ZAGREB, 15. svibnja 2008. (Hina) - Ubuduće bi se svaka odredba u ugovoru o kreditu, ili ovjerena isprava kod javnog bilježnika o mogućnosti da se građaninu neka tražbina prisilno naplati zapljenom cijele plaća, bila ništavna, predviđa se izmjenama Ovršnog zakona koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.
Uz tu, važna novina izmjena je i utvrđivanje limita za prisilnu naplatu koji se sada vezuju uz prosječnu hrvatsku plaću, a ne osobnu plaću svakog pojedinca.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin rekla je da je do sada kod prisilne naplate bio predviđen limit, ali ne i odredba o ništavnosti.
Mnogi su građani "olako" pristajali i dragovoljno kod javnog bilježnika ovjeravali isprave, izjave o suglasnosti po kojima im se, primjerice, radi prisilne naplate kredita, mogla zaplijeniti njihova plaća djelomično ili u cijelosti, te su tako sebe i svoju obitelj doveli na rub egzistencije, ili siromaštva, podsjetila je Lovrin.
Svi takvi budući slučajevi, nakon stupanja na snagu izmjena Ovršnog zakona, bili bi ništavni, istaknula je i objasnila da se predložene zakonske izmjene ne mogu primjenjivati retroaktivno što se pak odnosi na do sada sklopljene ugovore ili ovjerene izjave.
Izmjene utvrđuju i limite za prisilnu naplatu - svima s plaćom većom od hrvatskog prosjeka od ovrhe bi, primjerice, u slučaju naplate kredita, bio izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne hrvatske neto plaće, a ne kao do sada njegove osobne plaće.
I ovrhe u drugim slučajevima vezuju se uz prosječnu hrvatsku, a ne njihovu osobnu plaću, pa bi im u slučaju naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja i sl. od ovrhe bio izuzet iznos do polovice prosječne plaće, osim u slučaju prisilne naplate iznosa za uzdržavanje djeteta kada bi od ovrhe bio izuzet iznos od jedne četvrtine prosječne hrvatske plaće.
Građanima kojim imaju plaću manju od prosječne neto plaće u Hrvatskoj prisilno bi se moglo plijeniti do jedne trećine, odnosno do polovice njegove plaće.
Vezivanje limita uz prosječnu, a ne kao do sada osobnu plaću, ministrica Lovrin objasnila je potrebom zaštite egzistencijalnog minimuma koji je za svakog jednak.
Nekome tko ima plaću veću od prosjeka ovrhom će se moći plijeniti veći iznos nego do sada, a ovrha kod onih s plaćom nižom od prosjeka provodit će se kao i do sada, do jedne trećine, odnosno iznimno do jedne polovine njihove osobne plaće, dodala je.
Napomenula je također kako se predloženim izmjenama ne ograničava one koji imaju mogućnosti i žele se više zadužiti. Riječ je o prisilnoj naplati, a svatko tko želi može sam dignuti svoju plaću ili koliko god želi od te plaće za plaćanje kredita, kaže Lovrin.
Izmjenama Ovršnog zakona, koje su dio paketa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, regulira se, među ostalim, i pitanje europskog ovršnog naloga što bi se primjenjivalo danom stupanja u EU te ubrzavaju rokovi za provođenje ovrhe.
Pisane vijesti
