Ravnateljica Pleština rekla je da se godišnje iz hrvatskog državnog proračuna za razminiranje osigurava između 250 i 300 milijuna kuna, međutim potrebno je osigurati dvostruko veći iznos kako bi se Hrvatska oslobodila od mina do 2019. godine. Cilj je iz europskih fondova povući 200 milijuna eura, a uz još toliko koliko nam dolazi iz državnog proračuna u idućih četiri do pet godina Hrvatska može biti oslobođena od mina do ožujka 2019., rekla je Pleština.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec rekao je da HCR u potpunosti vlada minsko sumnjivim prostorom u Hrvatskoj, pa i ovim u Gunji te ga kontrolira sustavom obilježavanja i nadzora. Istaknuo je kako mine na području općine Gunja nisu tijekom poplava plivale, no, da je zbog nanesenog materijala pred pirotehničarima vrlo složen posao ručnog razminiranja. Jakopec je također naglasio kako nakon razminiranja Gunje poslovi razminiranja kreću u općinama Vrbanja i Nijemci, koji će dijelom biti financirani sredstvima EU.
Predstavnik tvrtki izvršitelja radova na razminiranju u Gunji, Željko Romić, istaknuo je da se svih 37 hrvatskih tvrtki odreklo naknade kako bi pomoglo poplavom pogođenom području dodavši kako to može biti primjer i drugim tvrtkama i udrugama koje se na isti način svojim uslugama mogu angažirati u saniranju i revitalizaciji poplavom pogođenog područja.
Na angažmanu hrvatskoga protuminskog sustava u Gunji zahvalio se zaključno načelnik općine Hrvoje Lucić, napomenuvši da je svaki dan u selu više od dvije tisuće ljudi koji saniraju i obnavljaju svoje kuće i okućnice.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji još su 22 četvorna kilometra minsko sumnjivog prostora, uglavnom šumskog, na području šest općina i grada Vinkovaca, a plan je da županija bude razminirana u potpunosti 2015. godine.