Govoreći o trenutačnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer je istaknuo rast gospodarstva u 22 uzastopna kvartala te rekordan broj zaposlenih od milijun i 800 tisuća ljudi, uz vrlo nisku stopu nezaposlenosti.
Ove brojke, dodao je, svjedoče o tome da su odgovori na države na brojne krize u proteklim godinama bili snažni, a vođeni su s dva alata.
Prvi su bili brojni paketi mjera za pomoć građanima i gospodarstvu, vrijedni više od 9 milijardi eura, kojima je očuvana socijalna kohezija.
Taj je alat, istaknuo je, bio poduprt velikim europskim alatom - Instrumentom EU iduće generacije, koji je omogućio Vladi da inteligentno usmjeri petinu tih sredstava u obnovu nakon potresa Zagreba i Banovine u koju je do sada uloženo 5,3 milijarde eura. To je veliki zamašnjak koji je pridonio i gospodarskom rastu, dodao je.
Četverokut EU, SAD, Kina i Rusija ključan za razumijevanje globalnog konteksta
Premijer se osvrnuo i na globalni kontekst ističući kako je on izrazito važan jer bez njega ne možemo razumjeti gdje se Hrvatska nalazi danas.
U tom smislu izdvojio je odnose Europske unije s tri velike svjetske sile, koji utječu na svakodnevni život Europljana, a to su SAD, Kina i Rusija.
„Bez razumijevanja tog četverokuta, teško se danas pozicionirati i politički i ekonomski“, istaknuo je.
Što se tiče odnosa Europe sa Sjedinjenim Američkim Državama, premijer je kazao kako danas transatlantsko partnerstvo nije ono što je bilo, dok aktualna američka administracija trgovinsku i carinsku politiku koristi gotovo kao oružje.
Istovremeno Rusija, odnosno Putinova politika, podriva temelje zapada kontinuirano i pritom ne preza ni od kakvih iskoraka koji ruše međunarodno pravo. Ruska agresija na Ukrajinu u biti je rat protiv Europe, poručio je.
Zbog energetske krize koja je uslijedila kao jedna od direktnih posljedica te agresije, hrvatska je Vlada morala pristupiti mjerama za koje nikad nije mislila da će morati, a kamoli da će ih tako dugo držati na snazi.
Kada je riječ o odnosima s Kinom, premijer ističe da je pristup koji je ona zauzela puno mirniji i strukturiraniji, bez vidljive ofenzive, ali danas Europska unija ima godišnji trgovinski deficit u odnosima s Kinom u iznosu od 370 milijardi eura.
Takav kontekst direktno utječe na tržište rada, na radna mjesta, na strukturu gospodarstva i uopće na mogućnost odgovora na izazove.
Taj trenutni kontekst nameće jasan prioritet Europe, a to je stavljanje naglaska na konkurentnost.
Primjerene intervencije omogućuju nastavak kontinuiranog rasta
Upitan kada Vlada kani maknuti taj državni štit s cijena, premijer je ustvrdio kako ga ne kani micati. Pojasnio je da je Vlada krenula u takozvano fazno popuštanje mjera, sukladno generalnim procjenama na razini Europske unije. Da nije bilo rata na Bliskom istoku, to bi napravili.
„Međutim, prateći situacije s cijenama nafte na svjetskim tržištima bilo bi duboko pogrešno sada reći da nećemo više intervenirati. To jednostavno nije opcija“, poručio je istaknuvši da bi u tom slučaju sve cijene u sekundi bile još skuplje.
Premijer smatra da je Vlada pronašla način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, a opet su primjerene da držimo kontinuirani rast, koji je ili dvostruki ili trostruku u odnosu na prosjek Europske unije i eurozone.
U tom je kontekstu naveo i uspješnu politiku lovljenja korakom s razvijenijim zemljama istaknuvši da je Hrvatska u deset godina skočila sa 61 na 78 posto razvijenosti Europske unije po kriteriju pariteta kupovne moći.
Svjetske agencije prepoznale jasan smjer, odgovorno upravljanje i političku stabilnost
Na pitanje što pridonosi konstantnom dizanju kreditnog rejtinga Hrvatske od strane sve tri vodeće svjetske agencije, premijer je kazao da su one prvenstveno prepoznale dobro definirane strateške ciljeve.
„Prvo, vidjeli su da smo Vlada koja daje određeni smjer cijelom društvu“, kazao je podsjetivši na jasno izražene ciljeve iz 2016. godine, na početku mandata ove Vlade, o članstvu u Schengenu, europrostoru i OECD-u.
Drugo je odgovorno upravljanje javnim financijama, što je također odlika ove Vlade, istaknuo je. Bez toga ne bismo ostvarili skok u kreditnog rejtingu od 5 stupnjeva od 2019. do danas.
Pritom je podsjetio da je Hrvatska 2016. bila i u proceduri prekomjernog proračunskog manjka i u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
„Trebalo je dosta truda da se discipliniramo i stvorimo pretpostavke za ovakav rast, pa i za prepoznavanje aktivnosti koje agencije za kreditni rejting redovito prate“, kazao je.
Naglasio je da u svojim izvješćima te agencije nikada ne propuštaju naglasiti političku stabilnost.
