- Objavljeno: 22.11.2019.
Brži i jeftiniji ovršni postupak te potpuno digitaliziran spis
U Banskim dvorima održana je 191. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 13 točaka dnevnog reda, među kojima Nacrt konačnog prijedloga Ovršnog zakona te Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2020.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je obrazlažući Konačni prijedlog Ovršnog zakona istaknuo da se vraća ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pod nadzor suda.„To je sukladno odluci Suda Europske unije i to je potrebno napraviti. Često je postavljano pitanje hoćemo li time opteretiti sud i hoćemo li biti nove 'hrpe' neriješenih predmeta. Mi smatramo da nećemo i zato smo ostavili FINA-u i javne bilježnike kao povjerenike suda, koji moraju pomoći u ubrzanju postupka“, kazao je.
Brzinu jamči digitalizacija
Poručio je da ovršni postupak mora biti brz jer je to tehnički postupak koji se vodi za ispunjenje obveza gdje već u pravilu postoji ovršni akt, dodavši da brzinu jamči digitalizacija.
„Imat ćemo potpuno digitaliziran spis. Dakle, sve propisane obrasce – i za podnošenje prijedloga za ovrhu, i za postupanje sudova i donošenje svih akata“, naglasio je Bošnjaković.
Jedan od osnovnih ciljeva, kazao je, kod izrade zakona bio je da ovršni postupak bude jeftiniji. Istaknuo je da neće biti troška koji je prije znao biti nekoliko tisuća kuna, a to je sastav prijedloga za ovrhu.
„Nema potrebe za takvim troškovima. Bit će propisan obrazac koji će se popunjavati te će biti minimalna naknada za njegovo popunjavanje“, napomenuo je.
Naknade FINA-e i javnih bilježnika su ograničene na predmete do 5 tisuća kuna i one koji su preko 5 tisuća kuna. „Tu su sada određene fiksne naknade i to se više neće mijenjati“, dodao je.
Izdvojio je smanjivanje prostora za mogućnost zlouporaba, a to je da dužnik ne zna da je dužan niti da se protiv njega vodi ovrha.
„Prije pokretanja ovrhe bit će dva pokušaja neposredne dostave ovršeniku. Ukoliko ne bude moguća dostava, tada će se u trećem pokušaju oglasiti na oglasne stranice suda da je netko dužan i da se vodi ovrha, s tim da će obavijest o tome dobiti u svoj poštanski sandučić“, rekao je.
Bez deložacija u zimskom razdoblju
Naglasio je da predmet ovrhe ne mogu biti božićnice, uskrsnice, dnevnice te se to širi i na topli obrok.
„Vrlo smo osjetljivi u postupanju u ovrsi nad nekretninama. Nema ovrhe u zimskom periodu, ali štitimo i jedinu nekretninu. Na jedinoj je nekretnini, dakle, temeljno načelo zakona da nema ovrhe, osim ako netko znajući sam za to temeljno načelo želi založiti svoju nekretninu, tada je u tom slučaju to
moguće. Ali, to je tada volja isključivo dužnika“, kazao je Bošnjaković.
Istaknuo je da se ovim zakonom olakšava situacija poduzetnicima koji su do sada imali obvezu sami na plaće provoditi ovrhu. „Sada sve to radi FINA, dakle ni poduzetnici ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više nisu u toj obvezi“, izvijestio je.
Podsjetio je da je broj blokiranih do sada smanjen za gotovo 100 tisuća, dodavši da je tendencija smanjivanje broja blokiranih.
Bošnjaković je kazao da će zakon stupiti na snagu 1. srpnja s obzirom da se radi o velikom digitalnom zahvatu te je potrebno sinkronizirati informatičke procese kod javnih bilježnika, FINA-e i sudova.
Društvima za upravljanje fondovima ovlast obavljanja poslova servisera
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je objedinjeno Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Govoreći o glavnim razlozima izmjena, izdvojio je prijenos pravne stečevine Europske unije.
„Dakle, Uredba o sekuritizaciji koja stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine te u malom dijelu izmijenila direktive prenesene o oba tzv. fondovska zakona“, kazao je.
Istaknuo je da se društvima za upravljanje fondovima daje ovlast obavljanja poslova servisera, što znači da svakodnevno mogu aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju.
