Usvojena Splitska deklaracija

U nastavku donosimo Deklaraciju u cijelosti:

Mi, šefovi država i vlada Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Portugala i Slovenije te državni tajnik za Europsku uniju Španjolske - predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković; predsjednik Republike Cipra Nikos Christodoulides; predsjednik Francuske Emmanuel Macron; predsjednik Vlade Grčke Kyriakos Mitsotakis; predsjednica Vlade Italije Giorgia Meloni; predsjednik Vlade Malte Robert Abela; predsjednik Vlade Portugala Luís Montenegro; predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša; te državni tajnik za Europsku uniju Španjolske Fernando Sampedro Marcos, koji predstavlja predsjednika Vlade Španjolske Pedra Sáncheza - sastali smo se 7. listopada 2026. u Splitu u Republici Hrvatskoj na 13. sammitu južnih zemalja Europske unije (MED9).

Summitu su nazočili i sljedeći gosti: Njegova Presvijetla Visost knez Albert II., suvereni knez Monaka; Njegova Kraljevska Visost prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. Hašemitske Kraljevine Jordan; predsjednik Europskog vijeća António Costa; predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen; te europska povjerenica za Sredozemlje Dubravka Šuica.

Sastanak na vrhu, održan pod geslom „Za sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje”, održava se u Hrvatskoj, sredozemnim vratima prema srednjoj Europi, u trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Sredozemlje. Nastavak ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine te neprijateljske i hibridne aktivnosti koje pogađaju države članice EU-a i saveznice NATO-a predstavljaju ozbiljan i dugotrajan izazov za sigurnost i stabilnost EU-a, s dalekosežnim posljedicama za energetsku i prehrambenu sigurnost, gospodarsku otpornost i regionalnu stabilnost. Time je dodatno naglašena potreba za budnošću, pripravnošću i otpornošću. Istodobno, široke posljedice sukoba i nestabilnosti na Bliskom istoku i u našem susjedstvu, terorizam, sve veće prijetnje slobodi plovidbe i sigurnosti pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru, ponovno pojačani pritisci neregularnih migracija, izazovi povezani s energetskom sigurnošću i cjenovnom pristupačnošću energije, gospodarske napetosti te sve veći klimatski i resursni pritisci ističu snažnu povezanost između sigurnosti i otpornosti EU-a te stabilnosti njezina susjedstva.

Sredozemlje je od ključne važnosti za sigurnost, otpornost i prosperitet Europske unije. Događaji u cijeloj regiji izravno utječu na sigurnosne i gospodarske interese EU-a, njegovu unutarnju koheziju i gospodarsku otpornost te sposobnost učinkovitog djelovanja u širem susjedstvu i izvan njega.

U takvom okruženju ključno je osigurati snažnu sredozemnu dimenziju u strateškim odlukama Unije. Skupina MED9 ima posebnu ulogu u osiguravanju da se perspektive i prioriteti njegovih članica odraze u širim raspravama EU-a o otpornosti, sigurnosti i održivosti. Također ćemo produbiti suradnju s partnerima i susjedima diljem Sredozemlja radi jačanja gospodarskih veza, povezivost i sigurnosti, osobito putem Pakta za Sredozemlje.

I. SIGURNIJE SREDOZEMLJE

Geopolitička sigurnost i stabilnost

Izražavamo duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosnog okruženja u Sredozemlju i njegovoj okolici, uključujući dugotrajnu nestabilnost i sukobe na Bliskom istoku i u Africi, kao i ruski agresivni rat protiv Ukrajine.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost načelima Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnom pravu, uključujući poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država, kao i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima.

Ostajemo predani jačanju sposobnosti EU-a i njegovih država članica za odvraćanje sigurnosnih prijetnji i odgovor na njih, jačanju obrambene spremnosti, pripravnosti i otpornosti te zaštiti kritične infrastrukture od konvencionalnih, hibridnih i kibernetičkih prijetnji. U tom smislu ističemo važnost zaštite kritične podmorske infrastrukture, uključujući podmorske kabele, s obzirom na njihovu ključnu ulogu za sigurnost, povezivost i energetsku otpornost Europe.

Oštro osuđujemo ruski agresivni rat protiv Ukrajine, najnoviju ozbiljnu eskalaciju tog rata, uključujući velike raketne i bespilotne napade na civile u Ukrajini, kao i sve agresivnije i neodgovornije ponašanje Rusije prema državama članicama EU-a. Ponovno potvrđujemo svoju nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru utemeljenom na načelima Povelje UN-a i međunarodnog prava. Od ključne je važnosti okončati ljudsku patnju, omogućiti razmjenu zarobljenika te osigurati povratak ukrajinske djece koja su nezakonito deportirana ili prisilno premještena. Nastavit ćemo podupirati Ukrajinu, kao i diplomatske napore usmjerene na okončanje ruskog agresivnog rata, istodobno povećavajući pritisak na Rusiju, među ostalim dodatnim sankcijama, kako bi se na smislen način uključila u napore za postizanje mira.

Na Bliskom istoku pogoršanje situacije u Gazi i na Zapadnoj obali, obnovljeni sukob u Jemenu, trajne napetosti i nestabilnost u široj regiji, uključujući razvoj događaja povezanih s Iranom i Libanonom, te i dalje krhka situacija u Siriji naglašavaju rizike za regionalnu stabilnost i njihove šire posljedice za Europsku uniju. Drugi sastanak na vrhu EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu (EU-GCC), koji će se održati u Saudijskoj Arabiji 24. listopada, pružit će priliku za produbljivanje strateškog partnerstva EU-a i GCC-a u postojećem geopolitičkom okruženju te jačanje suradnje sa zaljevskim partnerima u području regionalnog mira, sigurnosti i prosperiteta. Europska unija bi trebala nastaviti blisko surađivati sa zaljevskim partnerima i drugim partnerima u regiji, koristeći svoja diplomatska, gospodarska, humanitarna i sigurnosna sredstva za potporu regionalnoj suradnji i izgradnji mira.

Na treću obljetnicu terorističkih napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. ponovno osuđujemo te napade. Ponovno potvrđujemo predanost Europske unije sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru utemeljenom na dvodržavnom rješenju, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Njujorškom deklaracijom, u kojem Izrael i Palestina žive jedni uz druge u miru, unutar sigurnih i priznatih granica. Naglašavamo potrebu za kontinuiranim diplomatskim naporima, uključujući napore Sjedinjenih Američkih Država i regionalnih partnera, kako bi se spriječila daljnja eskalacija i unaprijedila pregovaračka i trajna politička rješenja. Ponovno potvrđujemo važnost punog poštovanja međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, te osuđujemo sve aktivnosti kojima se ugrožava održivost dvodržavnog rješenja. Pozivamo na hitnu obustavu svih aktivnosti naseljavanja na Zapadnoj obali. Ističemo potrebu za zaštitom civila, neposrednim i neometanim pristupom humanitarnoj pomoći te kontinuiranom isporukom humanitarne pomoći u potrebnom opsegu. I dalje smo duboko zabrinuti zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi te ističemo hitnu potrebu za ponovnom uspostavom pružanja osnovnih usluga. Podupiremo nastavak angažmana EU-a, među ostalim putem misija EU-a i suradnje s regionalnim partnerima, radi promicanja deeskalacije, stabilnosti i obnove. Pozivamo na prekid vatre i od svih strana potpunu provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2803. Također, naglašavamo i važnost parlamentarnih izbora u Palestini u studenome 2026. Pravodobno održavanje tih izbora, uz odgovarajuću potporu EU-a, predstavljalo bi važan korak naprijed za palestinske građane i institucije.

Pozdravljamo i nastavak diplomatskih napora usmjerenih na postizanje dogovornog i trajnog rješenja otvorenih pitanja s Iranom te naglašavamo važnost punog poštovanja obveza Irana u području nuklearnih zaštitnih mjera, deeskalacije i poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država u regiji.

Pozivamo na poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda iranskog naroda, uključujući njegovo pravo da sam odlučuje o vlastitoj budućnosti.

Zahtijevamo potpuno razoružanje Hezbollaha i obnovu punog suvereniteta Libanona, pri čemu libanonska država mora imati isključivu nadležnost nad oružjem na cijelom svojem državnom području, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Pomorsku sigurnost prepoznajemo kao ključnu sastavnicu sigurnosti EU-a i njegove gospodarske otpornosti. Stoga naglašavamo važnost zaštite slobode plovidbe i sigurnog i neometanog prolaska ključnim globalnim pomorskim rutama, uz puno poštovanje međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Posebnu pozornost potrebno je posvetiti strateškim plovnim putovima, osobito Hormuškom tjesnacu i tjesnacu Bab el-Mandeb, kao i zaštiti luka, energetskih koridora i druge kritične infrastrukture. Ojačat ćemo suradnju i svijest o situaciji na moru kako bismo se suprotstavili prijetnjama, od nezakonite trgovine i organiziranog kriminala do sabotaže i drugih neprijateljskih ili nezakonitih aktivnosti, uključujući aktivnosti povezane s tzv. „flotom u sjeni”. Također ističimo važnost unaprjeđenja pomorske sigurnosti, jačanja kapaciteta za traganje i spašavanje te osiguravanja otpornosti komunikacijskih sustava za pomorsku sigurnost.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost sveobuhvatnom rješenju ciparskog pitanja u okviru UN-a, kako je utvrđeno relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, njezinim vrijednostima i načelima. Ciparsko pitanje europsko je pitanje. Izražavamo zahvalnost naporima glavnog tajnika UN-a, uključujući njegov nedavni posjet Cipru, te pozdravljamo njegovu namjeru sazivanja proširenog sastanka sa svim stranama s ciljem ponovnog pokretanja pregovora unutar dogovorenog okvira, nadovezujući se pritom na postojeći skup postignutih suglasnosti.

Pozdravljamo imenovanje izvršnog potpredsjednika Europske komisije Raffaelea Fitta posebnim predstavnikom za Cipar, kao i zajedničko pismo predsjednika Europskog vijeća i predsjednice Europske komisije glavnom tajniku UN-a iz ožujka 2025., kojim se ponovno potvrđuje stajalište Europske unije i njezina spremnost na aktivnu potporu procesu pod vodstvom UN-a. Konkretan doprinos Turske brzom ponovnom pokretanju i uspješnom vođenju pregovora i dalje je ključan te predstavlja važan element u unaprjeđenju odnosa između Europske unije i Turske u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz travnja 2024. Također smatramo da je izbjegavanje jednostranih djelovanja - uključujući ona u Varoshi i duž crte prekida vatre - ključno za stvaranje okruženja pogodnog za nastavak pregovora.

