U svom govoru pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe u Strasbourgu, predsjednik Vlade Andrej Plenković založio se za politike koje uživaju podršku građana kako bi se vratilo povjerenje u europske institucije koje mogu pružiti rješenja, ali bez padanja u zamke populizma.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je boravio u posjetu Strasbourgu, sastao se jutros s predsjednicom
Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Lilianom Maury Pasquier i glavnim tajnikom Parlamentarne skupštine Wojciechom Sawickijem te glavnim tajnikom Vijeća Europe
Thorbjørnom Jaglandom, a potom se obratio članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
U svom je govoru predsjednik Vlade naglasio da ova institucija uspostavljena nakon Drugog svjetskoga rata, više no ikoja druga europska institucija, simbolizira pomirenje između naroda europskoga kontinenta i najbolje ilustrira prednosti koje proizlaze iz suradnje zasnovane na osnovnim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Naglasio je da je Hrvatska dugo stremila prema ovim vrijednostima koje su postale sinonim njezine ponovno postignute samostalnosti 1991. godine i označile povratak Hrvatske u veliku obitelj demokratskih država.
Podsjetio je da su prve godine hrvatske samostalnosti bile obilježene ratom. „Taj je rat danas daleko iza nas, ali nam je to tragično iskustvo pomoglo da bolje shvatimo važnost mira i onih vrijednosti koje zastupa
Vijeće Europe i zato danas želimo odati počast osnivačima ove paneuropske organizacije i njezine pionirske uloge nakon 1949. u izgradnji Europe, u trenutku kad je kontinent još bio u ruševinama“, kazao je Plenković i dodao da Europa nastavlja utjelovljavati nadu i inspirirati žene i muškarce širom svijeta čija su osnovna ljudska prava ugrožena.
Živi primjer transformacijske moći Vijeća Europe
Zahvalio je na tome Vijeću Europe i naglasio da sve njegove članice moraju osigurati sveobuhvatnu i jednoznačnu provedbu standarda koje europske zemlje dijele na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.
„Hrvatska je po prvi put otkako je postala članicom Vijeća Europe 1996., preuzela
predsjedanje Vijećem prošloga svibnja. Prije toga je morala ispuniti dug popis obveza koje su dovele do duboke promjene hrvatskoga društva i postala živi primjer transformacijske moći Vijeća, osobito u svjetlu napora koje smo morali poduzeti na putu ulaska u Europsku uniju.“
„Hrvatska je“, nastavio je premijer, „osobito vezana uz načela Vijeća Europe i demokratske vrijednosti, s obzirom na cijenu koju je morala platiti braneći se. U trenutku kad je naša Organizacija suočena s ozbiljnim izazovima, Hrvatska snažno podržava reformu Vijeća Europe i definiranje jasne perspektive i dugoročne strategije“.
Plenković smatra da je potrebno daljnje jačanje jedinstva i udruživanje napora na ponovnom pridobivanju povjerenja građana.
Borba protiv korupcije, jedan od prioriteta
Govoreći o sustavu konvencija i Europskome sudu za ljudska prava, predsjednik Vlade istaknuo je Konvenciju o ljudskim pravima kao najznačajniji mehanizam doprinosa zaštiti i promicanju ljudskih prava i vladavine prava u Europi, a ključnom karikom tog sustava pravo individualnog obraćanja Sudu. Provedba presuda koje sud donosi od ključne su važnosti za kredibilitet Organizacije, smatra premijer te je od najveće važnosti da zemlje članice ispunjavaju sve svoje obveze, uključujući i one financijske.
Hrvatska pozdravlja činjenicu da Parlamentarna skupština radi na svome kredibilitetu i poduzima konkretne radnje za uspostavu nulte tolerancije na korupciju bilo koje vrste. „Korupcija je društveno neprihvatljiva pojava koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral i opasna je za stabilnost i ekonomski napredak države, ili kao u ovom slučaju, kredibilnosti Parlamentarne skupštine i Vijeća Europe. Hrvatska snažno podržava borbu protiv korupcije kao osnovni preduvjet za razvoj otvorenog i demokratskog društva“, kazao je predsjednik Vlade i ponovio da je upravo zato Hrvatska borbu protiv korupcije definirala kao jedan od prioriteta svog
predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, zajedno uz zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju i jačanje lokalne uprave i samouprave, te zaštite kulturne baštine i kulturnih ruta.
U suradnji s Grupom država za borbu protiv korupcije (GRECO), Hrvatska će organizirati ministarsku konferenciju „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ u listopadu ove godine, najavio je premijer.
Odgovoriti neutemeljenim strahovima
Predsjednik Vlade spomenuo je i Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao
Istanbulska konvencija, koju je Hrvatska značajnom većinom ratificirala 13. travnja, pridruživši se tako skupini 30 zemalja koje su već pristupile ovom značajnom međunarodnom instrumentu u borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.
