U Sabor poslan paket zakona kojima se jača zaštita od nasilja u obitelji

U Banskim dvorima održana je 186. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je 21 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kao i prijedlozi izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona te Zakona o kaznenom postupku.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu izvijestio da se uvode nove kategorije korisnika povlaštenog prijevoza putnika i vozila u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu. 

„I to određene kategorije osoba s invaliditetom - osobe s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta 80 posto ili više, hrvatski ratni vojni invalidi sa 100-postotnim tjelesnim oštećenjem te osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100 posto, gluhoslijepe osobe sa 100 posto tjelesnog oštećenja, osobe s invaliditetom koje imaju utvrđen 3. i 4. stupanj funkcionalnog oštećenja te djeca s poteškoćama u razvoju“, kazao je.

Stvara se zakonodavni okvir za razvoj sustava gradnje brodova sufinanciranih sredstvima Europske unije, a koji bi se putem javnog natječaja dodjeljivao za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometnu na državnim linijama zajedno s tom linijom.

Predloženim zakonom daje se ovlast Agenciji za obalni linijski pomorski promet za obavljanje kontrole korištenja otočne iskaznice u cilju sprječavanja zloupotrebe, te se propisuju prekršajne odredbe za slučajeve zlouporabe prava na povlašteni prijevoz.
Butković je posebice istaknuo da su u izradi zakonskog prijedloga sudjelovali predstavnici 30-ak udruga osoba s invaliditetom, među kojima i predstavnici Udruge „Brački pupoljci“, Savez osoba s invaliditetom Hrvatske te druga nadležna tijela.

Proširenje definicije službene osobe

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je objedinjeno prijedloge zakona - o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,  o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona te o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.

Paket zakona, istaknuo je Bošnjaković, ima cilj pooštravanje kazni, ubrzavanje kaznenog postupka i bolje razlikovanje prekršaja od kaznenog djela nasilja u obitelji.

Pooštrava se zakonska politika kažnjavanja - viši posebni minimumi kazne zatvora za kaznena djela nasilja u obitelji i tjelesne ozljede prema bliskoj osobi i viši posebni maksimumi kazne zatvora za kaznena djela bludne radnje i spolno uznemiravanje.

Proširena je definicija službene osobe na način da će uz postojeći krug osoba obuhvatiti i stručnog radnika koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, što će imati za posljedicu snažniju kaznenopravnu zaštitu navedenih osoba (npr. kroz kaznena djela prisila prema službenoj osobi i napad na službenu osobu), ali i proširenu kaznenopravnu odgovornost navedenih osoba na ona kaznena djela koja može počiniti samo osoba koja ima svojstvo službene osobe (kaznena djela protiv službene dužnosti).

Jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi

Propisuje se jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi kroz novo kazneno djelo „Prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi'“.

„Razgovarali smo s predstavnicima prijevoznika i nekih drugih službi koji su iskazali interes da i oni budu drugačije zaštićeni u pravnom smislu“, rekao je.

Ministar Bošnjaković izvijestio je da je i na potpuno drugačiji način definirano kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka.

„Njegovo biće smo kao takvo zasebno kazneno djelo brisali iz zakona i inkorporirali ga u biće kaznenog djela silovanja“, rekao je.

Briše se kazneno djelo teškog sramoćenja

Iz zakonodavstva se briše kazneno djelo teškog sramoćenja. „U Ustavu imamo definiranu zaštitu ugleda i časti, ali u našem je zakonodavstvu tradicionalno da postoji kazneno djelo klevete i uvrede“, istaknuo je, dodavši da se po broju predmeta vidi da ovo kazneno djelo nije naišlo na primjenu u
praksi.

„A imamo i druge metode i način, a to je kroz građanski postupak, ako je nekome povrijeđena čast i ugled“, pojasnio je Bošnjaković.