Politička stabilnost je ključna. Ona ne znači stagnaciju, ona znači demokratsku stabilnost koja omogućuje da radite posao uz sve moguće kritike, izazove, probleme i greške na način da imate razdoblje kontinuiteta razvoja.
„Za razliku od brojnih drugih zemalja s kojima se uspoređujemo, gdje je politička stabilnost puno manje stabilna. Ona ne znači stagnaciju, ona znači stabilnost u smislu demokratske stabilnosti koja omogućuje da radite posao uz sve moguće kritike, izazove, probleme i greške na način da imate razdoblje kontinuiteta razvoja“, poručio je.
Želimo da prosječna plaća do kraja mandata dosegne 1.600 eura
U tom je kontekstu kao najvažnije naveo podizanje standarda građana, osobito istaknuvši rast plaća i mirovina, podsjetivši da je ambicija Vlade da do kraja ovoga mandata prosječna neto plaća dosegne 1.600 eura. Usporedivši to s prosječnom plaćom iz 2016., kada je iznosila 749 eura, naveo je da će to biti rast od više od 100 posto.
Iako se uvijek može brže i bolje, istaknuo je premijer, realno, uz pregršt problema, Hrvatska ide u dobrom smjeru.
Premijer se osvrnuo i na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da je Hrvatska ispunila 404 od 406 zadanih ciljeva. Dodao je da je objedinjeni zahtjeva za isplate 9. i 10. rate poslan u rujnu.
Govoreći o pregovorima o novom europskom proračunu, premijer je istaknuo da se Hrvatska za njih jako dobro pripremila i dodao da će sastanak Europskog vijeća krajem ovog mjeseca biti posvećen samo toj temi.
U potpunosti je ovom prigodom razobličio tezu koju jedan dio aktera plasira u medijskom prostoru da će nestati europskih novaca.
„To je jedna ozbiljna neistina i moram priznati da sam uvijek začuđen kako se ona komunikacijski i argumentacijama medijski ne skrši u korijenima da se nitko više tako nešto ne usudi napisati, a kamoli izgovoriti“, kazao je premijer.
Hrvatska će u 20-ak godina biti u plusu između 30 i 35 milijardi eura
Istaknuo je da je Hrvatska trenutno u plusu 22 milijarde eura, kada je riječ o sredstvima koje je povukla u odnosu na one koje je uplatila u europski proračun.
Iduća financijska perspektiva zanimljiva je i iz aspekta napredovanja Hrvatske, kazao je premijer. Naime, kada je postao premijer, 2016., Hrvatska je u europski proračun uplaćivala godišnje oko 500 milijuna eura. Prosječna uplata u razdoblju 2028. - 2034. bit će 1,5 milijardi eura.
„Dakle, tri puta više ćemo uplaćivati u europski proračun, a to znači da smo sada jači, razvijeniji i ekonomski snažniji, a naš fiskalni kapacitet je drukčiji nego što je bio“, pojasnio je.
Usprkos tome, dodao je, prema izračunu zadnjeg prijedloga pregovaračke kutije Hrvatska je oko 7 milijardi eura u plusu. To znači da će ukupno, u razdoblju od 22 godine, Hrvatska kada se sve zbroji biti u plusu između 30 i 35 milijardi eura.
„Da nema nijednog drugog argumenta o prednosti članstva u Europskoj uniji, a ovo je samo jedan, to je fantastična vijest za Hrvatsku“, poručio je.
Da nismo u Europskoj uniji, dodao je, mi bismo sve te projekte isto morali moći financirati, samo bi trajalo dulje i zaduživali bismo se puno više pa je pitanje gdje bismo u smislu razvoja bili danas.
U različitim trenucima krize nastojali smo pokazati snagu države
Upitan postoji li barem jedna ekonomska odluka ili procjena za koju može reći da je trebala biti drukčija, premijer je odgovorio da je vjerojatno bilo grešaka, ali da je Vlada nastojala pokazati snagu države u različitim trenucima krize, primjerice kod brodogradnje, koja nije rješavana desetljećima, i Agrokora.
„Intervencija u vezi Agrokora je bila toliko napadana od strane različitih aktera da, po meni, nikada nije dobila adekvatnu valorizaciju kako smo uspjeli jednu tako tešku i zahtjevnu situaciju, jer je prijetila ugroza 60 tisuća radnih mjesta, riješiti bez da smo angažirali sredstva državnog proračuna“, kazao je predsjednik Vlade.
Smatra da su intervencije u koroni i nakon potresa bile ispravne te da više treba učiniti u obrazovanju, u kojem su provedene ogromne materijalne investicije vrijedne 3,5 milijardi eura, od vrtića do fakulteta, te da treba vidjeti vraća li se to kroz kvalitetnije ishode obrazovanja, kako bi mladi bili konkurentniji.
Uz to, dodao je, bilo bi dobro da smo mogli dulje od godine dana držati vidljive cijene u kunama prilikom uvođenja eura.
„Malo smo dovedeni u offside zbog pohlepe, to otvoreno govorim. Ljudi su bili snalažljivi i iskoristili su neki trenutak, a moglo je i bez toga. Taj širi kontekst kriza otvorio nam je prostor da se to dogodi. Ali, to je tako u kapitalizmu. Malo više umjerenosti u ovako velikim krizama bi dobro došlo za zdravije društvo“, zaključio je.
.jpg?preset=news-carousel-img)
