Mijenjali su se vladari, granice i okolnosti, ali ideja hrvatske državnosti ostala je živa u svijesti naroda

"Prvi put od samostalne Hrvatske, na jednom mjestu možemo vidjeti najvažnije spomenike, dokumente i umjetnička djela koja svjedoče u povijesnom hodu hrvatske državnosti od prvih vladara do suverenosti", rekao je predsjednik Vlade.

Zahvalio je svima koji su sudjelovali i pridonijeli da se izložba realizira. Uz autore Dinu Milinovića, Tomislava Galovića i Trpimira Vedriša, posebno je istaknu Galeriju Klovićevi dvori koja je vodila projekt, te Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski državni arhiv, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, i Hrvatski restauratorski zavod - stožerne nacionalne kulturne ustanove koje su partnerski sudjelovale u realizaciji.

Zahvalio je i svim ravnateljima, kustosima, stručnjacima i autorima tekstova u katalogu te hrvatskim i inozemnim institucijama koje su posudile vrijedne predmete. Posebno je naglasio doprinos Ministarstva kulture i medija, koje je - sukladno odluci Vlade - financiralo i koordiniralo pripremu izložbe te sve prateće aktivnosti u obilježavanju ove velike obljetnice diljem Hrvatske.

2025. - Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

„Hrvatska je zemlja bogate tradicije, prepoznatljivih ljudi i kulture koja nas trajno oblikuje“, nastavio je predsjednik Vlade, podsjetivši da je prije samo nekoliko dana obilježena još jedna važna obljetnica - 130 godina od otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a za tri tjedna bit će otvorena i nova zgrada, s drugom scenom zagrebačkog HNK, na koju smo čekali desetljećima.

„To je još jedan dokaz ulaganja u kulturu i baštinu“, ocijenio je predsjednik Vlade.

Naglasio je da je 1100 obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, jubilej koji računamo od 925. godine, kada se hrvatski vladar Tomislav, u pismima pape Ivana X., prvi put spominje s naslovom kralja, o čemu svjedoče pisani dokumenti prikazani na ovoj izložbi.

„Riječ je o jednom od najznačajnijih trenutaka u našoj povijesti - trenutku kada se Hrvatska uzdigla na razinu kraljevstva“, nastavio je Plenković, istaknuvši da je Hrvatski sabor, 14. ožujka 2024. godine, na inicijativu Matice Hrvatske i Družbe Braće Hrvatskog zmaja, jednoglasno proglasio 2025. godinom obilježavanja obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Duboka ukorijenjenost u europsku civilizaciju

„Opstati kroz stoljeća i sačuvati identitet i kulturu najbolji je dokaz snage hrvatskog naroda“, istaknuo je te poručio da je bogata hrvatska povijest prožeta snažnom simbolikom zajedništva te isprepletenošću nacionalne kršćanske, katoličke baštine, a izložba pokazuje koliko smo duboko ukorijenjeni u europsku civilizaciju.

Tisućita obljetnica Hrvatskog kraljevstva obilježena je prije sto godina, u tadašnjoj Kraljevini SHS, u znaku hrvatske samostalnosti i državnosti, unatoč centralističkim pritiscima tog vremena, podsjetio je premijer.

„Danas, 1100. obljetnicu dočekujemo u posve drukčijim okolnostima - u vlastitoj, samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj“, naglasio je, dodavši da danas kao stvarnost, živimo ono što je 1925. godine bila samo težnja i simbol.

„Međunarodno smo priznata država, članica Europske unije i NATO-a, čvrsto ukorijenjena u zajednicu europskih naroda“, poručio je Plenković.

Istaknuo je da ova izložba zorno prikazuje tisućljetni kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika koji su temelj na kojima počiva suvremena Hrvatska, dodavši da se, promatrajući izložbu, prisjećamo temelja našeg identiteta i suvereniteta te iz prve ruke svjedočimo istinitosti izreke da je povijest učiteljica života.

Mijenjali su se vladari, granice i okolnosti, ali ideja hrvatske državnosti ostala je živa u svijesti naroda kao nit koja povezuje sve epohe - od narodnih knezova i kraljeva, preko saveza s ugarskim i habsburškim vladarima, do narodnog preporoda i stvaranja moderne hrvatske države, nastavio je premijer.

Ustav suverene Republike Hrvatske - kruna je postava i simbol kontinuiteta hrvatske državnosti

Izložba predstavlja jedinstven kulturni događaj jer prvi put na jednom mjestu okuplja toliko hrvatsko povijesno blago, a u interpretaciji autora jasno se ocrtava kontinuitet hrvatske državnosti od ranog srednjeg vijeka do modernog doba, ocijenio je.

Kazao je da se među eksponatima posebno ističu Višeslavova krstionica, Bašćanska ploča, sarkofag kraljice Jelene, škrinja sv. Šimuna, Ladislavov plašt, djela Tome Arhiđakona i Bernardina Frankopana, proglas bana Jelačića i slika „Hrvatski sabor 1848. godine“, a krunu postava čini originalni primjerak prvog Ustava suverene Republike Hrvatske kao simbol kontinuiteta državnosti od kralja Tomislava do danas.

Obnavlja se više od 500 zgrada u središnjoj Hrvatskoj, a diljem zemlje ulaže u muzeje, knjižnice i arhive

Predsjednik Vlade poručio je da je izložba povezana s velikim pothvatom obnove kulturne baštine te istaknuo da Ministarstvo kulture i medija, samo kroz poslijepotresnu obnovu, obnavlja više od 500 zgrada u središnjoj Hrvatskoj, dok se diljem zemlje, u muzeje, knjižnice i arhive, ulažu europska i nacionalna sredstva.

„Osigurali smo sredstva i prostor za stalni postav Hrvatskog povijesnog muzeja na Gornjem gradu te obnovu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu“, naglasio je, dodavši da će oba muzeja uskoro, nakon više od trideset godina, dobiti stalne postave.

Muzeji nisu samo mjesta čuvanja baštine, nego i mjesta učenja o njoj, nastavio je premjer te izrazio zadovoljstvo što su mnoge škole već izrazile velik interes i najavile posjet izložbi jer je izložba, rekao je, namijenjena široj javnosti, osobito mladima, a ne samo stručnjacima.

Najavio je da Ministarstvo kulture i medija planira, nakon zatvaranja izložbe u Zagrebu, njezinu prilagođenu verziju postaviti i u Splitu, u obnovljenom prostoru Muzeja hrvatskih arheoloških spomenik, a u splitskom Arheološkom muzeju otvorit će se još jedna velika i važna izložba Ecclesia et Regnum - Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine.

„Time će se simbolično još jednom, kulturom, povezati hrvatske sjever i jug“, poručio je Plenković.

Znamo tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo

Još je jednom zahvalio svima koji su pridonijeli obilježavanju 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, naglasio da je izložba središnji događaj jubileja, ali i poticaj da ponovno otkrijemo bogato nasljeđe koje nas povezuje i jača našu nacionalnu svijest.

„Ujedno, to je trenutak da odamo počast svima koji su kroz stoljeća sanjali Hrvatsku, za nju živjeli i umirali“, ocijenio je, poručivši da je sadašnjost tek jedan korak u hodu između povijesti koja živi u nama i budućnosti prema kojoj idemo.

„Znamo tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo“, zaključio je predsjednik Vlade i proglasio izložbu otvorenom.

Uz predsjednika Vlade Plenkovića, otvorenju izložbe nazočili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te izaslanik predsjednika Sabora Željko Reiner.

Na otvorenju izložbe bio je i nadbiskup zagrebačke nadbiskupije mons. Dražen Kutleša, a Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija.