Hrvatskom saboru upućen rebalans i prijedlog proračuna za 2014. godinu

Ministar financija Slavko Linić predstavio je i Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu, s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu. „Prijedlog proračuna za 2014. je sačinjen temeljem smjernica Vlade, a korigiran je za efekte svih onih mjera koje je Vlada prihvatila kod donošenja smjernica“, kazao je ministar Linić. Pojasnio je da su prihodi državnog proračuna za 2014. planirani na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna. Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto. „Optimističniji smo za skoro 1 posto u odnosu na projekcije Europske komisije“, rekao je ministar Linić, istaknuvši da snažniji gospodarski rast očekuje od dinamiziranja investicija izvoza. Pojasnio je da se rast prihoda u idućoj godini temelji prvenstveno na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan. „Da se planirani prihodi za 2014. ostvare trebat će i značajnije ubiranje dividendi iz trgovačkih društava, kao i jača disciplina u naplati poreznih prihoda“, dodao je. Govoreći o rashodima, ministar Linić pojasnio je da su na njihov rast najviše utjecale povećane obveze prema EU, ali i kamate na uvećani javni dug. „Najviše rastu obveze prema EU, i to za 3,4 milijarde kuna, od čega se 1,8 milijardi kuna odnosi na veći doprinos u proračun Europske unije, a 1,6 milijardi se odnosi na rashode povezane sa povlačenjem sredstava iz fondova Europske unije“. U 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto. Govoreći o prijedlogu projekcija za 2015. godinu, ministar Linić je rekao da se prihodi državnog proračuna očekuju na razini od 118,3 milijarde kuna, a 2016. na 122,8 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini. „Deficit državnog proračuna u 2015. trebao bi pasti na 15,1 milijardu kuna, a u 2016. godini na 11,5 milijardi kuna. Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, u 2015. 4,2 posto, a 2016. godine 3 posto“, istaknuo je. Projekcije pokazuju i da se javni dug na kraju 2013. očekuje u iznosu od 195,4 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a. „To je veliki problem za Vladu jer osim prekomjernog deficita, morat ćemo se početi baviti i politikom smanjenja duga ispod 60 posto BDP-a, a jedini način smanjenja je kroz privatizaciju“, kazao je ministar Linić. Daljnji rast javnog duga očekuje se i u 2015. godini, i to na 64,1 posto, a u 2016. na 64,7 posto.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Stopom PDV-a 13% oporezivat će se sva dobra i usluge koje su bile oporezive stopom 10%. To se odnosi na usluge smještaja uključujući obroke u hotelima kampovima i plovnim objektima nautičkog turizma, usluge pripremanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima, časopise koji izlaze periodično, jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu, isporuku vode, bijeli šećer od trske i šećerne repe, ulaznice za koncerte te na časopise za kulturu i umjetnost. Snižena stopa 13% primjenjuje se i na časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Također, Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima te Prijedlog zakona o Poreznoj upravi.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o brdsko-planinskim područjima te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, kojima je svrha kvalitetnija raspodjela pomoći iz državnog proračuna lokalnim proračunima uz istovremeno smanjenje razine rashoda državnog proračuna. Naglasio je da se ne ukidaju potpore potpomognutim područjima već da se mijenja klasifikacija u postojećem sustavu potpore, koji obuhvaća 275 jedinica lokalne samouprave, dakle, otprilike 50 posto svih jedinica u Hrvatskoj, te oko 80 jedinica izlazi iz sustava zato što su razvijenije od 75 posto hrvatskog prosjeka, dok istovremeno 105 jedinica ulaze u sustav potpora zato što su manje razvijene od 75 posto hrvatskog prosjeka. „U tijeku izmjena ovih zakona, išli smo s određenom korekcijom postojećih potpora“ kazao je potpredsjednik Grčić te istaknuo: „U ovom trenutku procjena je da negdje oko milijardu i dvjesto milijuna kuna država spušta jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze na popisu potpomognutih područja.“ Pojasnio je da se ovim promjenama kreće s korekcijama tamo gdje su potpore bile nešto izraženije, posebno u osobnim odbitcima. Također se umanjuje dio povrata poreza na dobit jedinicama lokalne samouprave koje prelaze 75 posto razvijenosti Hrvatske. „Sve ove korekcije u 2014. godini donose uštedu od 80 milijuna kuna, a nešto veća ušteda očekuje se u 2015. godini s efektom od preko 200 milijuna kuna“ kazao je potpredsjednik Grčić te zaključio: „Nažalost, mi ovim korekcijama zahvaćamo u dio onih manje razvijenih jedinica lokalne samouprave što nije dobro, međutim, kad je kriza i kad treba ostvariti određene uštede u proračunu, onda se očekuje da svatko pomalo doprinese.“

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić predstavio je drugi dio paketa mirovinskih zakona kojima će se regulirati dio obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te regulirati sustav isplate iz tih mirovinskih fondova temeljem mirovinskih osiguravajućih društava. „Mi u Hrvatskoj imamo zakon koji je regulirao i obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove, no smatramo da je u cilju osiguranja bolje transparentnosti te osiguravanja kapitalizirane štednje potrebno da se taj zakon podijeli u dva zakona“ pojasnio je ministar Mrsić. Tako se u Prijedlogu zakona o obveznim mirovinskim fondovima uvode tri nove kategorije mirovinskih fondova. Riječ je o potportfeljima a, b i c koji će biti prilagođeni dobi umirovljenja članova u svrhu racionalizacije poslovanja i većoj zaštiti imovine članova fonda u razdoblju nekoliko godina do umirovljenja, a bit će osnovani šest mjeseci nakon stupanja Zakona na snagu. U najmanje rizičnim fondu c moraju biti osiguranici kojima je preostalo pet godina do uvjeta za starosnu mirovinu kako bi se sačuvala vrijednost njihove imovine neposredno prije uvjeta za umirovljenje. Nadalje, ministar Mrsić je obrazložio da Prijedlogom zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima –„fondove više otvaramo tržištu, bolje reguliramo sustav revizije i sustav nadzora, a s druge strane, omogućavamo prekogranično poslovanje s društvima za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u drugim državama i članicama Europske unije“. Konačno, Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima uređuje fazu isplate mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, također se pojeftinjuje cijena sustava, smanjuju naknade i bolje uređuju sama mirovinska osiguravajuća društva.

Donesena je i Odluka o uvođenju radne obveze doktorima medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama. Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik izvijestio je da je štrajk doktora medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama započeo 18 rujna 2013. godine. „Time su ugrožena osnovna načela u pružanju zdravstvene zaštite stanovništva i onemogućena je redovita, sveobuhvatna, kontinuirana i dostupna zdravstvena zaštita građana Hrvatske, zagarantirana Ustavom, zakonom o zdravstvenoj zaštiti te drugim zakonskim i podzakonskim propisima, kojima je utvrđeno pravo na zdravstvenu zaštitu“, kazao je zamjenik Cesarik i zaključio: „Budući je zdravstvena djelatnost od posebnog interesa za Hrvatsku, koja se obavlja kao javna služba, a u cilju sprječavanja štetnih posljedica po zdravlje stanovnika, uvodi se radna obveza“.