Članstvom u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, ostvarit ćemo sve strateške ciljeve

  • Slika /Vijesti/2023/Rujan/21 rujna/VRH_9029-01.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathiasom Cormannom koji je potom, zajedno s ministrom financija Markom Primorcem, predstavio prvi Ekonomski pregled za Republiku Hrvatsku za pristupanje toj organizaciji.

''Danas je za Hrvatsku i za njen proces pristupanja u OECD, jedinu veliku međunarodnu organizaciju u koju još trebamo pristupiti, zaista referentan dan'', naglasio je premijer Plenković nakon sastanka.
 
Kazao je kako je OECD-ov Ekonomski pregled za Republiku Hrvatsku vrlo važan, objektivan i nepristran, a isto tako realističan s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, na ostvarene reforme u dosadašnjem razdoblju, kao i na sugestije o pravcima daljnjih reformi korisnih za Hrvatsku i njezine građane te gospodarstvo.
 
Premijer je poručio da je članstvo Hrvatske u OECD-u iznimno važno.
 
''OECD je organizacija koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta. Mi smo prije nekoliko godina, u formi pisma, koje sam uputio prethodniku, izrazili interes za članstvo u OECD-u. Sve je to bilo u kontekstu i prvih koraka prema Schengenu i europodručju 2017. i u međuvremenu smo se priključili u skupinu šest zemalja, tri europske i tri latinoameričke'', istaknuo je dodavši kako su uz nas u Europi u ovom trenutku u procesu pristupanja i Bugarska i Rumunjska, a u Južnoj Americi Brazil, Argentina i Peru.
 
OECD-ov Ekonomski pregled pomoći će ubrzavanju daljnjih reformi
 
''Današnji položaj Hrvatske, kada gledamo ambicije drugih država, je vrlo solidan i ovaj Ekonomski pregled pomoći će nam da ubrzamo daljnje reforme i usvajamo standarde koje OECD preporučuje na temelju dobrih praksi i iskustava najrazvijenijih i, što je najvažnije, najuređenijih zemalja svijeta'', dodao je Plenković.
 
Istaknuo je da bi Hrvatska s članstvom u ovoj organizaciji ostvarila sve svoje strateške državne i vanjskopolitičke ciljeve.
 
''Zaista bi tada napravili sve ono što je naša ambicija i što smo uvjereni da je korisno i dobro za građane Hrvatske. Mi smo u našem mandatu do sada povećali u apsolutnom iznosu BDP za 20 milijardi eura, trenutno smo u poziciji da imamo najviše zaposlenih i najmanje nezaposlenih. Odnos zaposlenih i nezaposlenih je 16 naspram 1, što je u usporedbi s onim prije deset godina izuzetan napredak jer su tada bila četiri zaposlena na jednog nezaposlenog'', kazao je premijer.
 
Globalno konkurentnije gospodarstvo
 
Poručio je da će članstvo u OECD-u omogućiti hrvatskom gospodarstvu da bude globalno još konkurentnije.
 
''I da usvojimo najbolje standarde upravljanja i provođenja javnih politika te da Hrvatska bude otporna na krize s kojima se susreće cijeli svijet. Posebno nas veseli da je OECD za ovu godinu predvidio rast BDP-a u Hrvatskoj od 3 posto. U ovom trenutku je naša projekcija rasta 2,2 posto, revidirat ćemo je kad budemo predlagali proračun za iduću godinu, a ovo znači da i oni vide dobre, pozitivne rezultate ova dva kvartala'', kazao je predsjednik Vlade te dodao kako preporuke OECD-a daju Vladi signal koja su to područja u kojima mora učiniti dodatne napore.
 
''Bilo da je riječ o kalibriranju paketa mjera potpore, o boljem upravljanju kompanijama u državnom vlasništvu ili pak u određenim mjerama porezne politike ili suzbijanja korupcije. Sve su to oni najviši standardi kojima članstvo u OECD-u može Hrvatskoj pridonijeti u procesu reformi i daljnjeg razvoja te ostvarenja naših nacionalnih ciljeva. Nastojat ćemo da za dvije godine kada će OECD izaći s drugim ekonomskim pregledom budemo u situaciji da samo članstvo bude praktički pred završnom fazom'', zaključio je premijer Plenković.
 
Cormann: Hrvatska je izvor inspiracije za OECD, kao i za zemlje zapadnog Balkana
 
Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann rekao je kako ta organizacija već godinama surađuje s Hrvatskom koja je pokazala veliku predanost reformama, te održiv i snažan razvoj, rast i stalno poboljšanje životnog standarda.
 
''Hrvatska je u dobroj fazi, hrvatsko gospodarstvo je napredovalo. Hrvatska je entuzijastična i snažno provodi napore kako bi pristupila OECD-u i predana je razvoju, rastu i stvaranju mogućnosti za hrvatske građane da napreduju'', poručio je Cormann.
 
Dodao je da će članice OECD-a imati koristi od kvalitetne suradnju s Hrvatskom jer je ona ''izvor inspiracije, ne samo za nas već i za zemlje zapadnog Balkana''.
 
