Božinović: EU mora naći načina kako se nositi s migrantskim pritiskom

Slika /Vijesti/2023/Ožujak/09 ožujka/Božinović 1.jpg

Europska unija mora naći načina kako zaštititi svoje interese i uspostaviti jasna pravila i postupke za ulazak na svoj teritorij, kroz bolju suradnju o povratku neregularnih migranata i uspostavom okvira za regularne migracije, izjavio je u Bruxellesu potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“EU mora naći načina kako zaštiti svoje interese, a to prije svega znači kako učiniti boljim funkcioniranje šengenskog prostora, te naći rješenje za pritisak migranata koji dolaze preko zemalja kojima je Unija ukinula vize”, rekao je Božinović po dolasku na sastanak ministara unutarnjih poslova država članica.

Ministri će razgovarati o vanjskom i unutarnjem aspektu migracija. Vanjski aspekt uključuje suradnju s trećim državama iz kojih migranti dolaze ili preko kojih dolaze, vraćanje migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu te upravljanje vanjskim granicama.

Unutarnji aspekt migracija odnosi se na raspodjelu tereta među državama članicama kada se Unija nađe pod velikim migrantskim pritiskom. S tim u vezi, Komisija je predložila pakt o migracijama i azilu o kojem države članice već godinama pregovaraju.

Ministri će također razgovarati i o funkcioniranju šengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.

Prioritet je osigurati regularne migracije u EU

Božinović je rekao da bi suradnja u readmisiji migranata trebala biti dio redovitog postupka ocjenjivanja suradnje s trećim zemljama.

Istaknuo je da je prioritet osigurati “regularne migracije u EU, a da bi se do toga došlo mora se napraviti napredak u pogledu dokumenata o kojima godinama raspravljamo, posebice u novom paktu o migracijama i azilu”.

“Kada uspostavimo jasne postupke za ulazak u EU bit će puno lakše za sve naše službe da primjereno obavljaju svoj posao”, rekao je Božinović.

Sustavno će se pratiti usklađivanje viznih politika zemalja kandidata

Europska unija će početi sustavno pratiti u kojoj se mjeri države koje uživaju bezvizni režim usklađuju s njezinom viznom politikom, a one koje ne surađuju neće moći ni očekivati da ulaze bez viza, kazao je ministar Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica.

“Nama treba sustavno rješenje da način da će se pratiti kako države koje uživaju bezvizni režim s Europskom unijom surađuju po pitanju usklađivanja svojih viznih politika s viznim politikama Europske unije”, rekao je.

Dodao je da se u EU o tome počelo raspravljati i da će to dovesti do određenih promjena. “U to sam više nego uvjeren”, kazao je ministar.

Suradnja posebno važna za države koje su kandidati za članstvo u EU-u

Istaknuo je da je ta suradnja posebno važna za one države koje su kandidati za članstvo u EU-u i koje po definiciji moraju usklađivati svoju viznu politiku s europskom.

Te države neće morati samo usklađivati svoje vizne politike, nego i prihvaćati ljude koji su zatečeni na području Europske unije, a nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.

“Države preko čijeg su teritorija ti ljudi došli na teritorij EU-a morale bi ih prihvatiti natrag. To su sporazumu o readmisiji koji se ne provode baš onako kako je zamišljeno”, rekao je Božinović. Dodao je da je o tome u raspravi postignut široki konsenzus, da se sve mora pratiti, a onda po potrebi ići u promjene pravila i odredbi koje reguliraju eventualne suspenzije bezviznog režima.

“Dakle, ako ne surađujete onda ne možete ni očekivati benefite slobodnog ulaska na teritorij EU-a. Mislim da je ova rasprava prvi signal u tom smjeru i ona će se sigurno nastaviti”, kazao je.

Istaknuo je da se moraju izbjeći situacije koje danas imamo da u susjedne zemlje ljudi dolaze kao turisti, a onda kada dođu do granice s EU-om od turista se pretvaraju u neregularne migrante.

Rekao je da najveći broj, više od 90 posto ilegalnih migranata u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, a u tu zemlju iz Srbije.

“Radi se o građanima država koje imaju bezvizni režim s tim zemljama. To su ti tzv. turisti o kojima govorimo, koji se kada dođu do hrvatske granice pretvore u ilegalne migrante i nastoje ući na teritorij EU-a”, ustvrdio je Božinović.

Na sastanku je bilo govora i o pomoći Ukrajini, o policijskoj suradnji s tom zemljom u kojoj će nakon završetka rata ostati dosta oružja i trebat će pomoći da ono ne završi u rukama kriminalnih skupina.

Hrvatska može pomoći Ukrajini u procesu razminiranja

Hrvatska sa svoje strane može pomoći Ukrajini u procesu razminiranja i ona će organizirati konferenciju koja će se baviti tim pitanjem. “Mislim da u ovom trenutku  nitko nema veće i bogatije iskustvo u tome od Hrvatske, što je nažalost posljedica rata koji smo imali, ali tu sigurno možemo pomoći”, rekao je Božinović.

Božinović je izrazio zadovoljstvo nadogradnjom šengenskog informacijskog sustava (SIS), koji od prije dva dana ima nove funkcionalnosti kojima se povećava razina interoperabilnosti s drugim tijelima u državama koje koriste taj sustav.

Pristup SIS-u sada će osim MUP-a imati carinska uprava, ministarstvo financija, ministarstvo prometa i agencija za zračni promet.

“Dakle, svi oni moći će kontrolirati sve ono što ih zanima u okviru njihove odgovornosti kada je u pitanju prelazak granica. Svi će moći u realnom vremenu provjeriti sve one informacije koje su im relevantne, što je veoma bitno zbog sigurnosti, posebno zbog zaštite ranjivih skupina, prije svega djece i maloljetnika”, kazao je Božinović.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti