BRUXELLES,10. travnja (Hina) - Europski parlament u četvrtak je u Bruxellesu izglasao rezoluciju o Hrvatskoj u kojoj se ističe da bi Zagreb mogao završiti pristupne pregovore tijekom sljedeće godine te se poziva hrvatsku Vladu i parlament da udvostruče napore na ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovaračkih poglavlja.
U rezoluciji se pohvaljuje dobar napredak Hrvatske u pristupnim pregovorima i ističu izazovi s kojima se treba suočiti kako bi se pregovori završili u skladu s ciljnim datumom Europske komisije, u jesen 2009. godine.
"Europski parlament dijeli mišljenje Komisije da bi uz povećane napore sa strane Hrvatske i uz daljnju potporu institucija EU-a, pristupni pregovori mogli biti zaključeni 2009. godine", stoji u rezoluciji.
U rezoluciji se pozdravlja "činjenica da je Hrvatska napravila dobar napredak u ispunjavanju mjerila za pojedina poglavlja i traži od Vlade i parlamenta da udvostruče svoje napore na ispunjavanju mjerila za preostala poglavlja".
Europski zastupnici pozdravili su odluku Hrvatskog sabora o odgodi ZERP-a za zemlje članice EU-a, što bi trebalo ubrzati pristupne pregovore.
"Europski parlament pozdravlja odluku hrvatskog parlamenta od 13. ožujka da se ne primjenjuje ZERP na zemlje članice EU-a dok se ne pronađe zajednički sporazum u duhu EU-a; uvjeren je da se sada kada je to pitanje konačno riješeno, odluke o otvaranju novih poglavlja mogu brzo donositi", kaže se u rezoluciji.
Za rezoluciju, koja je neobvezujući dokument, glasovalo je 588 zastupnika, 39 ih je bilo protiv i 22 suzdržana.
Autor nacrta rezolucije, parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda, izrazio je zadovoljstvo rezultatom glasovanja.
"Mislim da je to vrlo dobar rezultat i da postoji vrlo jaka potpora Hrvatskoj i njezinim naporima da zaključi pristupni sporazum 2009. godine. Sada je na Hrvatskoj da uradi svoju domaću zadaću", izjavio je novinarima Swoboda nakon glasovanja.
Upitan je li izvedivo da Hrvatska do lipnja preda sva preostala mjerila za otvaranje pregovaračkih poglavlja, Swoboda je odgovorio: "nije lako, ali je moguće".
Izvjestitelj 'u sjeni', njemački demokršćanin Bernd Posselt, također je izrazio zadovoljstvo, posebice činjenicom što je izbačen dio paragrafa koji se odnosi na ICTY i koji "nije bio pošten prema Hrvatskoj".
Na prijedlog Posselta, u ime zastupničke skupine EPP-ED, zastupnici su izbrisali dio paragrafa iz prijedloga rezolucije u kojem je stajalo da se "od hrvatske Vlade traži da, uz potporu svih političkih stranaka, medija i civilnog društva te zajedno s uredom ICTY-a u Hrvatskoj, poduzme korake na održavanju potpore javnosti za ulogu ICTY-a u procesuiranju ratnih zločina počinjenih u vrijeme jugoslavenskog sukoba".
Zastupnici su podržali prvi dio toga paragrafa u kojem se pozdravlja nastavak pune suradnje Hrvatske s Haškim sudom i izražava zabrinutost "zbog negativnog utjecaja koji je presuda ICTY-a u slučaju vukovarskih ratnih zločina imala na javno mnijenje u Hrvatskoj".
Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su i amandmane Hannesa Swobode u kojima se poziva Europsku komisiju da putem pretpristupnog fonda IPA pomogne restrukturiranju hrvatske brodogradnje i provedbi Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama.
Glede brodogradnje, u rezoluciji se kaže da restrukturiranje toga sektora nije samo obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nego da je i "od ključne važnosti za pristupne pregovore".
U rezoluciji se traži učinkovita primjena Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, "posebice u vezi s dvojezičnom nastavom u školama i dvojezičnošću u javnoj upravi i s jamstvima za planirano zapošljavanje kako bi se postigla odgovarajuća zastupljenost manjina u pravosuđu i javnoj upravi".
Europarlamentarci su pozdravili "spremnost koju je Hrvatska pokazala za rješavanje otvorenih graničnih pitanja s Crnom Gorom, o čemu svjedoči dogovor postignut između dvojice premijera 12. ožujka 2008.".
Pozdravlja se također neformalni načelni dogovor postignut između premijera Hrvatske i Slovenije o pitanju arbitraže i traži od obiju strana da podrže rezultat arbitraže jasnom odlukom parlamenata obiju zemalja.
Bledski dogovor između premijera Ive Sanadera i Janeza Janša, u rezoluciji se naziva "neformalnim i načelnim", na prijedlog slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Pisane vijesti
