- Objavljeno: 16.10.2020.
Krajnja desnica opravdava, a ljevica relativizira napad na Trgu svetog Marka
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sastancima na vrhu Europskog vijeća u Bruxellesu. Po završetku sastanka, u izjavi za medije izvijestio je da su najvažnije teme bile neformalna rasprava o borbi protiv Covida-19, odnosi s Ujedinjenom Kraljevinom, klimatska politika te odnosi s Afrikom.
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da zabrinutost dijele svi šefovi država i vlada s intenziviranjem pandemije, upravo onako kako se očekivalo nakon ljeta.„Dakle, događa se ono što smo na temelju stavova znanstvenika i stručnjaka epidemiologa i očekivali. Dogovorene su preporuke za zajednička načela - i testiranja i omjera. Sukladno tome, eventualno poduzimanje mjera prema pojedinoj zemlji od strane druge zemlje. Upravo ono načelo na kojem smo mi inzistirali još ovog ljeta – a to je načelo subnacionalnog kriterija, dakle, kada je o Hrvatskoj riječ to su županije – ono načelo koje je te preporuke usvojilo“, rekao je.
Od ostalih tema na Europskom vijeću, premijer Plenković izdvojio je odnose s Ujedinjenom Kraljevinom te izvijestio da je glavni pregovarač EU-a Michel Barnier održao brifing o tijeku pregovora.
„Zajednički je stav da se, koliko je moguće, pokuša doći do rješenja do kraja godine“, kazao je, dodavši da je konsenzualni stav da se podrži glavni pregovarač Barnier u pogledu ključnih tema.
„To se prije svega odnosi na ribarstvo na način upravljanja budućim odnosima“, pojasnio je.
Priprema se summit između Europske unije i Afrike
Što se tiče klimatske politike, nastavio je Plenković, razgovaralo se o zajedničkim ambicijama članica Europske unije u okviru Zelenog plana da se do 2030. godine za 55 posto smanje emisije stakleničkih plinova, pritom vodeći računa o individualnom položaju razvijenosti gospodarstva pojedinih država.
Raspravljalo se i o odnosima s Afrikom. „Priprema se summit između Europske unije i Afrike koji bi trebao biti 2021. godine. Riječ je o tzv. kontinentu budućnosti i milijardu i 300 milijuna stanovnika, 75 posto njih su mladi. Ključne su teme potpora afričkim zemljama, prije svega razvojna, iskorjenjivanje siromaštva, pomoć u kontekstu pandemije Covida-19 te, isto tako, pomoć u funkcioniranju sustava država u Africi“, kazao je, dodavši da se razgovaralo i o sprječavanju nezakonitih migracija.
Premijer Plenković napomenuo je da ga je bugarski premijer Bojko Borisov zadužio danas da predstavlja Bugarsku jer je morao otići ranije.
Odgovarajući o „semaforu“ zaraženosti i da je Hrvatska podijeljena u dvije regije u kontekstu borbe protiv pandemije Covida-19, premijer Plenković je rekao da su to preporuke. Napomenuo je da Njemačka, a sada i Austrija, gledaju Hrvatsku po županijama te će se to tražiti u razgovorima i od ostalih država članica.
„To je načelo koje je bitno jer je Hrvatskoj prvi teritorijalni ustroj koji je ispod nacionalne razine – županijski“, kazao je.
Kriminalistički istraživanje utvrdit će zašto je počinitelj došao upravo pred zgradu Vlade
Novinare je zanimao osvrt na reakcije na jučerašnju izjavu u Bruxellesu. „Moja poruka je istinita“, poručio je, dodavši da predsjednik RH Zoran Milanović jako dobro zna što je govorio i kako je djelovao.
„Ako i kada bude prigode, možemo nas dvojica o tome razgovarati, ali on to jako dobro zna. Što se tiče njegove teze 'da se ovaj napad mogao dogoditi bilo gdje“, za razliku od njih koji misle da je to moglo biti 'bilo gdje' – čujem da je gospodin Grbin imao istu tezu – ja sam kao predsjednik Vlade, u zgradi u kojoj sam šef, otišao pogledati snimku napada. Jasno se vidi da to nije trebalo biti baš bilo gdje, nego je s namjerom i predumišljajem bilo na Trgu svetog Marka, gdje je zgrada Vlade“, istaknuo je Plenković.
Poručio je da će kriminalistički istraživanje utvrditi zašto je počinitelj došao upravo pred zgradu Vlade. „To minimiziranje i relativiziranje je dosta zabrinjavajuće u hrvatskoj javnosti. Imate dva trenda – krajnju desnicu, dakle Škoro i sva ta ekipa, oni gotovo da odobravaju, nalaze razumijevanje za takav strašni čin pokušaja teškog ubojstva. S druge strane, imate ljevicu koja to relativizira i minimizira“, kazao je, izdvojivši da treba u hrvatskom političkom prostoru jasno razdvojiti što se zbiva.
„Ja bih, s druge strane, da je netko iz SDP-a bio premijer, bio prvi koji bih osudio, solidarizirao bih se, tražio od nadležnih tijela da se istraži i vide pravi razlozi zašto se to dogodilo“, rekao je.
Politika tolerancije i uključivosti
Premijer Plenković, govoreći o onima koji strahuju da bi ova situacija mogla ugroziti slobodu medija, podsjetio da kao političar koji dijeli vrijednosti slobode govora i zalaže se za slobodu u javnom prostoru, četiri godine ima vrlo jasnu, nepokolebljivu politiku vlastitog stava da unatoč brojnim difamacijama, uvredama, govoru mržnje i svemu čemu je bio izložen nikada i protiv nikoga ne bi ustao protiv nekoga tužbom na sudu.
„To je bio moj principijelan stav. Istodobno, za razliku od ovih koji sada nastoje HDZ-u imputirati nekakav radikalizam, ponavljam vrlo odgovorno – od 2016. otkad imam najveću odgovornost za HDZ, ujedno i za Hrvatsku jer se to poklopilo, moja je politika bila politika tolerancije, uključivosti i pozicioniranja HDZ-a na desni centar“, izdvojio je.
Predsjednik Vlade ponovio je da je događaj na Trgu svetog Marka van svih okvira. „Zato inzistiram da ga tako doživimo – da ga ne minimiziramo, a još manje da ga odobravamo. Postoji ta neka prešutna koalicija između Škore, Mosta i Milanovića, budući da su surađivali u drugom krugu predsjedničkih izbora. Kako je Milanović rekao, 'koliko-toliko je uspostavio dobre odnose', to mi znamo i vidimo. To je jasno kao dan“, poručio je.
Podsjetio je da je u izbornoj kampanji za Hrvatski sabor glavna teza stranki koje žele sebe pozicionirati na desnom centru bila da može s HDZ-om, ali im je glavni problem Andrej Plenković.
„Onda je i meni problem njihova nesnošljivost, njihova netolerancija, njihov govor mržnje, njihovo zagađivanje javnog prostora načinom kako to čine. Ja im sad kažem da ću se boriti protiv njih politički – ne da bih ih ušutkavao, ne da bih im umanjivao prava, nego da bih hrvatskim građanima pojasnio što se zbiva“, rekao je.
Od napada u ponedjeljak uslijedio niz novih prijetnji
Premijer je odgovorio i na koga se može osloniti s obzirom da neke institucije poput predsjednika Republike ne detektiraju problem na način na koji ga on vidi, poručivši da se oslanja na činjenice i istinu.
"Kao i uvijek oslonit ću se na istinu, zdrav razum, na većinsko, vrlo mudro i pametno procjenjivanje hrvatskih građana tko je tko, što je što i tko što zagovara i zašto se zalaže i iza kojih vrijednosti stoji. Upravo na toj platformi smo pobijedili na izborima 2016. i 2020. Oslanjam se na činjenice i istinu", rekao je Plenković.
Kazao je da je od napada u ponedjeljak na Trgu svetog Marka uslijedio niz novih prijetnji.
"Uslijedio je niz novih prijetnji što na društvenim mrežama, što na druge načine koji su vrlo eksplicitni. Ne ostavljaju neke dvojbe koja je namjera onoga koji prijeti na taj način. Nije da me je strah. Naprotiv. Ovakvi događaju inspiriraju druge kojima je na isti način temeljem utjecaja nekih ljudi koji djeluju u javnom prostoru došlo do radikalizacije i indoktrinacije. U tome je cijela poanta. Ne postaju ljudi radikalni tek tako. Negdje se napajaju. Uvijek je bitno tražiti izvore.", zaključio je predsjednik Vlade.
Europsko vijeće: Zajednička borba protiv pandemije izuzetno važna za zdravstvenu sigurnost i oporavak gospodarstva
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je uoči početka današnjeg sastanka Europskoga vijeća u izjavi za medije kazao da su čelnici Europske unije jučer raspravljali o zajedničkoj koordinaciji država članica u borbi protiv Covida 19.
"Pozdravili smo preporuke koje su usvojene nekoliko dana prije Europskoga vijeća. Konstatirali smo da je upravo zajednička borba protiv pandemije izrazito važna za zdravstvenu sigurnost naših građana i, naravno, za naša gospodarstva", istaknuo je.
U tom je kontekstu premijer Plenković naglasio kako je posebno važno dogovoriti preostale pravne korake kako bi se od početka 2021. mogla koristiti sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira i iz Instrumenta EU iduće generacije za brži oporavak i jačanje otpornosti gospodarstava država članica.
Bilo je riječi i o temi klimatskih promjena.
"Saslušali smo prijedlog Europske komisije koji ide za tim da se do 2030. smanje stakleničke emisije za 55 posto, što je vrlo ambiciozan plan. Važno je da pri ostvarenju toga cilja, koji se uklapa u Zeleni plan, vodimo računa o stupnju i diverzificiranosti gospodarstva i industrija država članica kako bismo istovremeno omogućili kvalitetnu aktivnost gospodarstva", kazao je premijer Plenković.
Najavio je da će se teme današnjega sastanka fokusirati na strateške odnose s Afrikom te nekoliko drugih vanjskopolitičkih tema – odnosi s Turskom, situacija u Nagorno-Karabahu te odnosi s Bjelorusijom.
"Važno je da upravo strateška rasprava o odnosima s Afrikom bude posebno u fokusu. Riječ je o velikom i mnogoljudnom kontinentu s kojim imamo bitne gospodarske odnose", naglasio je premijer i dodao da se potrebno fokusirati i na efekte razvojne politike, pitanja migracija, funkcionalnost država i iskorjenjivanje siromaštva.