Naglašavamo strateški interes Europske unije za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te razvoj suradničkog i uzajamno korisnog odnosa s Turskom u skladu s utvrđenim uvjetima. Konstruktivno sudjelovanje Turske i dalje je važno za napredak u različitim područjima suradnje. U tom su kontekstu suzdržavanje od jednostranih djelovanja kojima se krši međunarodno pravo te poštovanje suvereniteta i suverenih prava država članica EU-a od ključne važnosti. Pitanja je potrebno rješavati mirnim putem i uz puno poštovanje međunarodnog prava, uključujući UNCLOS. Suverenitet i teritorijalna cjelovitost svih država članica Europske unije moraju biti očuvani, a njihova suverena prava u potpunosti poštovana. Deeskalacija napetosti, puno poštovanje međunarodnog prava i promicanje dobrosusjedskih odnosa ključni su za regionalnu stabilnost i suradnju u područjima od zajedničkog interesa.

Izvan našeg neposrednog istočnog i sredozemnog susjedstva ponovno potvrđujemo svoju predanost suradnji s afričkim partnerima, među ostalim putem misija ZSOP-a i Europskog instrumenta mirovne pomoći, kako bismo im pružili potporu izazova povezanih s mirom i sigurnošću diljem kontinenta i pritom krenuli prema obnovljenom partnerstvu, nadovezujući se na rasprave sa sedmog sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije, održanom u Luandi 24. i 25. studenoga 2025. Naglašavamo da je stabilnost Afrike ključna za sigurnost naše Unije.

Migracije i zaštita vanjskih granica EU-a

Učinkovita zaštita vanjskih granica Europske unije zajednička je odgovornost i ključna je za održavanje vjerodostojne i održive migracijske politike i politike azila.

Ovogodišnja događanja u Ceuti ponovno su naglasila potrebu za jedinstvenim odgovorom EU-a koji se temelji na solidarnosti u slučaju iznenadnog velikog pritiska na bilo koji dio vanjskih granica Unije. U tom kontekstu podsjećamo da je zaštita vanjskih granica Unije zajednička europska odgovornost te da se europska solidarnost mora jednako primjenjivati na sve dijelove tih granica. Ponovno potvrđujemo svoju solidarnost s državama članicama koje su izložene pritisku te naglašavamo važnost snažne pripravnosti, ranog upozoravanja, pravodobne političke, operativne i financijske potpore Europske unije te učinkovitog upravljanja granicama, uz puno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava. Ti napori trebaju uključivati mjere za suzbijanje dezinformacija povezanih s migracijama, trgovinom ljudima i krijumčarenjem migranata.

Pozdravljamo početak primjene Pakta o migracijama i azilu te naglašavamo važnost njegove potpune provedbe, uključujući učinkovite postupke na granicama, solidarnost i podjelu odgovornosti, kao i brže i učinkovitije vraćanje osoba, te ćemo razmotriti nove načine sprečavanja i suzbijanja nezakonitih migracija.

Održiv pristup također zahtijeva snažnija strateška i sveobuhvatna partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita kako bi se odgovorilo na izazove nezakonitih migracija duž cijele rute putem prevencije, ponovnog prihvata i održive reintegracije, kao i djelovanjem na temeljne uzroke nezakonitih migracija, uključujući osiguravanje osposobljavanja, obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja za mlade te sigurnih i zakonitih puteva za mobilnost vještina i radne snage.

Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima mora ostati prioritet Europske unije i njegovih međunarodnih partnera, uz potporu učinkovite suradnje među državama članicama, agencijama i službama Europske unije te zemljama podrijetla i tranzita, uključujući pravodobnu razmjenu informacija.

Ista je odlučnost potrebna za suzbijanje pomorske trgovine drogom i organiziranog kriminala kroz snažniju pomorsku i lučku sigurnost te tješnju suradnju s međunarodnim partnerima. U tom kontekstu države MED9 primaju na znanje tekući rad na donošenju režima sankcija protiv organiziranog kriminala.

Ponovno ističući važnost daljnjeg jačanja Schengenskog prostora, s ciljem pristupanja Cipra, pozdravljamo pozitivan ishod Izvješća Komisije o Schengenu za Cipar za 2025./2026. i početak relevantnih rasprava u Vijeću Europske unije. Očekujemo pravodobno dovršenje preostalih koraka, prepoznajući da će puno sudjelovanje Cipra ojačati zajedničke kapacitete i sigurnost Schengenskog prostora.

Sredozemno susjedstvo, proširenje i strateška partnerstva

Ponovno potvrđujemo da su stabilnost i prosperitet južnog susjedstva i zapadnog Balkana izravno povezani sa stabilnošću i prosperitetom Europske unije.

Pozdravljamo Pakt za Sredozemlje kao priliku da se odnosima EU-a s njezinim južnim partnerima pridoda veća strateška važnost. Cilj je Pakta ojačati regionalna partnerstva, uspostaviti praktičan okvir za suradnju i donijeti konkretne koristi građanima na svim obalama. Pozdravljamo prvu verziju Akcijskog plana u okviru Pakta i dosad ostvarene rezultate te pozivamo partnere i države članice da zadrže visoku razinu ambicije redovitim ažuriranjem Plana, uključujući utvrđivanje i uključivanje novih ključnih projekata popraćenih odgovarajućim financiranjem. Predani smo daljnjem razvoju trgovinskih odnosa na temelju pravednih i uzajamno korisnih uvjeta.

