne funkcije?
To povlači dva pitanja: mogu li ti gradovi biti gradovi ili će se s asimetričnim modelom ići prema gradovima? Ne može samo obrazovanje biti kriterij, ali pitanje je mogu li 94 grada koja ne sudjeluju u financiranju osnovnoškolskog obrazovanja, imati status grada ili da im se u slučaju uvođenju asimetričnog modela prepusti malo ovlasti, što znači i malo fiskalne samostalnosti, odnosno novaca.
- Kad se razgovara o kriterijima za funkcioniranje lokalne samouprave, važni kriteriji su i oni koji su »opravdanje« za status grada. To su kriteriji kod kojih su u prvom planu korisnici javnih usluga na tom području. Oni koriste usluge obrazovanja, kulture, znanosti, koriste lokalne ceste i tako dalje. Postoje lokalne sredine koje su rijetko naseljene, ali i te zajednice moraju imati školu, vrtić, kulturnu ustanovu, primarnu zdravstvenu zaštitu. Postoje središta koja su gusto naseljena. Za obje vrste sredina treba uzeti u obzir i druge kriterije, stupanj razvijenosti, broj aktivnih poduzeća, i drugo. Riječ je o složenim indikatorima koji će pomoći u dobivanju odgovora je li potrebno, u kojoj mjeri i na kojim područjima trebaju postojati općine i gradovi.
Kad je riječ o teritorijalnom ustroju, potrebna je snažna politička podrška. Raspravlja se o postojanju županija, njihovom broju, da li da ih bude 20 koliko ih je sada ili manje. Zajednica županija je malo živnula, objavila je i istraživanje koje uvelike opravdava njihovo postojanje.
- Sastala sam se neformalno s gospodinom Goranom Paukom (predsjednik Hrvatske zajednice županija, op.), sljedeći tjedan trebali bismo se službeno sastati. Smatram da je potrebno poći od utvrđivanja uloge županije, odnosno regionalne razine vlasti koja mora ispuniti nekoliko zadaća, a prva je koordinirati lokalni i regionalni razvoj. To znači da i kapaciteti zaposlenih na regionalnoj razini moraju biti takvi da to mogu omogućiti. Moramo osigurati jednak stupanj razvoja širom Hrvatske. Veliki naglasak je na apsorpciji sredstava iz europskih fondova i važno je ojačati kapacitete na regionalnoj razini kako bi se mogli predlagati, provoditi konkretni razvojni projekti od značaja za lokalni, regionalni i nacionalni razvoj i za njih apsorbirati sredstva.
Što znači da su regionalne razvojne agencije važne.
- Regionalne razvoje agencije su zadnjih godina odradile odličan posao, ali nisu dovoljno kapacitirane. Na žalost, ono što se u županijama ne odvija kako treba je komunikacija između lokalnih jedinica i županija. Nužna je snažna koordinacija u pripremanju i provođenju projekata koje pridonose razvoju. Razlozi su različiti, bojim se da su oni politički obojeni najvažniji. Uloga županija je poticanje lokalnog i regionalnog razvoja, a to može samo jedna snažna organizacijski i ljudski kapacitirana - razina koja može provoditi konkretne projekte. Kod nas na žalost još nije provedeno istraživanje o tome koji su sve projekti realizirani na lokalnoj i regionalnoj razini, a da su financirani iz europskih fondova, koliko su ti projekti pridonijeli društvenom i gospodarskom razvoju.
Raspravlja se i o plaćama u državnoj upravi. Spominje se uvođenje objektivnog ocjenjivanja i sustava nagrađivanja i sankcioniranja u plaćama. Znači li to uvođenje fiksnog i varijabilnog dijela plaće zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama?
- To je zadaća povjerenstva koje vodi ministrica Šikić. Osobno smatram da zaposleni u javnoj upravi trebaju biti motivirani za svoj posao. Sadašnji sustav je takav da svi zaposleni imaju istu plaću, ne prate se rezultati rada. Postoji formalno godišnje ocjenjivanje zaposlenika bez utjecaja na plaću.
To je ono što zovemo »sve pet«.
- Uglavnom su takve ocjene. Malo je onih koji imaju četvorku. Potrebno je sva dobra rješenja koja postoje u poslovnom svijetu prenijeti u javni sektor, uz adekvatno modeliranje prema specifičnostima posla u javnoj upravi. Povjerenstvo treba napraviti tipska radna mjesta, njihove opise, opise znanja, kvalifikacija, vještina potrebnih za obavljanje poslova na tipskim radnim mjestima. Nakon što se usvoji državni proračun, svako bi ministarstvo trebalo donijeti godišnji plan rada. Godišnji plan rada dijelio bi se na godišnji plan rada svakog zaposlenika. Definirali bi se i pratili pokazatelji rezultata za praćenje ostvarivanja tog plana rada. Pratilo bi se jesu U ti pokazatelji ostvareni 100 posto, 80 posto ili 120 posto. Na temelju toga se može zaposlenika nagraditi ili sankcionirati. To je osnovna ideja.
Razgovarao Tihomir Ponoš
Novi list, 29.3.2016.
Stranica |
Uprava
