Uvažavajući to da otvorenost vlasti uključuje dvije komponente: transparentnost i participaciju (pri čemu je transparentnost jedan od nužnih preduvjeta za participaciju, odnosno sudjelovanje građana), Vlada Republike Hrvatske poduzela je značajne korake u oba područja, nastojeći razviti kulturu otvorene vlade koja osnažuje građane za uključivanje u procese donošenja odluka te im stoji na usluzi, promičući ideale otvorene i participativne vlade 21. stoljeća.
TRANSPARENTNOST
Transparentnost rada Vlade u uskoj je vezi s odgovornošću Vlade. Transparentnost omogućava građanima u demokracijama da nadziru rad Vlade, te ima preventivan učinak na suzbijanje korupcije i drugih zlouporaba. Otvorena i transparentna Vlada omogućava razmjenu informacija, što pomaže stvaranju novog znanja te društvenog i ekonomskog napretka.
S tim u vezi, Vlada je poduzela korake u svrhu daljnjeg unaprjeđenja u području ostvarivanja prava na informacije. Usvojenim novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (usvojen u veljači 2013.), u čijoj izradi su sudjelovale i organizacije civilnog društva, u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. Za sve dodatne informacije, građani se, na temelju Zakona, mogu obratiti imenovanim Službenicima u tijelima javne vlasti, koji su im dužni odgovoriti u roku od 15 dana. U Zakon je 2013. ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa. Izabrana je Povjerenica za pristup informacijama. Povjerenica za informiranje u svojem radu je samostalna i neovisna te prema Zakonu o pravu na pristup informacijama štiti, prati i promiče Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama i prati provedbu Zakona, a i obavlja nadzor i provodi inspekcijski nadzor provedbe Zakona te podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.
Osnovan je Vladin Odjel za online komunikaciju i Vlada vodi otvoren dijalog s građanima preko društvenih mreža. Dnevno se preko društvenih mreža i na druge načine odgovori na više od 50 upita građana. Prema Facebooku, Vlada RH (Facebook) je u vrhu aktivnosti zbog interakcije s drugim korisnicima i ocijenjena je najvišom ocjenom - conversationalist. Istodobno, istraživanje neovisne agencije Twiplomacy proglasilo je Vladu RH (Twitter) najkomunikativnijom vladom u svijetu na Twitteru. U prosjeku 50 posto tvitova Vlade otpada na dvosmjernu komunikaciju s ostalim korisnicima na Twitteru. Sve sjednice Vlade RH dostupne su na Youtube kanalu Vlade RH, a fotografije su dostupne za pregled i preuzimanje na Flickr kanalu Vlade RH.
U svrhu transparentnosti poduzeti su i drugi vrlo značajni koraci. U siječnju 2013. imenovan je novi sastav Povjerenstva za odlučivanje sukobu interesa. Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama DIDU-a. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je pronaći informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, pretpristupnim programima i fondovima Europske unije, aukcijama trezorskih zapisa, publikacijama, statistici i izvješćima koje izdaje Ministarstvo financija te mnogobrojne korisne podatke o javnim financijama. Početkom 2011. godine na snagu je stupio novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, a u 2014. godini usvojene su njegove izmjene. Cilj Zakona o fiskalnoj odgovornosti je osiguranje i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Iako nadležna državna tijela objavljuju sve ključne dokumente državnog proračuna (strategiju vladinih programa za trogodišnje razdoblje, smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršenju državnog proračuna i izvanproračunskih fondova, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom prve godine provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju, ali i izradi popratnih dokumenata kao primjerice vodiča za građane, postoji i dalje prostor za daljnja unaprjeđenja, a kako bi se doprinijelo fiskalnoj transparentnosti kao bitnoj sastavnici djelotvornijeg upravljanja javnim resursima te jačanju gospodarskog rasta.