Upozorio je da se pri tome Vlada susrela s javnom protukampanjom koja se služila lažnim informacijama i očito pogrešnim tumačenjem u vezi s rasponom i sadržajem obveza koje proizlaze iz Konvencije. Slične kampanje događale su se i u drugim članicama organizacije, stvarajući neprijateljsku atmosferu i produbljujući podjele u društvu, a mogle bi utjecati i na buduće ratifikacije.
„Stoga ih Vijeće Europe mora ozbiljno shvatiti i dodatno se angažirati, uz države članice, da bolje objasni potrebu njezinog donošenja“. Premijer smatra dobrodošlom fokusiranu informativnu kampanju koja će odgovoriti na neutemeljene bojazni u javnosti i pojasniti stvarni raspon i sadržaj obveza koje proizlaze iz Konvencije.
Bosni i Hercegovini pružiti posebnu pažnju
Osvrćući se na situaciju na jugoistoku Europe, premijer je naglasio jednu zajedničku značajku svih država toga područja: sve su one dio procesa proširenja Europske unije – ili su kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u Europsku uniju. Istaknuo je snažno uvjerenje Hrvatske da je proširenje od zajedničkog interesa i za EU i za zemlje zapadnoga Balkana te bi značilo konsolidaciju i jačanje europskoga projekta. „Stoga Hrvatska daje punu potporu svim svojim južnim i istočnim susjedima u provođenju reformi i naporima u pridruživanju Europskoj uniji“, istaknuo je.
Kao što je Hrvatska pozdravila održavanje
Summita EU – Zapadni Balkan u Sofiji koji je organizirala Bugarska za vrijeme svoga predsjedanja, i Hrvatska će, 20 godina nakon prvog takvoga summita u Zagrebu 2000. godine, tijekom svoga predsjedanja u prvoj polovici 2020., ponovno organizirati summit koji će fokus staviti na proširenje EU, najavio je premijer. Pozdravio je sporazum postignut između Skopja i Atene o pitanju imena Makedonije i vjeruje da će to omogućiti otvaranje pregovora i zasluženu pozivnicu NATO-a.
„Poseban fokus stavili smo na Bosnu i Hercegovinu koja zaslužuje pažnju cijele međunarodne zajednice i odgovornost svih nas da podupremo plan europskih reformi i integracija jer je to generator prosperiteta. U tom smislu očekujemo napredak nakon izbora u listopadu. Imamo sličan stav u pogledu svih susjednih zemalja, u svjetlu dobrosusjedskih odnosa“, potvrdio je predsjednik Vlade.
Europskim rješenjem na migracijski izazov
Posebno je pozdravio predstavnike Ukrajine, zemlje za koju je kazao da mu je posebno bliska još od vremena kad je bio zastupnik u Europskome parlamentu čiji teritorijalni integritet i europske reforme Hrvatska podupire. „Stoga pozdravljamo sutrašnju konferenciju u Danskoj koja će pružiti potporu vašim nastojanjima“, poručio je.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na pitanje migracija. „Svi znamo kako je velika izbjeglička kriza utjecala na europsku politiku, na politike u našim zemljama članicama. Kriza je počela 2016. i bilo je više ruta, a to će biti i tema u nadolazećim godinama. Tu je riječ o siromaštvu, ratovima i drugim problemima s kojima se suočavaju narodi u Sjevernoj Africi, Bliskom Istoku. Mnogi od njih traže bolji život u Zapadnoj Europi. To je nešto što svi moramo sagledati zajedničkim snagama jer će samo europsko rješenje donijeti pozitivan rezultat. Ako solidarno podijelimo teret, i stvarajući partnerstva s neeuropskim zemljama, pomoći ćemo im da smanje pritisak i riješe problem izvan Europske unije.
Plenković također smatra da treba doći do revizije Dublinskoga procesa u pogledu migracija. Ovaj proces, smatra premijer, doveo je do posljedica na nacionalnoj razini te je došlo do porasta populizma i kritike europskoga projekta, koji se pažljivo gradi zadnjih sedamdeset godina.
„Mislim da moramo izvući lekcije, donijeti politike koje podupiru naši građani, kako bismo vratili povjerenje u europske institucije koje mogu pružiti rješenja, bez padanja u zamke populizma, tona i retorike vidljive zadnjih godina“, zaključio je svoj govor predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Vijeće Europe osnovano je 1949. godine i najstarija je europska organizacija, sa sjedištem u Strasbourgu. Glavni su joj ciljevi jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.
Vijeće Europe broji 47 država članica, a Hrvatska je postala članica 1996. Od svibnja do studenog 2018. Hrvatska prvi put predsjeda Odborom ministara Vijeća Europe.
Video obraćanja predsjednika Vlade u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe
Govor predsjednika Vlade i transkript odgovora na pitanja zastupnika (na engleskom)
Pisane vijesti