Unija za Mediteran i dalje je ključna platforma za regionalni dijalog i suradnju, uključujući osiguravanje regionalne koherentnosti Pakta za Sredozemlje, te bi trebala imati važnu ulogu u provedbi te ambicije u praksi. Zemlje skupine MED9 trebale bi aktivno sudjelovati u provedbi Akcijskog plana Pakta. U tom kontekstu pozdravljamo ministarski sastanak Unije za Mediteran o vodama održan u Rimu 28. rujna, prvi euro-mediteranski forum o vodama te pokretanje „Rimske inicijative za vode” kao konkretan doprinos Konferenciji UN-a o vodama 2026., koja će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 8. do 10. prosinca 2026.

Strateška suradnja s partnerima diljem Sredozemlja, šireg Bliskog istoka i Zaljeva sve je važnija za regionalnu stabilnost te sigurnost, povezivost, energetsku sigurnost i gospodarsku otpornost EU-a.

Ponovno potvrđujemo da je proširenje Europske unije geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet te da budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldove leži unutar Europske unije. Pozdravljamo napredak u procesu proširenja. Podržavamo proces pristupanja koji se temelji na zaslugama i počiva na temeljnim reformama, vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i potpunom usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Ističemo posebnu važnost kontinuiranog napretka partnera u procesu proširenja, pri čemu napredak u reformama i ispunjavanje uvjeta moraju biti popraćeni pravovremenim napretkom u pregovorima o pristupanju, gdje je to primjenjivo. Vjerodostojan napredak prema članstvu zahtijeva od svake zemlje kandidatkinje da pokaže dosljednu privrženost temeljnim vrijednostima Unije, uključujući istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida. Uoči predstojeće rasprave Europskog vijeća o proširenju i reformama, ostajemo predani promicanju postupne integracije uz očuvanje cilja punopravnog članstva, kao i uključivanju prijelaznih mjera i zaštitnih klauzula u buduće ugovore o pristupanju kako bi se osigurala trajna provedba pravne stečevine, cjelovitost unutarnjeg tržišta te zaštita vladavine prava i financijskih interesa Unije. Ističemo da bi se unutarnje reforme Unije i proces proširenja trebali odvijati usporedno, u skladu s Deklaracijom iz Granade od 6. listopada 2023. Reforme trebaju osigurati da zaštita naših vrijednosti, politički prioriteti Unije, pripadajući proračun i njegovo upravljanje odgovaraju ambiciji stvaranja snažnije i sigurnije, konkurentnije i suverenije proširene Unije.

II. ODRŽIVIJE SREDOZEMLJE

Otpornost na klimatske promjene i prilagodba

Sredozemlje je klimatsko žarište koje je sve više izloženo ekstremnim vrućinama, sušama, nestašici vode, požarima, poplavama, dezertifikaciji te sve većem pritisku na kopnene, morske i obalne ekosustave. Stoga su jačanje klimatske otpornosti i ubrzanje prilagodbe ključni za održivost, sigurnost i prosperitet naše regije. Potrebno je unaprijediti prekograničnu suradnju s našim partnerima u južnom susjedstvu kako bismo odgovorili na taj zajednički izazov.

Ovogodišnji razorni požari ponovno su pokazali da se nijedna zemlja sama ne može suočiti s klimatskim katastrofama. Europskoj uniji je potreban snažniji zajednički pristup klimatskoj otpornosti, koji objedinjuje prevenciju, pripravnost, uzajamnu pomoć i brz odgovor s dugoročnom prilagodbom naših društava, gospodarstava, infrastrukture i krajobraza. Pozdravljamo novi okvir EU-a za klimatsku otpornost i Europski plan za toplinske valove, kao i pristup Europske unije integriranom upravljanju rizikom od šumskih požara.

Klimatska otpornost trebala bi biti sastavni dio relevantnih politika i ulaganja Europske unije, u skladu s načelom „otpornosti po dizajnu”. Taj pristup treba uključivati jačanje pripravnosti zdravstvenih sustava za učinkovit odgovor na zdravstvene rizike povezane s klimatskim promjenama. Pozivamo na jačanje pripravnosti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu putem godišnjih zajedničkih procjena rizika i vježbi, pravodobnog raspoređivanja kapaciteta dostupnih putem Europskog skupa civilne zaštite (ECPP), uz nacionalne kapacitete, te mehanizama za brzu uzajamnu pomoć kada nacionalni kapaciteti budu preopterećeni, uz isključenje civilno-vojne suradnje, koja je u nadležnosti država članica.

Pozdravljamo uspostavu Ciparske regionalne postaje za gašenje požara iz zraka (CRAFS) kao važan prvi regionalni doprinos jačanju pripravnosti i odgovora na sve ozbiljnije požare u Sredozemlju, uz nastavak jačanja Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uključujući kapacitete rescEU. Potičemo uporabu postojećih instrumenata Unije za potporu zajedničkom osposobljavanju, vježbama i razmjeni stručnog znanja, uključujući, prema potrebi, i s partnerima iz južnog susjedstva. Nadovezujući se na taj model, pozivamo na uspostavu druge regionalne postaje u zapadnom Sredozemlju, u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uz odgovarajuće financiranje u okviru sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira.