Početkom travnja 2014. Vlada je usvojila Nacrt prijedloga Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi. U Nacrtu prijedloga Zakona utvrđuje se sustav središnjeg državnog portala kao jedinstveno upravno mjesto u virtualnom svijetu, određuje se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) kao obvezujući za sve institucije. U lipnju 2014. godine predstavljen je Središnji državni portal, time su građani dobili središnje internetsko mjesto za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave, te sada mogu pretraživati informacije o javnim uslugama i/ili pratiti političke aktivnosti na jednom mjestu. Trenutno je dostupno preko 350 informacija, a ta će brojka s vremenom još rasti. Građani sada mogu mnogo jednostavnije pronaći, recimo, podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu. Informacije se mogu tražiti pomoću ključnih riječi, po tipu ili temi. Propisuje se komunikacija institucija javnog sektora s građanima putem korisničkog pretinca države. Određuju se javni i temeljni registri te autentični podaci, utvrđuje se obveza institucija javnog sektora korištenja podataka iz temeljnih registara, bez prava traženja istih podataka od građana ili poslovnih subjekata. Sve navedeno dio je projekta „e-Građani“ te u konačnici predstavlja izgradnju elemenata informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i uključivanje Republike Hrvatske u izgradnju europskog i globalnog informacijskog društva. Vlada Republike Hrvatske je pokrenula projekt e-Građani kako bi modernizirala, pojednostavila i ubrzala komunikaciju građana i javne uprave te povećala transparentnost javnog sektora. Odnosno, osigurat će primjenu principa „samo jednom“ i to digitalno, kao jednog dijela administrativnog rasterećenja građana i poslovnih subjekata, te time preduvjete za djelovanje „države bez papira“.
Središnji državni portal objedinjuje informacije i sadržaje internetskih stranica Vlade, Vladinih ureda i ministarstava te informacije o javnim uslugama. A putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama koje pruža država, korištenjem elektroničkog identiteta u različitim informacijskim sustavima javne uprave. Time je realiziran cilj projekta e-Građani, odnosno omogućena komunikacija građana s javnom upravom na jednom mjestu na internetu. Također, jedna od značajnih komponenti Središnjeg državnog portala je ona na kojoj će biti otvoreni podaci u posjedu tijela javne vlasti, a koji su od interesa za građane, odnosno bit će omogućeno pretraživanje, povezivanje, preuzimanje i ponovno korištenje javnih podataka u komercijalne i nekomercijalne svrhe.
PARTICIPACIJA (SUDJELOVANJE GRAĐANA)
Jedna od temeljnih poluga suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnog društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti podrazumijeva i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.
U zadnjih desetak godina učinjeno je puno po pitanju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Hrvatska je među prvim zemljama u ovom dijelu Europe koja je poduzela konkretne korake u izgradnji pravnog, institucionalnog i financijskog okvira za suradnju s udrugama i ostalim organizacijama civilnog društva u izgradnji demokratskog i socijalno osjetljivog društva, a na tome se i dalje radi kroz kontinuiranu provedbu Nacionalne strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine (usvojene u srpnju 2012.).
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama iz 2013. tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH krajem 2012. godine propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, čime je dodatno osnažena provedba Kodeksa.
Ured za udruge Vlade RH kontinuirano, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, organizira edukacije za državne službenike o tome kako provesti učinkovita javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i u tu svrhu je izradio i Priručnik za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, te održava redovite sastanke s koordinatorima savjetovanja u tijelima državne uprave.
Također, Ured za udruge prati provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Prema Izvješću koje je Vlada RH prihvatila 27. veljače 2014., u 2013. godini provedeno je ukupno 348 savjetovanja o nacrtima zakona, drugih propisa i akata te 26 savjetovanja o iskazima učinaka propisa – ukupno 374 javna savjetovanja. To je gotovo 160% više savjetovanja nego u 2012. godini kada ih je provedeno 144, te 675% više nego u 2011. godini kad je provedeno 48 savjetovanja. Proaktivniji pristup državnih tijela javnim savjetovanjima rezultirao je i povećanim interesom građana i zainteresirane javnosti za sudjelovanje u procesima oblikovanja javnih politika, što je vidljivo iz podatka o 8.299 pravne i fizičke osobe koje su u 2013. dostavile komentare na nacrt zakona, drugog propisa ili akta nadležnom državnom tijelu. To je za 73% više u odnosu na 2012., a čak 4.697% više nego u 2011. godini. Važno je naglasiti i da je od pojedinačnih 9.270 komentara uzetih u daljnje razmatranje, u cijelosti prihvaćeno njih 2.391, dok ih je 579 djelomično prihvaćeno, a razlozi neprihvaćanja ostalih komentara pojašnjeni su u 149 izvješća o rezultatima savjetovanja koja se pripremaju sukladno obvezi iz Poslovnika Vlade.
Uvažavajući potrebu dodatnog unaprjeđenja procesa savjetovanja i na lokalnoj razini, kao i općenito suradnje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s organizacijama civilnog društva, što je u skladu i s predviđenim ciljevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016.; Ured za udruge započeo je, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, provedbu edukativnih radionica za službenike na lokalnoj razini te provodi i dodatne aktivnosti u tu svrhu.
Krajem 2013. godine Ured za udruge je u suradnji s Udrugom gradova započeo rad na izradi Deklaracije o suradnji gradova i organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Prijedlog teksta Deklaracije pripremila je uža radna skupina sastavljena od predstavnika Ureda za udruge, organizacija civilnoga društva te Udruge gradova, a gradonačelnice i gradonačelnici njome izražavaju spremnost za razvijanje suradnje i partnerskog odnosa s organizacijama civilnoga društva te se obvezuju na provođenje aktivnosti kojima se unapređuje savjetovanje te uspostavlja transparentan i djelotvoran sustav financiranja i podrške provedbi projekata i programa organizacija civilnoga društva od interesa za opće dobro. Deklaracija je predstavljena u studenom 2013. na sjednici Predsjedništva Udruge gradova, kada su je i potpisala 72 gradonačelnika. Do sada je Deklaraciju potpisalo 75 gradonačelnika.
Partnerstvo za otvorenu vlast je multilateralna inicijativa čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima. Inicijativu vodi Upravni odbor čiji su članovi predstavnici vlada i organizacija civilnog društva.
U Washingtonu je 12. srpnja 2011. održan međunarodni sastanak na vrhu na kojem je predstavljena inicijativa „Partnerstvo za otvorenu vlast“. Sastanak je održan u State Departmentu, uz domaćinstvo američke državne tajnice Hillary Clinton i brazilskog ministra vanjskih poslova Antonia Patriote, uz sudjelovanje predstavnika državnih tijela i organizacija civilnoga društva više od šezdeset država, uključujući i Hrvatsku.
Začetnik Inicijative je američki predsjednik Barack Obama, koji je u govoru na Općoj skupštini UN-a rujna 2010. najavio osnovna načela, koja se uvelike naslanjaju na Direktivu o otvorenoj vlasti (Open Government Directive), jednu od okosnica njegova programa. Partnerstvo za otvorenu vlast formalno je inaugurirano 20. rujna 2011. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, kada je osam država članica Upravljačkog odbora Inicijative (Brazil, Meksiko, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija) potpisalo Deklaraciju o otvorenoj vlasti te najavilo akcijske planove za svoje zemlje.
Da bi država postala članica Inicijative mora prihvatiti Deklaraciju o otvorenoj vlasti, donijeti nacionalni akcijski plan (uz javne konzultacije) te se obvezati na nezavisno izvještavanje o napretku u provedbi mjera akcijskog plana. Trenutačno (rujan 2012.) u njoj sudjeluju 64 države, među njima i Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska poslala je krajem kolovoza 2011. službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast i time je preuzela obvezu izraditi nacionalni akcijski plan te ga predstaviti ostalim državama sudionicama inicijative na godišnjem sastanku u travnju 2012. U proces izrade prijedloga Akcijskog plana za provedbu inicijative u Republici Hrvatskoj bila je uključena šira zainteresirana javnost, kroz organizirane 3 javne rasprave (ukupno više od 300 sudionika) te provedeno internetsko savjetovanje.
Odlukom Vlade od 26. siječnja 2012. uspostavljen je Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Savjet ima 19 članova, predstavnika državnih, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija.
