INTERVJU Hajdaš Dončić: Cestarine idu gore, nizinska pruga Kinezima ili Njemcima, pomorcima beneficirani staž

Razgovarao: Darko Pajić

Siniša Hajdaš Dončić ne krije da mu se život gotovo preko noći preokrenuo naopako. Sasvim neočekivano preuzeo je možda i najveće i najkompliciranije ministarstvo nakon što je Zlatko Komadina odlučio dati ostavku.

Priznaje kako sada ima manje vremena za sebe i obitelj, jer u čuvenu »kockicu« na Prisavlju dolazi oko 8 i 30 ujutro, a odlazi oko 8 i 30 navečer. Sve što izvan toga stane unutar radnog tjedna svodi se na plivanje nekoliko puta tjedno.

Ipak, ne traži nikakve alibije, niti vrijeme za prilagodbu prije donošenja prilično teških odluka, počevši od restrukturiranja HŽ-a, pa do mnoštva neriješenih problema u sustavu autocesta, koji je prezadužen i preinvestiran. Uz sve obveze Hajdaš Dončić bi za nekoliko dana trebao obraniti doktorsku dizertaciju na temu Turistički klaster kao model endogenog lokalnog razvoja.

Novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture ni po čemu ne podsjeća na svoje prethodnike. Puno mlađi, ležerniji u komunikaciji i neopterećen time da u javnosti ostavi neki očekivani dojam, Hajdaš Dončić otvoreno kaže kako se ne boji odgovornosti, te svega desetak dana nakon imenovanja ima sasvim konkretne planove i ciljeve u svim resorima.

Pomorcima beneficarni staž

Već godinama traje problem beneficiranog staža za pomorce, koji nakon prošlogodišnjih izmjena Pomorskog zakonika to pravo imaju, ali ga u praksi ne mogu realizirati, jer im pravilnici HZMO-a to ne dozvoljavaju. Namjeravate li taj problem riješiti i kako?

– Da i potrudit ću se da što prije to napravimo. Pomorci apsolutno zaslužuju staž s produženim trajanjem s navršenih 60 godina i minimalno 15 godina plovidbe, kako je i predviđeno. To će se morati provoditi u praksi i dogovaram s kolegom Mirandom Mrsićem da taj problem riješimo.

Da je na deseti kat »kockice«, koja ima svoju dugačku i turbulentnu povijest, uselio čovjek s ponešto modernijim nazorima i razmišljanjima, svjedoči i pomalo komična epizoda s ministrom telekomunikacija, koji prvog dana na poslu shvaća kako u vlastitom uredu nema bežičnog Interneta.

– Nasmijalo me kad sam shvatio da cijela zgrada nema wi-fi pristupa mreži. Ali mogu tu malo i pohvaliti ljude, jer riješili su to za samo tri dana, i više nisam ministar izgubljen u telekomunikaciji. Recimo da sam stjecajem okolnosti iz vlastitog ureda krenuo prema uvođenju širokopojasnog Interneta za cijelu Hrvatsku.

Obzirom da ste u nezgodnoj situaciji i nasljeđujete pomoćnike od bivšeg ministra hoćete li i koje kadrovske promjene provesti u tom dijelu?

– Ne mislim se ponašati kao slon u staklarni. Svi pomoćnici ministra dobit će šansu da nastave raditi svoj posao. Svi oni koji zadovolje će ostati, a ostali će otići. Svi su rekli da žele ostati i raditi, a neki od njih su bili vrlo fer i ponudili mi mandat na raspolaganje, ali vam neću reći o kome je riječ.

Krenimo od željeznice. Puno je priče o nizinskoj pruzi, iako ona nije prva na dnevnom redu

– Prvi prioritet ove Vlade je stavljanje u funkciju stare pruge Zagreb-Rijeka za teretni promet i rastuće potrebe servisiranja riječke luke. Ta pruga je na europskom koridoru, što znači da je prihvatljiva za sufinanciranje od strane EU-a. Po nekim planovima, pruga se može u 20-tak mjeseci kvalitetno obnoviti, čak i malo skratiti izgradnjom određenog broja vijadukata, koji su u skladu s prostornim planovima. Ako skratimo tu prugu za 10 do 15 kilometara i unificiramo je na istu elektromagnetsku mrežu, u kratkom razdoblju dobit ćemo veći kapacitet i protočnost, a time i veću konkurentnost pruge i cijelog prometnog pravca.

Nizinska pruga je u dugoročnijim planovima, iako ona jest strateški projekt ove Vlade. No, čak i da danas krenemo s projektnom dokumentacijom, trebalo bi nam sedam godina za izgradnju.

To je daleka budućnost. Da bi se ona uopće mogla ostvariti vi prvo morate raspisati kvalitetan međunarodni natječaj za nizinsku prugu. Kakav bi koncept tog natječaja bio?

– Uprava za prometnu infrastrukturu u Ministarstvu ima zadaću ugrubo pripremiti potencijalni tender za nizinsku prugu u kojem bismo tražili ne samo graditelja, već i projektanta pruge, dakle developera. Išli bismo na sistem »ključ u ruke«. Našli bismo partnera, kojem bi država dala punu podršku i pomoć u realizaciji, naravno pod uvjetom upošljavanja domaće građevinske operative.

Smiješno mi je kad novinari pitaju hoće li doći 20.000 Kineza u Hrvatsku graditi prugu. Pa nismo na Divljem zapadu u Americi u 18. stoljeću da Kinezi masovno dolaze s krampovima u rukama. Nizinsku prugu gradit će domaći građevinari i to će biti uvjet u natječaju. Drugi će uvjet biti da nema opterećivanja državnog proračuna. Država može pomoći oko prostornih planova, dozvola, otkupa zemljišta, itd., ali investicija ide na teret koncesionara, a ne države.

Možete li natječaj za nizinsku prugu objaviti do kraja ove godine i hoće li to biti jedna od najvažnijih zadaća Povjerenstva za željeznicu na čijem će čelu biti premijer Milanović?

– Da, mi ćemo do kraja ove godine nastojati objaviti međunarodni natječaj za nizinsku prugu. Povjerenstvo za željeznicu imat će tri najvažnija cilja. Prvo moramo poboljšati konkurentnost postojeće HŽ infrastrukture i tražit ću maksimalni angažman u pripremi projekata koji mogu biti već 2013. isplativi. Drugi cilj Povjerenstva jest upravo tender za nizinsku prugu. Treći cilj je povezivanje hrvatskog gospodarstva sa željezničkom infrastrukturom. Gospodarstvo mora biti najveći hrvatski nacionalni interes u 21. stoljeću.

Hoćete li naručiti projektiranje novog Krčkog mosta?

– Vjerojatno da, ali do kraja mandata.

Postoji li opcija da tražite koncesionara, odnosno investitora za terminal na Krku i novi Krčki most.

– Sve to želim povezati, uključujući i nizinsku prugu. Mi ćemo sad sagledati sve te opcije. Nizinska pruga nema smisla bez terminala na Krku, a njega opet ne može biti bez novog mosta. Sve je to povezano i za sve to tražit ćemo developera i investitora na natječaju.

To je ono što bi mogli raditi Kinezi, njihov najveći brodar COSCO s kojim ste vi i premijer razgovarali prošlog tjedna?

– Da. Oni su jedni od mogućih, ali nikako nisu i jedini. Tko će biti najbolji, taj će i dobiti koncesiju. Deutsche Bahn je također živo zainteresiran za cijelu priču zbog Hamburga.

Jesu li Nijemci i Kinezi dva najozbiljnija kandidata za prugu, most i terminal?

– Po meni da. Kinezi imaju suficit platne bilance, imaju viška novaca kojeg moraju negdje plasirati, a Nijemci se moraju boriti zbog svoje prometne uloge i svojevrsnog supstituta za Hamburg, a to bi mogla biti upravo Rijeka.

Već godinama postoje zahtjevi tvrtki koje gospodare autocestama za povećanjem cestarine, koja je ista već osam godina? Odluka je socijalno jako osjetljiva. Kakav je vaš stav o mogućem povećanju cestarina?

– Imam rješenje za to koje ću predložiti Upravi Hrvatskih autocesta i ARZ-a. Tražit ću da naprave diverzifikaciju cijena na način da česti korisnici koji koriste elektronsku naplatu cestarine (ENC) imaju dodatne povoljnosti i popuste, odnosno da se za njih cijena ne mijenja. Za sve ostale spreman sam razgovarati o povećanju cestarine na autocestama u Hrvatskoj. Uvjet je da se cestarina stalnim i učestalim korisnicima ne mijenja, jer se time bitno ne remeti konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Znači svi građani koji samo povremeno koriste autoceste i nemaju neke popuste, recimo ENC ili karticu, plaćat će skuplju cestarinu?

– Tako je. O tome sam spreman razgovarati. Gledajte, ENC imaju sve autoceste u Hrvatskoj osim autoceste Zagreb-Macelj. Politika Ministarstva će biti poboljšavanje infrastrukture državnih i županijskih cesta, a HAC i ARZ također će se morati prilagoditi kako bi privukli lokalno stanovništvo na što učestalije korištenje autoceste.

Kako rekonstruirati Zračnu luku Krk?
– Ja bih tu zračnu luku dao lokalnoj zajednici, dakle Županiji, Gradu Rijeci i krčkim općinama i gradovima. Postoji i opcija za koncesioniranje Zračne luke Krk po uzoru na Zračnu luku Zagreb. No, smatram da ne trebamo imati međunarodne zračne luke svugdje, odnosno da treba smanjiti kategoriju. Malo ću se sada vratiti u prošlost, ali moram reći kako je trebalo napraviti zračnu luku negdje između Pule i Rijeke, recimo oko Pazina, jer bi ona tada bila konkurentnija. No, dugoročno će se koncepcija oko Krka mijenjati s realizacijom projekata novog mosta i kontejnerskog terminala, pa će Krk tada morati, zbog tih novih sadržaja, biti međunarodna zračna luka.


Novi ljudi umjeto Hlače, Vukorepe i Lončara

Imate još tri vrlo važne riječke tvrtke i institucije, gdje nije provedeno kadroviranje. Dakle, hoćete li postaviti nove ljude umjesto Slavka Lončara u Jadroliniji, Denisa Vukorepe u Luci i Bojana Hlače u Lučkoj upravi?

– Spomenutoj gospodi ionako ističe mandat, Vukorepi i Hlači vrlo brzo. Reći ću ovako: Svakog gosta dva mandata dosta. Imat ćemo novi natječaj i tražit će se novi ljudi u Lučkoj upravi Rijeka i Luci. Također ću osvježiti Jadroliniju, to je sigurno.



Vijesti iz medija