Nestašica vode jedan je od najakutnijih klimatskih izazova s kojima se Sredozemlje suočava te bi joj trebalo pristupiti kao strateškom prioritetu koji zahtijeva trajnu političku predanost i ulaganja. Podupiremo veću otpornost u području voda putem integriranog i održivog upravljanja vodnim resursima, prekogranične suradnje, modernizacije infrastrukture za navodnjavanje, uporabe nekonvencionalnih vodnih resursa, veće učinkovitosti u uporabi vode, inovacija i ulaganja. Pozivamo da se ranjivosti Sredozemlja na odgovarajući način odraze u politikama i financiranju EU-a. Pozivamo na potpunu i pravodobnu provedbu Europske strategije za otpornost u području voda. Kako bi se ti prioriteti pretvorili u ulaganja, Europska komisija, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, trebala bi poduprijeti pripremu zrelih projekata u prethodno navedenim područjima. U tom kontekstu održiva desalinizacija također može imati ulogu kada predstavlja okolišno prihvatljiv i troškovno učinkovit odgovor na lokalnu nestašicu vode. Ti su prioriteti također bili odraženi u radu ministara zaštite okoliša MED9 ove godine.

Zaštita i obnova mediteranskih ekosustava, zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti, sprječavanje i smanjenje onečišćenja mora, uključujući onečišćenje plastikom, te održivo upravljanje kopnenim i morskim resursima ključni su za otpornost na klimatske promjene, sigurnost hrane, turizam, lokalne izvore prihoda te društvenu i ekonomsku održivost. Naglašavamo važnost promicanja inovativnog i održivog plavog gospodarstva, istovremeno ističući povezanost klime i oceana kao ključnu dimenziju učinkovitog djelovanja u području klime i otpornosti.

Ponovno potvrđujemo svoju čvrstu predanost napretku u pregovorima o ambicioznom, međunarodno pravno obvezujućem instrumentu za okončanje onečišćenja plastikom, u skladu s Rezolucijom UNEA-e 5/14.

Energetska sigurnost

Energetska sigurnost, cjenovna pristupačnost, konkurentnost i dekarbonizacija međusobno se podupiru, kako je istaknuto i u radu ministara energetike MED9 ove godine. Rat u Ukrajini i razvoj događaja na Bliskom istoku i u Zaljevu naglasili su izloženost Europske unije poremećajima globalnih energetskih tokova, logističkim uskim grlima i ključnim pomorskim rutama te naglim povećanjima cijena energije, s izravnim posljedicama za kućanstva, poduzeća i konkurentnost Europske unije. Kao odgovor, Europska unija bi trebala usvojiti dodatne ciljane i privremene mjere kako bi pružila brzu pomoć europskoj industriji. Europska unija bi također trebala smanjiti kritičnu ovisnost o uvozu fosilnih goriva kroz primjenu čistih izvora energije i elektrifikaciju, diverzificirati izvore energije i opskrbne rute, poticati razvoj domaćih energetskih resursa, ojačati energetsku infrastrukturu i poboljšati spremnost za opskrbne i cjenovne šokove. Trebalo bi provoditi konkretne mjere za postizanje održivo nižih cijena energije, uključujući ubrzavanje elektrifikacije i primjenu proizvodnje energije s niskim udjelom ugljika, što obuhvaća i nuklearnu i obnovljivu energiju, te kapacitete za skladištenje. Energetska tranzicija predstavlja strukturni način smanjenja energetskih ovisnosti i ograničavanja utjecaja domaćih političkih kriza i međunarodnih geopolitičkih kriza na cijene energije. U tom kontekstu primamo na znanje inicijativu za čiste tehnologije Transmediterana (T-MED) u okviru Pakta za Sredozemlje i njezinu provedbu u korist poduzeća i sektora obnovljive energije u EU-u i partnerskim zemljama.

Snažnije elektroenergetske mreže i prekogranične interkonekcije, domaća proizvodnja čiste energije i otpornija kritična energetska infrastruktura ključni su za energetsku sigurnost EU-a, uz čiste izvore energije, poput obnovljive i niskougljične energije, energetsku učinkovitost i skladištenje energije. Kako bi se ojačala otpornost na velike poremećaje u opskrbi, pozivamo na redovite prekogranične testove otpornosti i koordinirano planiranje za izvanredne situacije u okviru postojećih mehanizama EU-a, osobito u regijama s ograničenom povezanošću. Ti bi testovi trebali obuhvatiti alternativne opskrbne pravce, pričuvne kapacitete, brzo dijeljenje informacija i uzajamnu pomoć, uz posebnu pozornost na mreže i interkonektore, energetske luke i terminale te podmorsku energetsku infrastrukturu. Povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora također bi trebalo pridonijeti većoj otpornosti. Ti napori trebaju poštovati načelo tehnološke neutralnosti i nadležnost država članica za određivanje vlastitog energetskog miksa.

Mediteranski energetski koridori i sveobuhvatna međusobna povezivanja u široj regiji, uključujući područje Zaljeva, predstavljaju strateške resurse za energetsku sigurnost i gospodarsku otpornost Europske unije. Takvu povezanost treba promatrati ne samo kao regionalni prioritet, već i kao ulaganje u sveukupnu konkurentnost, sigurnost opskrbe i stratešku otpornost Unije. Snažnije prekogranične i transmediteranske veze, uz obostrano korisna energetska partnerstva s partnerima iz južnog susjedstva i Zaljeva, također bi trebale poduprijeti energetsku dimenziju Pakta za Sredozemlje. Prioritetna područja za ulaganje uključuju elektroenergetske i plinske mreže, infrastrukturu za obnovljive izvore energije i energiju s niskim udjelom ugljika te vodik, kao i diversificirane pravce opskrbe energijom.

