ZAGREB, 10. studenog 2008. (Hina) - Za izgradnju novih elektroenergetskih objekta Nacrt strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2020., uz nekoliko zajedničkih objekata, predviđa tri scenarija - jedan bez nuklerake i dva s nuklearkom, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec na predstavljanju Nacrta strategije čime je započela i javna rasprava o tom dokumentu.
Stručnjaci koji su radili na strategiji najboljim ocjenjuju "bijeli scenarij" koji predviđa izgradnju jedne termoelektrane (TE) na ugljen snage 600 megavata (MW) i nuklearke snage 1.000 MW, kazao je Polančec.
Nuklearku snage 1.000 MW predviđa i "zeleni scenarij" koji uz to predviđa i izgradnju TE na prirodni plin snage 400 MW, dok "plavi scenarij" predviđa izgradnju dviju TE na ugljen (svaka po 600 MW) i TE na plin snage 400 MW.
Javna bi rasprava morala rezultirati i zaključkom koji je od tih scenarija najbolji, istaknuo je Polančec.
Upitan za mišljenje oko nuklearne elektrane s obzirom da se HDZ i predsjednik stranke Ivo Sanader već izjasnio protiv nuklearke, Polančec je odgovorio: "Stav stranke je jasan i ja ga podržavam". Napominje pritom kako se "u četiri zida može imati osobno mišljenje, ali kad se donese zaključak onda je to zajedničko mišljenje".
Hrvatska danas ima instalirane snage 4.000 MW, a do 2020. treba izgraditi novih 3.500 MW, kazao je Polančec podsjećajući i na procjene ukupnih ulaganja u energetski sektor u idućih 12 godina od 10 milijardi eura, od čega 4,5 milijardi eura u elektroenergetski sustav.
Među projektima u plinskom sustavu Polančec ističe povezivanje s mađarskim plinskim sustavom preko Donjeg Miholjca, ubrzanje aktivnosti za izgradnju LNG terminala, mogućnost priključak na novi dobavni pravac na jadransko-jonskoj trasi i time mogućnost dobave plina i iz Kaspijske regije, izgradnju dva nova skladišta plina (Okoli 2 i Beničanci).
U naftnom sektoru izdvaja potrebu što skorijeg završetka modernizacije rafinerija, projekt PEOP (naftovod koji bi omogućio transport nafte iz Kaspijske regije preko Rumunjske, Srbije, Hrvatske do Italije), te preispitivanje projekta Družba Adria.
Pritom ne sugeriramo ništa, konačna odluka ovisi i o ruskoj strani, naglasio je Polančec navodeći kako će Hrvatska osigurati preduvjet za taj projekt - reverzibilnost JANAF-a, što bi trebalo biti gotovo iduće godine.
U budućim investicijama u energetski sektor više se računa na privatni kapital, istaknuto je na predstavljanju strategije.
Javna rasprava o tom dokumentu trajat će oko mjesec dana, do sredine prosinca, a očekuje se da ga Vlada usvoji u siječnju iduće godine i pošalje u Hrvatski sabor.
Nakon usvajanja u Saboru slijedi izrada programskih dokumenata, ali će se usporedo, napominje Polančec, implementirati i neki projekti, jer je primjerice u Ministarstvu niz zahtjeva za obnovljive izvore.
Pisane vijesti