Napomenuo je da je jedan od razloga izmjena zakona i usklađivanje sa Zakonom o tržištima kapitala koji je stupio na snagu u srpnju 2018. godine.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama, Marić je izvijestio da je usklađena terminologija koja odnosi na distribuciju udjela, nuđenje udjela je postala distribucija udjela, promijenjeni su uvjeti za članove uprave i nadzornog odbora, uzeta je mogućnost različitog iskustva za članove nadzornog odbora, ukinut je uvjet položenog ispita za investicijskog savjetnika za člana uprave, propisan je uvjet skupnog raspolaganja stručnim znanjem i iskustvom - i to trogodišnje iskustvo vođenja odnosno nadzora financijskih institucija, ili petogodišnje za ostale institucije.
„Omogućeno je alternativnom investicijskom fondu koji udjele ne nudi javnom ponudom da kao depozitara koristi podružnicu kreditne institucije iz države članice Europske unije“, kazao je.
Osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike veća za 6,12 posto
Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović predstavio je Prijedlog zaključka o prihvaćanju Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
„U kolektivnim pregovorima koji su vođeni u dobroj vjeri i s međusobnim uvažavanjem i razumijevanjem, stranke Kolektivnog ugovora sporazumjele su se da će se osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu povećati za ukupno 6,12 posto, i to u tri navrata: od 1. siječnja za 2 posto, dodatnih 2 posto od 1. lipnja i posljednjih 2 posto od 1 listopada 2020. godine“, kazao je.
Također, dogovoreno je povećanje regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane s 1 250 na 1 500 kuna te dara u prigodi dana Svetog Nikole s 500 na 600 kuna. Osim navedenog, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu službenika i namještenika od 1. siječnja 2020. godine iznosit će dvije osnovice za izračun plaće državnog službenika i namještenika, umjesto tri proračunske osnovice.
Utvrđena kvota za zapošljavanje stranaca tijekom 2020. godine
Ministar Aladrović predstavio je i Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020.
„Na temelju zakonskog uređenja rada stranaca u Republici Hrvatskoj i uspostavljenog kvotnog sustava, Vlada svake godine uređuje kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu“, pojasnio je i dodao da je prijedlog odluke iniciran prijedlogom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a na temelju broja izdanih dozvola za boravak i rad stranaca po djelatnostima i zanimanjima tijekom 2019. godine te broja i struktura nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
„Imajući u vidu broj izdanih dozvola za zapošljavanje u 2019. godini, Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je 25 000 dozvola za produženje već izdanih dozvola“, nastavio je Aladrović.
„Predložena ukupna godišnja kvota dozvola za 2020. godinu za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 103 470 dozvola, i to 78 tisuća za boravak i rad te 25 tisuća dozvola za produženje već izdanih dozvola“, rekao je ministar. Ujedno, dana je ovlast ministru rada i mirovinskoga sustava da odlukom poveća i preraspodjeli utvrđenu kvotu dozvola u graditeljskoj djelatnosti za najviše do 5 tisuća te u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti za najviše do 5 tisuća dozvola, ovisno o potrebama i stanju na tržištu rada.
Suradnja s Izraelom u području kibernetičke sigurnosti
Vlada je donijela Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Izraelske nacionalne uprave za kibernetiku Države Izraela o suradnji u području kibernetičke sigurnosti.
Državna tajnica za europske i međunarodne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras kazala je da ozbiljnost i priroda kibernetičkih napada od svake pojedine države zahtjeva ulaganje dodatnih napora, inovativnost, ali i međunarodnu suradnju.
„Republika Hrvatska je sustavnije pristupila jačanju vlastitih kapaciteta kao odgovor na takvu vrstu ugroza usvajanjem Nacionalne strategije za kibernetičku sigurnost, a država Izrael u tom području raspolaže značajnom ekspertizom i ubraja se u pet vodećih država svijeta i zbog toga smo se odlučili na zaključivanje Memoranduma“, pojasnila je državna tajnica Gras i dodala da će se njime omogućiti razmjenjivanje najbolje prakse, metodologije i politike o kibernetičkoj sigurnosti, organiziranje međusobne posjete predstavnika i stručnjaka radi rasprava i sudjelovanja na seminarima i
konferencijama, te suradnja u izgradnji kapaciteta i ostalim aktivnostima u području kibernetičke sigurnosti.