''Hrvatska dijeli svoja iskustva i svoje aktivnosti vezane uz suradnju s OECD-om, doprinosi raznim inicijativama, npr. zelene tranzicije. Veselimo se razvoju ovog programa i tijesnoj suradnji i procesu pristupanja OECD-u, što će omogućiti dodatan rast i razvoj na korist svih građana u RH'', rekao je na kraju glavni tajnik OECD-a.

OECD pohvalio napredak Hrvatske i naglasio potrebu jačanja produktivnosti
 
Za daljnje ubrzanje konvergencije i rast životnog standarda, potrebno je povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva, rečeno je između ostalog na predstavljanju prvog Ekonomskog pregleda OECD-a za Republiku Hrvatsku.
 
Pregled sadrži više preporuka u brojnim područjima, a kako je istaknuo Mathias Cormann, daljnje ubrzanje konvergencije hrvatskog gospodarstva s onim EU-a, povećanje plaća te podizanje životnog standarda građana, moguće je putem povećanja produktivnosti gospodarstva, kao i uz rast ulaganja.
 
Apostrofirao je snažnu startup scenu, no i neke slabije produktivne tvrtke koje i dalje posluju, što zadržava jaz u produktivnosti između gospodarstva Hrvatske i članica OECD-a.
 
Stoga je potrebno usmjeriti kapital na produktivnije kompanije i industrije, poručio je Cormann, naglasivši i potrebu unaprjeđenja regulatornog okvira, što između ostalog uključuje i bolju komunikaciju između gospodarstva i javnog sektora.
 
Između ostalog, OECD je naglasio potrebu boljeg upravljanja kompanijama u državnom vlasništvu, sugerirajući pritom i potrebu veće neovisnosti nadzornih odbora, kao i potrebu izlistavanja državnih tvrtki na burzi.
 
Nedostatak radne snage
 
Nedostatak radne snage postaje sve veća prepreka gospodarskom rastu, pa je tako OECD kao jedan od ključnih prioriteta u svom pregledu naznačio potrebu unaprjeđenja vještina i kvalitete, posebno u segmentu kvalificirane radne snage, putem i fleksibilnih i dostupnih programa edukacije koji odgovaraju potrebama tržišta rada.
 
Savjetuje se i povećanje razine zaposlenosti među mladima, kao i starijim građanima, pri čemu bi mirovinska reforma trebala potaknuti ljude na kasniji odlazak u mirovinu.
 
Dulji radni vijek smanjit će stopu siromaštva u starijoj populaciji, naveli su iz OECD-a.
 
U kontekstu demografije i stanja na tržištu rada, smatraju da ciljano treba privlačiti radnu snagu iz drugih zemalja, zadržavati postojeće talente, kao i ohrabrivati povratak onih koji su iz Hrvatske otišli na rad u inozemstvo.
 
Naglasili su i potrebu više razine ponude dostupnog, kvalitetnog i priuštivog stanovanja, spomenuvši u tom kontekstu i mogućnost reforme poreza na imovinu.
 
OECD prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2023. za tri posto
 
Cormann je istaknuo napredak Hrvatske u procesu pristupanja OEDC-u, kao i njenu energičnost, entuzijastičnost i odlučnost u ostvarenju tog cilja.
 
Apostrofirao je i njenu veliku predanost reformama, koje su fokusirane na snažan i održiv rast i razvoj te unaprjeđenje životnog standarda građana.
 
Pohvalio je performanse hrvatskog gospodarstva, pa tako i ubrzano smanjivanje jaza između BDP-a po stanovniku Hrvatske i prosjeka EU-a, veliku otpornost i brzi oporavak koje je gospodarstvo pokazalo u kontekstu pandemije koronavirusa, rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, a pozitivno se osvrnuo i na hrvatsko članstvo u eurozoni i Schengenu.
 
OECD je nedavno ažurirao i projekcije makroekonomskih pokazatelja za svjetska gospodarstva, pa tako i za hrvatsko, kojem u ovoj godini prognozira rast od tri posto, a za 2,4 posto u idućoj godini.
 
Prognozira i da će nakon 8,5 posto u ovoj godini inflacija u idućoj godini usporiti na 4,3 posto.
 
Primorac: Odmah smo spremni početi s radom na provedbi preporuka
 
Uz više ministara, predstavljanju pregleda je nazočio i ministar financija Marko Primorac, koji je ustvrdio da pregled potvrđuje da Hrvatska ima snage, otpornosti i umijeća nositi se s velikim globalnim krizama.
 
Potvrđuje i iskorake Hrvatske u oporavku, kao i iskorake u dugoročnijoj otpornosti hrvatskog gospodarstva, pri čemu su prepoznati napori i uspjesi Vlade u provođenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
 
S druge strane, rekao je Primorac, OECD upozorava na rizike i izazove s kojima se Hrvatska suočava u područjima javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, kao i izazove povezane s tržištem rada.
 
Primorac se složio s nužnošću jačanja produktivnosti hrvatskog gospodarstva, kao i potrebom ubrzanja zelene i digitalne tranzicije.
 
Zaključno, Primorac je poručio da Vlada pridaje veliku važnost OECD-ovom pregledu, kao i da je spremna odmah započeti s radom na provedbi preporuka, koje će rezultirati "dugoročnim transformativnim učincima za našu državu, gospodarstvo i društvo u cjelini'.
 
Izvor: Hina / Vlada

 

Pisane vijesti | Andrej Plenković