Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

SJEDNICA VLADE

Strože kazne poslodavcima za neprijavljeni rad

U saborsku proceduru Vlada je s današnje, 172. sjednice uputila novi prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se postrožavaju novčane kazne za poslodavce po neprijavljenom radniku, ovisno o ponavljanju neprijavljenog rada.

Strože kazne poslodavcima za neprijavljeni rad
Predlaže se preciziranje odredbe koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom provođenja nadzora na okolnost prijavljivanja rada radi otklanjanja pravnih praznina i olakšane primjene zakonskih odredbi, uspostava razmjernog sustava kažnjavanja koji strože kažnjava poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad, izmjena modela javne objave podataka na popisu poslodavaca, navela je državna tajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskoga sustava i socijalne politike Margareta Mađerić.

Novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada Vlada je na donošenje u Sabor uputila po hitnom postupku uoči turističke sezone te radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.

Među ključnim novostima je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Tako se uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura uvodi nova novčana sankcija u iznosu od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da poslodavci na "crnoj listi" neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.
Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste koje Ministarstvo mora provesti u roku tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim.

Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada.

S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Uvodi se i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.

Veća zaštita potrošača

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je tri konačna prijedloga zakona.

Za Konačni zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, kazao je da mu je cilj veća zaštita potrošača i transferiranje dviju direktiva, jedna se odnosi na neispravne proizvode, a druga na zajednička pravila za promicanje popravka robe.

Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača smisao je da se nadležnost s općinskih sudova prenese na trgovačke sudove, čime će se ostvariti veća specijaliziranost, ali ostvariti i ravnomjerniju opterećenost rješavatelja na sudovima.

O Zakonu o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje kazao je kako je cilj da se uspostavi postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba koji su uključeni u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak.
 
Strože kazne poslodavcima za neprijavljeni rad

Dodatno jačano gospodarsko i poduzetničko okruženje, budući da slobodne zone unatoč manjem broju subjekata koje obuhvaćaju imaju važnu ulogu u provedbi gospodarske politike.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar

Transparentnije, profesionalnije i sigurnije tržište nekretnina

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojem je cilj povećati transparentnost, profesionalnost i sigurnost tržišta nekretnina te jačati povjerenje građana u rad posrednika i agenata.

Nadležnim tijelima dodjeljuju se javne ovlasti i učinkoviti instrumenti za nadzor rada posrednika te znatno povećanje sankcija radi osiguravanja adekvatne primjene propisa i učinkovitijeg nadzora tržišta.

Što se tiče Nacrta konačnog prijedloga zakona o slobodnim zonama, važeći Zakon o slobodnim zonama na snazi je od 1996. godine, a njegova provedba ukazuje da su odredbe i rješenja u važećem Zakonu postala neprimjenjiva zbog gospodarskog okruženja, kazao je ministar.

Ovim zakonom mijenjaju se pitanja osnivanja, upravljanja i poslovanja u slobodnim zonama te uređuju se na poboljšan i cjeloviti način.

Donošenjem ovog zakona dodatno se jača gospodarsko i poduzetničko okruženje, budući da slobodne zone unatoč manjem broju subjekata koje obuhvaćaju imaju važnu ulogu u provedbi gospodarske politike, istaknuo je ministar Šušnjar.

UNICEF-u 3 milijuna eura za razvojne i humanitarne projekte

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o višegodišnjem financijskom doprinosu Fondu Ujedinjenih naroda za djecu u ukupnom iznosu od 3 milijuna eura za razvojne i humanitarne projekte, kroz trogodišnje razdoblje od 2026. do 2028., te Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima. 

Ugovorom se predlaže na sveobuhvatan način urediti pitanje graničnih prijelaza, stvarajući temelj za jačanje bilateralnih odnosa i omogućavanje sigurnosti gospodarskih i prometnih veza i u konačnici bolje povezanosti dviju država, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

Jačanje međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske

Vlada je dala prethodnu suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog prvenstva UIM E1 DUBROVNIK GP u Republici Hrvatskoj u 2026., 2027. i 2028. godini, sukladno zamolbi sportske udruge Croatia Powerboating Club, u iznosu od milijun eura po godini.

Riječ je o službenoj utrci svjetskog prvenstva nautičkih vozila na električni pogon, kojem je cilj istaknuti utjecaj klimatskih promjena i promovirati elektrifikaciju pomorske industrije.

Projekt doprinosi pozicioniranju Dubrovnika kao destinacije visoke dodane vrijednosti, orijentirane prema inovacijama, održivosti i znanju, uz istodobno jačanje međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao odgovorne i napredne obalne države.

Izvor: Vlada/Hina

Slične vijesti