Što se tiče ostalih promjena, Bošnjaković je kazao da su dopunjeni određeni članci Kaznenog zakona. „Propisali smo težu kaznu kod kaznenog dijela prijetnje iz članka 139., to je kazneno djelo počinjeno prema svim kategorijama bliskih osoba te se omogućava progon po službenoj dužnosti“, rekao je.

Kod kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140. također se omogućava progon po službenoj dužnosti i propisuje teža kazna. Kada je riječ o kaznenom djelu nasilja u obitelji iz članka 179. a, uvodi se nova posljedica počinjenja (stanje dugotrajne patnje) te se pooštrava sankcija (minimum s tri mjeseca zatvora na jednu godinu).

Jasnije razgraničenje prekršajnog od kaznenog zakonodavstva

Vezano za Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ministar Bošnjaković je izvijestio da se pooštravaju zakonske politike kažnjavanja za sve pojavne oblike nasilja u obitelji. „Sve prekršaje unutra navedene smo pooštrili. Tamo gdje je, primjerice, novčana kazna 1 000, sada je 2 000 kuna. Gdje su kazne zatvora zapriječene, i to smo povećali“, kazao je.

Revidirani su, dodao je, pojavni oblici nasilja u obitelji te je urađeno usklađenje s definicijom iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona, tj. proširenje kruga bliskih osoba na koje se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji odnosi.

Izmijenjena je pravna kvalifikacija tjelesnog nasilja kao jednog od oblika nasilja u obitelji. Cilj je omogućiti jasnije razgraničenje prekršajnog od kaznenog zakonodavstva.

„Ovim zakonom sada hoćemo reći da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, ne možemo sve staviti u kazneni zakon jer je kazneni postupak procesno složeniji, zato smatramo da ako kažemo da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije
nastupila neka tjelesna ozljeda, to je prekršaj“, kazao je Bošnjaković, pojasnivši da tamo gdje je došlo do tjelesne ozlijede, tu se ide u kazneni postupak.

Ubrzavanje kaznenih postupaka i snažnije mjere opreza

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku želi se ubrzati postupke i osnažiti mjere opreza te se domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to s Direktivom o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Da bi se ubrzali postupci, uz ostalo, revidirani su instituti izuzeća, brisani su uvodni govori stranaka, ograničene su mogućnosti održavanja pripremnog ročišta te je rad policije rasterećen nepotrebnog administriranja.

Predlažu se i nova pravila u odnosu na podnošenje prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, što bi trebalo znatno ubrzati postupak pred optužnim vijećem. Prijedlogom se propisuje da su obrana i optužba obvezne sve prijedloge za izdvajanjem dokaza iznijeti odmah, a eventualne naknadne prijedloge mogu staviti samo ako su za razloge izdvajanje doznali naknadno.

Kako bi se spriječilo odugovlačenje postupaka, prema novim odredbama, ranije izvedeni dokazi moći će se čitati bez suglasnosti stranaka kada se na suđenju primijeni predsjednik ili član sudskog vijeća.

Propisuje se i da će sud, kad nepravomoćnom presudom izrekne kaznu zatvora od 5 godina ili težu, uvijek, čak i kad su istekli najdulji rokovi, odrediti ili produljiti istražni zatvor.

Institut mjera opreza revidiran je te se propisuje nova mjera opreza - zabrana pristupa internetu, a uveden je i novi institut – samostalne mjere opreza koje sud može odrediti rješenjem i kada su istekli najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora uz upozorenje okrivljeniku da je nepridržavanje izrečene samostalne mjere opreza kazneno djelo.

„Sva tri zakona, mislimo da će u praksi dovesti do boljeg postupanja i zaštite. Napominjem, borba protiv svih oblika nasilja nije samo borba pravosuđa i MUP-a, nego mnogo dionika koji trebaju utjecati na jednu drukčiju atmosferu u društvu da do nasilja uopće ne dođe“, zaključio je Bošnjaković.

Snažan međuresorni angažman

Premijer Andrej Plenković naglasio je da su ovi prijedlozi izmjena zakona plod osmomjesečnog rada, snažnog međuresornog angažmana u suzbijanju nasilja i pokušaju rješavanja tog ozbiljnog problema u društvu.

„Zahvaljujem i vama i svima koji su nam pomogli iz nevladinog sektora da zakonski prijedlozi budu ovako precizni i dobri i po meni idu za tim da pojačaju prevenciju, a kad se kaznena djela dogode da se strogo sankcioniraju“, zaključio je.

Izmjenama dodatno ojačati procesni položaj maloljetnih osumnjičenika i optuženika u kaznenom postupku

Ministar Bošnjaković predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež. „Naše zakonodavstvo, vezano uz postupanje u odnosu na maloljetnike je u najvećoj mjeri usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, izmjenama želimo dodatno ojačati procesni položaj maloljetnih osumnjičenika i optuženika u kaznenom postupku, uvođenjem novih postupovnih jamstava“, rekao je ministar.

Kazao je da se želi da uz maloljetnika bude roditelj ili skrbnik, ako ih nema, osoba koju će odrediti sam maloljetnik, osoba od njegovog povjerenja. „Želimo pružiti sve informacije o samom tijeku postupka, ali i o pravima koje kao maloljetnik ima“, naglasio je ministar.

Hrvatsko predsjedanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju 2020. godine

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić predstavio je Program hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju 2020. godine, koje započinje 1. studenog 2019. godine, pod temom „Dunavska strategija - 10 godina poslije“.

„Strategija je jedna od četiri makroregionalne strategije koje postoje, obuhvaća 14 država dunavskog sliva, a popraćena je i financijski programom transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020., iz kojeg je Hrvatska već do sada povukla 83 milijuna kuna“, rekao je ministar i dodao da je ostalim programima teritorijalne suradnje koji se temelje na Strategiji povučeno više od 1 milijarde kuna.

Strategija ima tri cilja,a prvi je jačanje uloge regionalnoga razvoja. Ministar je podsjetio da Vlada ističe kako je ravnomjerni razvoj ključ razvoja Hrvatske, ali i regije. Drugi cilj je poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, a treći je sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike.

„Vrlo vjerojatno će idući višegodišnji financijski okvir stići za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i sada je dobar trenutak za povezivanje Dunavske strategije s kohezijskom politikom 2021.-2027.“, kazao je ministar.

Dodao je da će glavna događanja za vrijeme predsjedanja biti sastanak ministara zaduženih za kohezijsku politiku, zatim proslava 30 godina INTEREGA u lipnju 2020., te kruna predsjedanja - godišnji forum Dunavske strategije u Zagrebu, gdje se očekuje preko 700 sudionika.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da će se Strategija uskoro predstaviti u Vukovaru, a za samu Strategiju rekao je „da nas neće opteretiti, nego pridonijeti obogaćivanju naše i tako dobre vanjskopolitičke reputacije u međunarodnoj zajednici i svijetu“.

Angažiranje 1812 pričuvnih policajaca

„S obzirom na zadaće policije vezane uz migrantski pritisak, i turističku sezonu, pa i druge zadaće, ocijenili smo potrebnim ustrojiti pričuvne snage koje će omogućiti da Ravnateljstvo policije dobije dodatne snage koje može angažirati u točno propisanim situacijama“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović o Prijedlogu uredbe o pričuvnoj policiji.

Najvažnije odredbe su da je služba u pričuvnom sastavu dragovoljna, osim u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države te u drugim slučajevima kada je ugrožena unutarnja sigurnost Republike Hrvatske. Može se angažirati maksimalno 1812 pričuvna policijska službenika s kojima se sklapa ugovor o službi u pričuvnom sastavu policije na rok od jedne do tri godine, te oni mogu biti angažirani najviše ukupno 180 dana godišnje.

„Smatram da ćemo na temelju ove uredbe biti u stanju na brži i efikasniji način angažirati policijski sustav“, zaključio je ministar.

Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad svečanosti u povodu obilježavanja 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati 3. studenoga 2019. godine.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti | Andrej Plenković