NEW YORK (UN),19. lipnja(Hina) - U Vijeću sigurnosti UN-a u četvrtak se održava tematska rasprava na ministarskoj razini pod nazivom "Žene, mir i sigurnost", s težištem na problemu seksualnog nasilja nad ženama u ratovima, u kojoj sudjeluje i potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor.
Raspravom, organiziranom na inicijativu SAD-a predsjedavajuće članice Vijeća sigurnosti u lipnju, predsjeda američka državna tajnica Condoleeza Rice.
Uoči početaka rasprave, predviđen je kraći bilateralni susret Condoleeze Rice s Jadrankom Kosor, ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, najavio je glasnogovornik Stalne misije RH pri UN-u Josip Babić.
Polazište za današnju tematsku raspravu je rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti UN iz 2000. godine, o ženama, miru i sigurnosti, na ostvarenju čijih ciljeva se bilježi "spor i neujednačen napredak", naveo je američki veleposlanik pri UN-u Zalmay Khalilzad u konceptu za raspravu, upućenom u pismu glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu 4. lipnja.
"Sudjelovanje žena u donošenju odluka u rješavanju sukoba i mirovnim procesima nije značajnije povećano, a broj žena vojnih promatrača, civilne policije, kao i izaslanika i posebnih predstavnika glavnog tajnika u mirovnim misijama, još je razočaravajuće nisko", kritizira Khalilzad u pismu politiku UN-a koja ni sama ne slijedi ciljeve ugrađene u rezoluciju 1325 (2000).
Američki veleposlanik naglasio je da "hitnu pozornost" međunarodne zajednice traži onaj apsekt rezolucije 1325 u kojem se poziva sve strane u oružanim sukobima na posebne mjere za zaštitu žena i djevojčica od silovanja i drugih oblika seksualnih zlouporaba, te na okončanje nekažnjivosti za te ratne zločine.
"U osam godina, otkako je VS UN usvojilo rezoluciju 1325, seksualno nasilje kao oružje rata bilo je korišteno uz gotovo univerzalnu nekažnjivost", ističe Khalilzad.
On je upozorio da brutalno silovanje postaje opće mjesto u sukobima u post-konfliktnim situacijama, unatoč opetovanim osudama i pozivima Vijeća sigurnosti UN-a svim stranama da odmah prestanu sa seksualnim nasiljem.
Khalilzad također ističe da međunarodno humanitarno pravo jasno definira silovanje u oružanom sukobu kao ratni zločin, što je u praksi potvrdio Haški sud (ICTY) za bivšu Jugoslaviju, kao i sud za Ruandu (ICTR).
Masovno silovanje kao oružje rata i etničkog čišćenja primjenjivale su srpske snage u ratu u BiH 1992-95., a danas se uglavnom događa u oružanim sukobima u Africi.
Iako žrtve većinom prešućuju silovanja, izvori UN-a s terena govore o tisućama žena koje traže pomoć zbog teških ozljeda od grupnog vojničkog silovanja, te o tisućama žene i djece, koji su zbog silovanja odbačeni od svojih obitelji i seoskih zajednica.
Američki diplomat u pismu navodi primjer pokrajine Kivu, na jugu DR Konga, gdje je zabilježeno 32.000 slučajeva silovanja i drugog seksualnog nasilja, prema navodima podtajnika UN-a za humanitarne poslove Johna Holmesa.
U raspravi o ovom problemu, razgovarat će se o načinu prikupljanja informacija s terena i identifikaciji počinitelja, osiguravanju sveobuhvatnijeg izvještavanja UN o fenomenu ratnog silovanja, o jačanju mandata mirovnih snaga UN-a za pružanje veće zaštite ženama, razmještaju više žena u mirovne postrojbe UN-a i drugim temama.
Potpredsjednica Vlade Kosor u raspravi će govoriti o mogućnostima spriječavanja seksualnog zlostavljanja žene i djevojčica u ratnim sukobima.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice danas će se u sjedištu UN-a na East Riveru bilteralno sastati s glavnim tajnikom UN Ban Ki-moonom, a sudjelovat će i na okruglom stolu o stanju u Zimbabveu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora 27. lipnja.
Pisane vijesti