Turizam

Odlučni smo aktivno podupirati održiviji, otporniji i cjelogodišnji model turizma koji podupire rast, istodobno smanjujući pritisak na obalne zajednice i okoliš, štiteći osjetljive ekosustave i infrastrukturu te poboljšavajući kvalitetu života.

III. OTPORNIJE SREDOZEMLJE

Ambiciozan i uravnotežen višegodišnji financijski okvir koji daje rezultate

Kako pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.-2034. ulaze u odlučujuću fazu, pozivamo na ambiciozan i uravnotežen proračun koji prioritete Unije prati odgovarajućim resursima, uz istodobnu potporu dugoročnoj suverenosti, konkurentnosti, gospodarskoj otpornosti, konvergenciji i uravnoteženom razvoju.

U potpunosti prepoznajemo da se Europska unija suočava s promijenjenim strateškim okruženjem koje donosi nove izazove, ali i nove prilike za zajedničko europsko djelovanje. Sljedeći Višegodišnji financijski okvir mora omogućiti Europskoj uniji da iskoristi te prilike i istodobno odgovori na sve veće izazove, uključujući sigurnost i obranu, konkurentnost, izazove i pritiske povezane s migracijama, ulaganja u inovacije i strateške sektore radi europske industrijske i tehnološke suverenosti, povezivost, energetsku sigurnost, čistu i energetsku tranziciju te otpornost. Istodobno, to ne smije biti na štetu politika utemeljenih na Ugovorima, koje ostaju okosnica europske integracije i same pridonose odgovoru na te nove izazove.

U tom smislu naglašavamo trajnu važnost zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike i kohezijske politike. Također podupiremo snažan instrument EU-a sposoban brzo odgovoriti na krize i nepredviđene potrebe, bez sustavnog zahtijevanja prenamjene nacionalnih i regionalnih sredstava. Naglašavamo potrebu za potporom snažnoj europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi, uz smanjenje ovisnosti, kako bi se osigurala sposobnost Unije da odgovori na nove sigurnosne izazove. Ističemo potrebu nadogradnje na iskustvima Europskog fonda za obranu i Programa europske obrambene industrije (EDIP).

Pozdravljamo nove strategije EU-a za otoke i obalne zajednice te za najudaljenije regije. Posebne potrebe ruralnih, obalnih i otočnih zajednica, kao i najudaljenijih regija, trebale bi se odražavati u budućim politikama i financiranju Unije. Odgovarajuće financiranje Europskog fonda za konkurentnost, zajedno s ciljanom i razmjernom europskom prednošću, koja omogućuje potpuno iskorištavanje zajedničkog potencijala EU-a, bit će ključno za ulaganja EU-a u ključne strateške tehnologije - uključujući i mehanizam za čistu tranziciju i dekarbonizaciju namijenjen potpori dekarbonizaciji u sredozemnom bazenu i doprinosu ublažavanju klimatskih promjena. Također pozivamo na povećanje učinka poluge sredstava EU-a kako bi se potaknula javna i privatna ulaganja.

Vanjska dimenzija Višegodišnjeg financijskog okvira jednako je važna. U sve složenijem geopolitičkom okruženju E mora biti sposoban strateški djelovati u više smjerova istodobno. Stoga nam je potreban odgovarajuće financiran instrument Globalna Europa.

Višegodišnji financijski okvir trebao bi pružiti odgovarajuću potporu partnerstvima EU-a s njegovim susjedima i provedbi Pakta za Sredozemlje, osobito putem instrumenta Globalna Europa, dopunjenog strategijom Global Gateway i pristupom Tim Europa. Zajedno, to bi trebalo pomoći u mobilizaciji ulaganja u zajedničke strateške prioritete, odgovarajuće poduprijeti europski utjecaj i interese te omogućiti da se unutarnji politički ciljevi Unije ostvaruju i putem suradnje s partnerima, uz puno poštovanje prava EU-a i međunarodnog prava. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti zrelim projektima od zajedničkog interesa kojima se jačaju energetska, prometna i digitalna povezanost, otpornost u području voda i druge strateške veze diljem Sredozemlja, čime se stvaraju koristi i za Uniju i za njezine južne partnere.

Pozivamo na ukupnu razinu financiranja koja Uniji omogućuje ostvarivanje dugoročnih i novih prioriteta. U tom smislu, nadovezujući se na prijedlog Komisije i predloženu razinu financiranja, spremni smo ubrzati konstruktivan rad na prihodovnoj strani, uključujući prijedloge za nove vlastite izvore prihoda kojima bi se smanjio izravni pritisak na nacionalne proračune, uključujući nacionalne doprinose proračunu EU-a. Takvi resursi trebali bi biti stvarni, pravedni, jednostavni i nereg­resivni. To je ključno za bolje usklađivanje ukupne razine rashoda s našim ambicijama.
Također bismo trebali razmotriti mogućnosti postupnijeg profila otplate instrumenta NextGenerationEU, što bi moglo stvoriti dodatni fiskalni prostor u sljedećem VFO-u, podložno procjeni učinka na ukupne troškove otplate. Ograničene i ciljane europske dužničke instrumente za zajmove trebalo bi razmotriti kao mogućnosti financiranja jasno utvrđenih strateških prioriteta.

