Kujundžić: Više od polovice od 600 liječnika koji su otišli se vratilo

Gost Novog dana na N1 bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić. Komentirao je pregovore o kolektivnom ugovoru, odlazak i povratak liječnika u Hrvatsku, održivost zdravstvenog sustava i otkrio kako bi osigurao stabilnost tog sustava. Posebno ga raduje što se, kaže, liječnici vraćaju u Hrvatsku.

„Dijalog je najvažnija stvar u svakome društvu. Nijednog trenutka dijalog između ministarstva i udruga nije prekinut. Liječničke udruge upozoravaju da nisu reprezentativni. To je problem koji je nastao 2013. kada je tadašnji ministar rada Mirando Mrsić izbacio liječničke sindikate jer nisu reprezentativni. To smo krenuli ispraviti kroz Zakon o reprezentativnosti, ali zbog sukoba među sindikatima to je malo usporeno. Nigdje u svijetu se ne pregovara o pravima liječnika bez liječnika“, komentirao je Kujundžić činjenicu da liječnički sindikati nemaju reprezentativnost, a time ni pravo kolektivnog pregovaranja.

Kaže da je i aktualni ministar rada obećao da će se problem riješiti. Ne može sa sigurnošću reći da će to biti riješeno do kraja godine.

„U svakom slučaju, liječnici ne mogu biti subjekt isključen iz pregovaranja. I to treba riješiti u formalno pravnom smislu“, kazao je.

Povećavamo broj liječnika i medicinskih sestara

Komentirao je i izjavu predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića da je plaća liječnika niža od prosječne plaće u gradu Zagrebu. "Nisam ekspert za financije, ali mislim da je doktor Luetić nešto krivo rekao“, rekao je i dodao da su neovisno o tome plaće liječnika niže u odnosu na zapadne zemlje i na tom tragu je doktor Luetić u pravu.

Kujundžić se zalaže za model da se plaće povećaju onima koji rade. „Apsolutno sam protiv uravnilovke. Nismo svi isti, ni u svijetu nemaju svi iste plaće, Možemo i ja i vi biti gastroenterolozi, ali ako vi radite više imat ćete veću plaću od mene i to smo promijenili u zakonu, u pripremi je i pravilnik. Oni koji znaju i rade treba platiti osjetno više“, rekao je.

Vezano za plaće liječnika u Hrvatskoj kazao je da su u drugim zemljama osjetno povećavali plaće, posebno u Rumunjskoj da bi zadržali svoje liječnike ili ih vratili. Kaže i da su Poljaci digli plaće i onda su se liječnici počeli vraćati iz Njemačke i Velike Britanije. Dodaje da će to morati napraviti i u Hrvatskoj.

"Neće sedam ili deset posto povećanja zadržati liječnike u zemlji, nije presudna stvar, ali je znakovito da ova Vlada povećava plaće u granicama mogućeg, mi sada u Hrvatskoj povećavamo broj liječnika i sestara, a poglavito povećavamo broj specijalizacija. Nažalost preko noći se ne može ispraviti što se nije prije pet godina davao dovoljan broj specijalizacija. Da se to dogodilo mi ne bismo sada imali krizna stanja po bolnicama", istaknuo je.

"Više od polovice od 600 liječnika koji su otišli se vratilo"

Za reformu bolničkog sustava kaže da je to ozbiljna reforma u koju su krenuli i da će brojne odjele trebati i zatvoriti.

„Nelogično je, primjerice, da na udaljenosti Vinkovci-Vukovar imaju duple odjele. To smo počeli mijenjati i uvoditi dnevne bolnice. Morat ćemo raditi promjene unatoč otporu najviše lokalne zajednice. Ljudi se boje da će izgubiti obilježje grada ako se smanje bolnice“, rekao je.
 
Kazao je da treba napraviti nove sveučilišne bolnice u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, a onda na njih naslanjati manje bolnice i zatim ih polako pretvarati u palijativu, ali i ostaviti dijagnostiku „da ne moraju ljudi ići iz Nove Gradiške u Slavonski Brod zbog jedne pretrage“.

„Otišlo je 600 liječnika, ali na sreću više od polovice se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku", ustvrdio je ministar. Zna nekoliko kolega koji se vraćaju iz Švedske, Velike Britanije, Njemačke. „Vraćaju se jer shvate da 'nije u šoldima sve'. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novaca“, naveo je ministar i dodao kako se nada da ćemo doživjeti trend koji su doživjele Poljska i Češka, a to je povratak liječnika.

Kada je riječ o prekovremenim satima kazao je da se bez njih i dežurstava ne bi moglo i to treba cijeniti kod liječnika, da su tisuće sati ostavili u bolnici za male novce. „Prekovremeni sat je uistinu malo plaćen. Za 16 sati koje radite poslijepodne dobijete 500 kuna, kada to podijelite ispadne 70 kuna po satu što je uistinu malo“, rekao je.

„Velika većina liječnika iako ne znaju hoće li imati za vrtić, kredit za stan ili leasing za auto, odrade svoj posao. Mi kao nacija moramo poraditi više, ako hoćemo zadržati kvalitetno zdravstvo dostupno svima. Moramo se miriti s činjenicom da 750 eura po glavi stanovnika gdje dvoje plaćaju, a treći ništa, da ćemo morati taj broj dići prema 3000 eura kao što je u Europi“, rekao je.

Stabilnost sustava

Za tužbe oko prekovremenih sati kaže da se nitko ne može miješati jer su one sada na sudu. „Nelogično je da jedan liječnik za isti posao dobije manje kuna ako to radi uvečer u 23 sata ili ako to radi ujutro u 11 sati“, rekao je.

Ponovio je da je odgoda parafiranog sporazuma sa sindikatima samo bio svojevrsni time out u kojem je Vlada našla dogovorenih 400 milijuna kuna. "Paradoks hrvatske medicine je da što više i bolje radiš financijski radiš 'štetu'. Uzmimo za primjer Spinrazu i 150 milijuna kuna koje je trebalo izdvojiti za to“, rekao je.

„Nije lako naći dodatne novce za zdravstvo, a nažalost sigurno ima mjesta gdje se nepotrebno troše novci. Svi su bili razapinjani na križ kada su spomenuli mogućnost povećanja premije za dodatno zdravstveno osiguranje. Prostor je veliki u trošarinama na cigarete i alkohol, ne toliko zbog novca koliko zbog prevencije. Neće nam djeca kupovati cigarete i alkohol, smanjit će se broj tumora“, ustvrdio je.

Kaže da je više puta s ministrom Zdravkom Marićem razgovarao o povećanju trošarina na cigarete i alkohol i da ministar s medicinskog stajališta razumije zašto bi to bilo dobro.

„Zemlje koje su povećale cijene cigareta bilježe smanjenje od 60 posto mladih koji nisu postali pušači. Govorimo o spašenim životima“, dodao je.

Smatra da bi povećanje trošarina i cijene dopunskog mogli stabilizirati stanje u zdravstvenom sustavu.

„Naslijedili smo ukupni dug od osam milijardi i nismo ga povećali u ove tri godine. Duplo smo povećali izdvajanja za nove lijekove, veledrogerije s pravom traže svoje novce. I sad smo iz HZZO-a veledrogerijama isplatili 500 milijun kuna i tako smo gasili požar. Dug se ne može riješiti preko noći i postoje modeli po kojima se to rješava. Postoji ozbiljna opeklina koje se boji svaki ministar financija. SDP-ova Vlada je zadužila Hrvatsku za 6 milijardi, sveli su dugovanje na simboličan iznos i onda u dvije godine potrošili te silne novce“, ustvrdio je.

Posebno povjerenstvo

Za slučaj iz Šibenika u kojem je 19-godišnjak preminuo nakon operacije krajnika kaže da je strašno. „Danas ili sutra bi trebalo biti gotovo izvješće sudske medicine, a u srijedu će posebno povjerenstvo otići i analizirati što se dogodilo“, kazao je.

Za situaciju prema kojoj će diplomanti medicine odmah u ordinacije kaže da griješe i oni koji imaju 30 godina i oni koji nemaju tri dana radnog staža. Dodaje da nitko neće sam raditi nego će biti pod nadzorom specijalizanata.

Za nadolazeću raspravu u Saboru o povjerenju njemu kao ministru kaže da je zahvalan oporbi jer je to demokratski i normalno da oporba traži smjenu ministra, a njemu će, kaže, to osobno dobro doći jer nema svoj PR pa nije dovoljno govorio što je sve Vlada napravila u tri godine, zato će mu rasprava u Saboru biti prilika da i o tome progovori.

Izvor: N1 / Vlada

Pisane vijesti | Milan Kujundžić