Situacija u Iranu se smiruje, Hrvati su sigurni

Naglasio je kako je Ministarstvo u stalnom kontaktu s veleposlanikom te da se čeka njegova procjena vezana uz situaciju i moguću evakuaciju.
 
U veleposlanstvu je dobro sklonište, neki se i ne žele evakuirati
 
„Situacija se smiruje. Za sada su sigurni svi djelatnici. U veleposlanstvu je dobro sklonište. U Iranu je 28 hrvatskih državljana, neki imaju i dvojno državljanstvo. Među njima je sedam sportaša koji imaju ugovore s nogometnim klubom Tractor. Neki se žele evakuirati, neki ne žele“, rekao je ministar.
 
Naglasio je kako se s veleposlanstvom komunicira svakodnevno, i to više puta na dan.
 
„Neka veleposlanstva već su radila evakuacije, ali mi smo u stalnom kontaktu s našim veleposlanikom, koji procjenjuje stanje, kao i s našim saveznicima i partnerima koji imaju širu perspektivu događanja. U svakom slučaju, u intenzivnoj smo komunikaciji jer nam je zaštita naših ljudi na prvom mjestu“, poručio je Grlić Radman.
 
Govoreći o Grenlandu, ministar je rekao kako izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa nisu naišle na pozitivan odjek u Europi. „Svi smo bili zatečeni time. Razgovarati treba, dijalog mora postojati“, naglasio je.
 
Objasnio je kako su se o toj temi već vodili razgovori na europskoj razini.
 
„Svaki narod ima pravo na samoodređenje, samostalnost, neovisnost i suverenost, tako da smo podržali Kraljevinu Dansku i njihovo pravo da Grenland tretiraju sukladno međunarodnom pravu“, rekao je ministar, dodavši kako će se razgovori nastaviti u sklopu ministarskih sastanaka EU-a.
 
Milanovićeve izjava izazvala negativne reakcije u Norveškoj; Ona nije službena politika Hrvatske
 
Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića o tome da bi SAD trebao gledati prema Svalbardu, a ne Grenlandu, Grlić Radman je rekao da je ona izazvala negativne reakcije u Norveškoj.
 
„To je naljutilo naše norveške prijatelje jer je Svalbard dio suverenog teritorija Kraljevine Norveške. Bili su zatečeni tom izjavom. Jučer je u njihovim dnevnicima objavljeno 11 članaka u kojima su izrazili iznenađenje“, kazao je.
 
Istaknuo je kako je norveškoj strani objašnjeno da to nije službena politika Republike Hrvatske.
   
Dodao je da je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić bio sa svojim kolegom i objasnio mu je da to nije službena politika Hrvatske, odnosno Vlade Republike Hrvatske. „Naša veleposlanica također je razgovarala i mislim da je sada s te strane sve u redu“, rekao je ministar, dodavši kako takve izjave visokih dužnosnika nisu dobre.
 
Pitanje imovine hrvatskih obitelji u Crnoj Gori
 
Osvrćući se na nedavni posjet Crnoj Gori, Grlić Radman je kazao da pitanje imovine hrvatskih obitelji nije bilateralno, nego pitanje statusa i položaja hrvatske nacionalne zajednice.
 
Naglasio je kako je problem u tome što se presude sudova ne provode.
 
„Riječ je o 51 tivatskoj obitelji. Unatoč presudama Općinskog suda u Kotoru i Višeg suda u Podgorici, katastarska općina Mrčevac opstruira presude i ne želi uknjižiti, odnosno vratiti imovinu našim Hrvatima“, rekao je.
 
Dodao je da je tijekom boravka u Boki kotorskoj razgovarao s crnogorskim ministrom Ibrahimovićem.
 
„Dogovorili smo da predstavnici tih obitelji zajedno s nama pomognu utvrditi točan broj imena i prezimena i predmeta kako bismo ubrzali njihovo upisivanje. Riječ je i o obiteljima Dabinović i Tripković iz Dobrote, kojima je također oduzeta imovina. Obitelj Tripković izgubila je oko 90 posto svojih nekretnina, oko 500 tisuća četvornih metara zemljišta, a upisani su neki treći vlasnici“, kazao je.
 
Zaključio je kako se takvo što ne može događati u zemlji koja ima europske aspiracije.
 
„To je grubo oduzeta privatna imovina i to se ne može događati u jednoj demokratskoj zemlji koja teži članstvu u Europskoj uniji“, naglasio je.
 
Međunarodno priznanje omogućilo ostvarenje ciljeva; Hrvatska je uspješna priča
 
Govoreći o ulozi hrvatske diplomacije 34 godine nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, Grlić Radman je kazao da je riječ o iznimno važnom i emotivnom razdoblju, naglasivši da je Hrvatska više od tisuću godina sanjala samostalnost, neovisnost i suverenost.
 
„Međunarodno priznanje omogućilo nam je uspostavu diplomatskih odnosa, pristup međunarodnim organizacijama i ostvarenje ciljeva koje smo postigli u ove 34 godine. Ostaje još članstvo u OECD-u“, ustvrdio je ministar.
 
Dodao je kako su ti uspjesi posebno važni u kontekstu današnjeg globalnog poretka.
 
Izvor: HRT/Vlada