Naposljetku, s obzirom na to da su se okolnosti koje su prvotno opravdavale proračunske korekcije temeljito promijenile, smatramo da bi postojeći sustav rabata trebalo ukinuti u moderniziranom sljedećem VFO-u.

Prehrambena sigurnost i poljoprivreda

Prehrambena sigurnost sastavni je dio strateške autonomije i otpornosti EU-a. Rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku dodatno su naglasili važnost sigurnog pristupa gnojivima te diversificiranih, pouzdanih i cjenovno pristupačnih poljoprivrednih i prehrambenih lanaca opskrbe. Pozdravljamo pokretanje Rimske koalicije za prehrambenu sigurnost i pristup gnojivima, koja okuplja države MED9 i partnere s Balkana i Bliskog istoka u okviru MED9++.

Europska unija bi trebala putem svojih partnerstava diljem Sredozemlja, Zaljeva, zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldove te s međunarodnim organizacijama jačati prehrambenu sigurnost, očuvati poljoprivrednu proizvodnju i konkurentnost te smanjiti zajedničke ranjivosti.

Uz poljoprivredu, održivo ribarstvo i zdravi morski ekosustavi nezaobilazni su stupovi naših prehrambenih sustava. Naglašavamo njihovu važnost za prehrambenu sigurnost, obalne zajednice i otpornost plavog gospodarstva Sredozemlja.

Sredozemna poljoprivreda suočava se sa sve većim pritiscima klimatskih promjena, nestabilnosti tržišta i demografskih promjena. Stoga podupiremo otpornu, konkurentnu i odgovarajuće financiranu zajedničku poljoprivrednu politiku koja odgovara na te pritiske i poljoprivrednicima osigurava stabilan i predvidljiv okvir.

Održivo upravljanje vodama, veća učinkovitost u uporabi vode, učinkovito navodnjavanje, inovacije, digitalizacija i bolje upravljanje rizicima bit će ključni za otporniju sredozemnu poljoprivredu prilagođenu klimatskim promjenama.

Budućnost sredozemne poljoprivrede također ovisi o održivosti ruralnih područja i međugeneracijskoj obnovi, uz potporu infrastrukture, povezivosti i uvjeta koji mladima i ženama omogućuju bavljenje poljoprivredom i izgradnju budućnosti u ruralnim zajednicama. Uska povezanost međugeneracijske obnove, poljoprivrede i demografske otpornosti također je istaknuta na ovogodišnjem zajedničkom sastanku ministara poljoprivrede MED9 i ministara nadležnih za demografiju.

Konkurentnost, inovacije i digitalna transformacija

Nadovezujući se na izvješća Lette i Draghija, zajednički ćemo raditi na povećanju konkurentnosti i održivosti naših gospodarstava te jačanju gospodarske sigurnosti na nacionalnoj razini i razini EU-a. To zahtijeva sustavno osiguravanje učinkovitih jednakih uvjeta tržišnog natjecanja s našim trgovinskim konkurentima, uzajamnosti u pristupu tržištu, zaštite kritične imovine, poduzeća i infrastrukture, smanjenja rizika u kritičnim i strateškim sektorima, odvraćanja od svih oblika prisile i odgovora na njih te snažnije suradnje s pouzdanim partnerima. Ciljana i razmjerna europska prednost u strateškim sektorima i tehnologijama važan je alat za jačanje strateške autonomije i gospodarske sigurnosti Unije, uz očuvanje otvorenih i konkurentnih lanaca opskrbe te uzimanje u obzir različitih gospodarskih struktura država članica. Okvir EU-a također treba i dalje pogodovati izravnim stranim ulaganjima, istodobno rješavajući pitanja povezana s gospodarskom sigurnošću, prijenosom tehnologije i lokalnim zapošljavanjem. Zajedno s drugim partnerima iz EU-a predani smo napretku prioriteta jedinstvenog tržišta, uključujući Uniju štednje i ulaganja. Nastavit ćemo unaprjeđivati pojednostavljenja i uklanjati prepreke unutar jedinstvenog tržišta. Konkurentnost i gospodarska sigurnost Unije također ovise o snažnoj i učinkovitoj prometnoj povezanosti unutar Europske unije, preko Sredozemlja i sa širim susjedstvom. Naglašavamo stratešku važnost sigurnog, zaštićenog, otpornog i održivog pomorskog prometa za konkurentnost i gospodarsku otpornost EU-a i sredozemne regije te podupiremo napore za jačanje otpornosti pomorskih lanaca opskrbe i lučke infrastrukture.

Vjerodostojan i ambiciozan trgovinski program, koji obuhvaća zemlje sredozemnog partnerstva i temelji se na fleksibilnom pristupu koji EU primjenjuje, također je ključan za našu stratešku autonomiju.

Čista energetska tranzicija i dekarbonizacija moraju ojačati konkurentnost i otpornost EU-a, poduprijeti industrijsku obnovu i inovacije, pridonijeti strukturnom smanjenju cijena energije i olakšati prijelaz Europske unije s fosilnih goriva. Te ciljeve trebalo bi ostvarivati na tehnološki neutralan način, uzimajući u obzir posebne okolnosti država članica i izbjegavajući nerazmjerna opterećenja za kućanstva i poduzeća. Sredozemlje ima potencijal postati središte inovacija, obnovljive i niskougljične energije te održive pomorske industrije, kao i strateški koridor koji povezuje Europsku uniju s njrzinim sredozemnim partnerima.

Digitalne inovacije i transformacija ključni su za konkurentnost, otpornost i sposobnost EU-a da modernizira svoja gospodarstva i javne usluge. Ključna su ulaganja u umjetnu inteligenciju, digitalnu infrastrukturu, kibersigurnost i napredne digitalne vještine, uz predvidljiv regulatorni okvir koji potiče inovacije, osigurava učinkovitu provedbu Akta Europske unije o umjetnoj inteligenciji, štiti temeljna prava i europske vrijednosti te podupire razvoj sigurnih, konkurentnih i robusnih europskih tehnologija umjetne inteligencije putem industrijske politike usmjerene na potražnju. Digitalna transformacija pravosudnih sustava važan je dio tog šireg programa, s potencijalom za poboljšanje učinkovitosti uz očuvanje neovisnosti pravosuđa, temeljnih prava i ljudskog nadzora. Ta je ravnoteža također odražena u radu MED9 na digitalizaciji pravosuđa ove godine.

Demografska otpornost i budućnost sredozemnih zajednica

Demografske promjene predstavljaju ključan dugoročni izazov za Mediteran i Europsku uniju. Pozivamo da se demografska otpornost bolje odrazi u politikama Europske unije i nacionalnim politikama, uz posebnu pozornost ruralnim, planinskim, udaljenim, otočnim i obalnim zajednicama. Omogućavanje mladima, ženama i obiteljima da ostanu u svojim zajednicama zahtijeva pristup cjenovno pristupačnom stanovanju, kvalitetnim javnim uslugama, povezivosti i gospodarskim prilikama, uključujući odgovarajuće mogućnosti zapošljavanja.

Demografska politika mora ići ruku pod ruku s ruralnim i poljoprivrednim razvojem kako bi se suprotstavilo depopulaciji i očuvale održive zajednice.

Demografska otpornost također zahtijeva uvjete koji potiču povratne migracije, uspješnu integraciju i uravnotežen teritorijalni razvoj, uz prepoznavanje doprinosa dobro upravljanim zakonitim migracijama.

Ljudi, mladi, kultura i socijalna kohezija

Otpornost naših društava također ovisi o socijalnoj koheziji, obrazovanju i prilikama za mlade i žene u ruralnim područjima, uključujući mogućnosti mobilnosti, razvoja vještina, poduzetništva i građanskog sudjelovanja.

Potvrđujemo svoju potporu inicijativi Mediteransko sveučilište i pozivamo naše južne partnere da nam se pridruže u stvaranju stvarnog prostora akademske suradnje i razmjene putem te inicijative.

Prepoznajemo kulturu i kulturnu baštinu kao pokretače održivog razvoja i dijaloga te se obvezujemo štititi sredozemnu baštinu, umjetničku slobodu i međukulturnu razmjenu.

Naše politike moraju biti socijalno pravedne i donositi konkretne koristi društvima diljem Mediterana.

Potvrđujemo svoju predanost stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za maloljetnike i poduzimanju mjera protiv svih praksi i poslovnih modela koji ugrožavaju sigurnost i dobrobit djece. Zajedno ćemo raditi na europskoj razini, nadovezujući se na prijedlog Europske komisije za Akt EU-a o djeci (EU Kids Act), prema zajedničkom europskom pristupu pitanju digitalne punoljetnosti, uz istovremeno očuvanje privatnosti korisnika i poštovanje nacionalnih nadležnosti.

IV. PUT NAPRIJED

Naš je zajednički cilj sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje, izgrađeno na snažnijim strateškim i sveobuhvatnim partnerstvima u regiji i šire. Ostvarivanje tog cilja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvaća sigurnost i obranu; migracije i zaštitu vanjskih granica EU-a; proširenje; povezivost, trgovinu, konkurentnost te gospodarsku sigurnost i otpornost; energetsku tranziciju i energetsku sigurnost; prilagodbu klimatskim promjenama i prehrambenu sigurnost; te demografsku otpornost i socijalnu koheziju.

MED9 će nastaviti koordinaciju, prema potrebi, kako bi se osiguralo da se sredozemni izazovi i prilike odražavaju u politikama, zakonodavstvu i financiranju EU-a, osobito u provedbi Strateškog programa EU-a za razdoblje 2024.-2029. i pregovorima o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, uključujući instrument Globalna Europa.

Pakt za Sredozemlje već pretvara tu ambiciju u snažnija partnerstva, povezivost, sigurnost i zajednički prosperitet, u suradnji s Unijom za Sredozemlje i drugim regionalnim i međunarodnim partnerima.

MED9 svojim članicama pruža posebnu priliku za oblikovanje rasprava i odluka unutar Europske unije iz sredozemne perspektive, u kojoj se susreću mnogi od najhitnijih sigurnosnih, gospodarskih, demografskih i klimatskih izazova Unije. Pritom će nastaviti poštovati nacionalna stajališta i izbore svojih članica.

Ponovno potvrđujemo svoju predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, kohezivnijoj i otpornijoj Europskoj uniji te Sredozemlju mira, stabilnosti, prosperiteta i partnerstva.

Naš sljedeći summit održat će se u Portugalu 2027. godine.