Intervju ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić za Jutarnji list

Autor: Mladen Pleše

Ministrica Pusić se, govoreći o situaciji i zemljama u regiji jugoistočne Europe, založila za nastavak procesa proširivanja. S obzirom na ta izvješća, željeli smo od ministrice Pusić iz prve ruke saznati o čemu je sve govorila u Chicagu

Premda je nedavno završeni summit NATO pakta u Chicagu na dnevnom redu imao dvije dominantne teme, situacija u Afganistanu, te odnos s državama partnerima, potkraj zasjedanja raspravljano je o još jednoj temi. Riječ je o proširenju NATO pakta. Iako su domaćini kazali da je ovo summit na kojemu neće biti govora o primanju novih članica, na kraju je ipak došlo do preokreta.

Politički analitičari tvrde da se tema proširenja nametnula zapravo sama od sebe, nakon što se saznalo da je na izborima za predsjednika Srbije izabran radikalni nacionalist Tomislav Nikolić.

Mišljenje Hrvatske

To je izazvalo golemo iznenađenje među sudionicima zasjedanja, jer je prevladavalo uvjerenje da će umjereni i proeuropski orijentirani Boris Tadić ipak zadržati vlast. Nakon neformalnih razgovora i razmjene mišljenja, zaključilo se da izborom Nikolića može doći do ozbiljnih promjena u političkom odnosu snaga u Srbiji, ali i do posve nove situacije u regiji.

Neki od sudionika zatražili su i mišljenje hrvatskog izaslanstva, zanimala ih je njihova procjena o mogućem razvoju odnosa Srbije i susjednih država. U raspravi na radnoj večeri ministara vanjskih poslova članica NATO pakta, sudjelovala je i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić . Ministrica Pusić se, govoreći o situaciji i zemljama u regiji jugoistočne Europe, založila za nastavak procesa proširivanja. S obzirom na ta izvješća, željeli smo od ministrice Pusić iz prve ruke saznati o čemu je sve govorila u Chicagu.

- Početna pozicija SAD-a, pa i gotovo svih članica NOTO-a, bila je da se na ovom summitu ne raspravlja o proširenju. Međutim, mi smo i prije početka sastanka smatrali da je potrebno nešto reći i o nastavku procesa proširivanja. Na razini ministara vanjskih poslova organiziran je sastanak sa zemljama - aspiranticama za članstvo: Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Gruzijom. U svom sam izlaganju upozorila da je u regiji, izborom Nikolića, stvorena nova situacija, da se, naravno, ne zna kakve će biti posljedice promjene vlasti u Srbiji, ali da to svakako zahtijeva da se o temi proširenja ipak raspravlja i na ovom zasjedanju. Hrvatska podupire ideju o primanju BiH, Crne Gore i Makedonije u NATO jer smo sigurni da će to pridonijeti stabilizaciji odnosa i sigurnosti u regiji. Podržali smo i napredak Gruzije, ali je, dakako, naglasak bio na nama tri bliže države. Smatramo kako je članstvo Crne Gore neupitno, da je ona ispunila sve uvjete, kako valja pružiti novu priliku Makedoniji koja je već bila gotovo primljena u članstvo, te da svakako valja aktivirati akcijski plan koji je BiH dobila na zasjedanju u Tallinnu. Dakle, u ovom trenutku se ne odlučuje o primanju BiH u članstvo, već o aktiviranju akcijskog plana za članstvo. Ključne političke stranke u BiH postigle su dogovor o registraciji vojne nepokretne imovine. Istina, te odluke treba provesti i kroz formalne institucije BiH, i nakon toga provesti u život, dakle registrirati tu imovinu na nove vlasnike. No, postignuti politički dogovor je važan prvi korak koji treba prepoznati. Ako je prva svrha NATO saveza povećanje sigurnosti i stabilnosti, onda treba vući upravo one poteze koji pridonose tome cilju.

Znači, te su tri države, prema mišljenju Hrvatske, ispunile kriterije za prijem?

- Ne. One su u različitim fazama približavanja članstvu, ali svaka je u svojim okvirima postigla napredak koji treba zabilježiti i odgovarajuće reagirati promovirajući ih na putu prema članstvu. Često se stavlja znak jednakosti između EU i NATO saveza, premda je riječ o posve različitim organizacijama. Da biste bili primljeni u EU, morate ispuniti cijeli niz uvjeta, a u pregovaračkom procesu napreduješ ako zadovoljavaš kriterije. U NATO se ulazi prema načelu zadovoljavanja kriterija, ali i radi povećanja stabilnosti i sigurnosti na nekom području.

Posljedice za regiju

A u našoj regiji, pa i zbog promjene vlasti u Srbiji, pitanje stabilnosti i sigurnosti od posebnog je značaja. Zbog toga smo inzistirali na raspravi o proširenju. Državna tajnica Hillary Clinton i cijeli niz ministara vanjskih poslova na kraju su zaključili kako je ovo bio posljednji summit bez proširenja.

Koliko će izbori u Srbiji imati utjecaja na odnose Srbije i Hrvatske?

- S obzirom na to da je riječ o relativno malom prostoru koji je kroz povijest bio povezan na različite načine, jasno je da događaji u jednoj državi imaju odraza i na sve ostale zemlje u regiji. Teško je sada predvidjeti kakav će biti razvoj događaja, no s nešto većom sigurnošću mogu ustvrditi da će promjena vlasti u Srbiji imati većeg odraza na njene susjede negoli na nju samu. Srbija će, barem se tako najavljuje, nastaviti s približavanjem EU; pitanje je, međutim, kako će se nova vlast odnositi spram Crne Gore i BiH, pa i Hrvatske. Prve izjave novoizabranog srpskog predsjednika Nikolića u razgovoru s novinarom FAZ-a, prilično su šokantne i za Hrvatsku u potpunosti neprihvatljive. Hrvatska i Srbija, ako žele dobro svojim građanima, moraju kao dvije susjedne zemlje biti u stanju surađivati. No, za to je nužno da postoje i volja i sposobnost s obje strane. Možda još treba pričekati da se smire predizborne strasti i da se formira nova vlada u Srbiji.

Intervju u cijelosti pročitajte u pdf formatu



Vijesti iz medija