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013., koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici održanoj 4. travnja 2012., izrađen je na temelju održanih javnih savjetovanja, rasprava na sjednicama Savjeta te očitovanja pristiglih od tijela državne uprave koja su određena kao nositelji i sunositelji mjera.
Svrha Akcijskog plana bila je: povećati kvalitetu i djelotvornost upravljanja javnim resursima provedbom mjera u područjima fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, korištenja informacijskih tehnologija te sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika. Akcijski plan obuhvaća 4 prioritetna područja: fiskalnu transparentnost, pristup informacijama, korištenje informacijskih tehnologija te sudjelovanje građana i civilnog društva, a u svrhu ispunjenja ciljeva tih prioritetnih područja predviđena je provedba 9 mjera, odnosno 34 provedbene aktivnosti. Provedbu Akcijskog plana prati i koordinira Savjet inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kao stručna potpora radu Savjeta.
U srpnju 2012. je Global Integrity, međunarodna organizacija koja promiče odgovornost i transparentnost rada vlada, objavila inicijalnu analizu akcijskih planova koje su vlade država koje su pristupile inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast dostavile Upravnom odboru Inicijative do travnja te godine. Akcijski planovi su analizirani uz primjenu SMART metodologije (Specific, Measurable, Actionable, Relevant, Time-bound). Global Integrity je u analizi istaknuo kako su države koje su već ranije uočene kao one koje su poduzele značajne korake ka osiguranju otvorene vlasti, očekivano izradile neke od najjačih akcijskih planova, navodeći među takvim državama i Hrvatsku (uz Brazil, Kanadu, Izrael i Moldaviju), čiji akcijski plan je zadovoljio svih 5 kriterija, a čime je potvrđena kvaliteta hrvatskog Akcijskog plana.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 26. rujna 2013. Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. do 2013. godine. Izvješće je pokazalo da su u prvoj godini provedbe inicijative ostvareni neki značajni rezultati, posebice u području unaprjeđenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i prava na pristup informacijama, iako i dalje ostaju određeni izazovi koje treba tek riješiti u narednom razdoblju. Prvenstveno se to odnosi na dio aktivnosti iz područja fiskalne transparentnosti, ali isto tako i u dijelu koji se odnosi na korištenje informacijskih tehnologija gdje se tek očekuju rezultati predviđeni Akcijskim planom. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske, odnosno pojedina ministarstva i druga državna tijela istovremeno su provela značajan broj drugih aktivnosti koje pridonose ciljevima postavljenima u Akcijskom planu, a kojima je Vlada Republike Hrvatske u razdoblju provedbe Akcijskog plana dokazala svoju namjeru primjene načela i standarda na koje se obvezala pristupivši inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast. Na temelju samoprocjene o provedbi Akcijskog plana kao i na temelju nalaza Neovisnog izvješća koje je pripremio nezavisni stručnjak izabran na razini međunarodne Inicijative, vidljivo je da je usprkos značajnim postignutim rezultatima potrebno uložiti trajne napore u postizanju transparentnosti i otvorenosti kao vodećih principa dobrog upravljanja.
Imajući u vidu mnogobrojne koristi koje primjena standarda otvorene vlasti donosi građanima, ponajprije kroz unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te u konačnici i veće povjerenje javnosti kao ključne čimbenike održivog ekonomskog i socijalnog razvoja, ali i uvažavajući potrebu kontinuirane razmjene i uzajamne podrške među državama sudionicama ove globalne inicijative, Vlada Republike Hrvatske odlučna je i dalje nastaviti s provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. U tom smislu krajem 2013. započela je izrada novog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju 2014.-2016., pri čemu su uzeta u obzir dosadašnja iskustva i naučene lekcije, a Akcijski plan razvijan je u suradnji sa širokim krugom dionika iz različitih sektora. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2014.-2016. na sjednici održanoj 10. srpnja 2014. Novim Akcijskim planom predviđena je provedba 16 mjera i 46 provedbenih aktivnosti koje će do 2016. provesti 20 državnih tijela i to na 4 ključna područja: