- Objavljeno: 30.01.2019.
LNG terminal na otoku Krku strateški je investicijski projekt važan za energetsku neovisnost Hrvatske
U Banskim dvorima održana je 140. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 19 točaka, među kojima Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, Odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku i Odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je, obrazlažući Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, da je Europska komisija u preporukama navela da je potrebno pristupiti razvoju modela sankcioniranja za nepostupanja po preporukama Državnog ureda za reviziju, uz izradu prijedloga izmjena postojećeg zakonodavnog okvira."Uvođenjem novog modela sankcioniranja subjekta revizije, tj. pravnu osobu, kao i odgovornu osobu, sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju, izrečenu u prethodnom razdoblju", pojasnio je te dodao da su sankcije u vidu novčanih kazni predviđene za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka.
Navedeno znači, kazao je ministar, da se uz sankcije iz važećih zakona, za koje su propisane za slučaj kada subjekt revizije ovlaštenom državnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća i evidencije i druge informacije za potrebe obavljanja revizije, sankcije se uvode i za još dva slučaja.
"Ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka te ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke u danom izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i način naveden u planu provedbe naloga i preporuka", istaknuo je.
Utvrđuje se, pojasnio je, kako je Državni ured za reviziju nadležan za reviziju Hrvatske narodne banke.
"Europska središnja banka je o ovom prijedlogu zakona dala mišljenje, koje je Ministarstvo financija zaprimilo, iz kojeg je vidljivo da je predloženo uređenje u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući i institucionalnu neovisnost", napomenuo je.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ.
Cilj je Uredbe, kazao je ministar, spriječiti diskriminaciju na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata, uključujući neopravdano geografsko blokiranje, u prekograničnim transakcijama između trgovca i klijenta u vezi s prodajom robe i pružanjem usluga unutar Europske unije
Uredba se ne odnosi na one trgovce koji kupuju robu ili usluge za naknadnu preprodaju, preinaku, preradu, iznajmljivanje ili podugovaranje jer bi se time utjecalo na sustave distribucije među poduzećima.
Ovim prijedlogom zakona određuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe i tijelo nadležno za pružanje praktične pomoći potrošačima u slučaju spora između potrošača i trgovca koji proizlazi iz primjene Uredbe te prekršajne odredbe.
Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti sadrži 37 poticajnih mjera
Vlada je prihvatila Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da, sukladno europskoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti, države članice svake tri godine podnose Europskoj komisiji nacionalne akcijske planove za energetsku učinkovitost.
"Ovaj prijedlog Plana obuhvaća 37 poticajnih mjera, kao što je program energetske obnove kuća, financijski poticaji za energetski učinkovita vozila, razvoj infrastrukture za alternativna goriva i ostale", rekao je ministar.
Kazao je da očekivana ušteda energije provođenjem predloženih mjera iznosi 4,53 teradžula do kraja 2019. godine.
Za financiranje prve faze gradnje LNG terminala 234 milijuna eura
Usvojena je Odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terminala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.
"Realizacija projekta LNG terminala omogućit će postupno jačanje energetske zajednice diverzifikacijom izvora energije i prometnih pravaca", istaknuo je Ćorić.
Procijenjena vrijednost prve faze Projekta LNG terminala koja se odnosi na izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) na otoku Krku iznosi 234 milijuna eura.
Procijenjena vrijednost investicije uključuje: poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit) čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za UPP što iznosi 60 milijuna
eura i sredstva za izvlaštenje koja su procijenjena na 14 milijuna eura.
Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala za UPP dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura.
Iz državnog proračuna osigurat će se 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. godini i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava, Hrvatska elektroprivreda d.d. će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.
Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će vlasnik društva LNG Hrvatska d.o.o., Hrvatska elektroprivreda d.d. i Plinacro d.o.o.
Nastavak jačanja energetske neovisnosti
Prihvaćena je Odluka o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić naglasio je da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Vlada kontinuirano rade na povećanju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.
"U tom kontekstu treba promatrati i ovu Odluku", dodao je.
Postupak na području Dinarida je, kazao je ministar, nastavak je aktivnosti iz 2016. godine u svrhu pronalaženja novih istražnih područja, koji bi doveli do saznanja o novim rezervama ugljikovodika.
"Nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika provodi se za četiri istražna prostora koji se nalaze na području Dinarida, ukupne površine 12 134 četvorna kilometra, i to na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije", pojasnio je.
Dodao je da istražno razdoblje traje pet godina, pri čemu će se posebno voditi računa o najvišim tehnološkim i ekološkim standardima.
Hrvatska podržava daljnje proširenje NATO-a
Donesena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da se sklapanje Protokola predlaže s ciljem stvaranja formalno-pravnih uvjeta za upućivanje poziva Republici Sjevernoj Makedoniji da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i postane punopravnom članicom Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).
Istaknula je da Hrvatska podržava daljnje proširenje NATO-a u smislu jačanja vlastite nacionalne sigurnosti i dugoročne stabilnosti u području jugoistočne Europe, te u tom kontekstu podržava i članstvo Republike Sjeverne Makedonije u NATO-u.
Vladi će se predlagati članovi NO-a i uprava trgovačkih društva od interesa za državu
Vlada je usvojila i Uredbu o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora.
Ministar državne imovine Goran Marić kazao je da se predložena Uredba donosi na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom te se njome detaljnije propisuju uvjeti i postupci odabira kandidata za članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
"S obzirom da je Zakonom ukinuto Povjerenstvo za strateška društva, stupanjem na snagu ove Uredbe resorna ministarstva će ubuduće provoditi postupke odabira i predlagati izravno Vladi članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku", pojasnio je ministar.
Prijenos vlasništva nad 14 kontejnera
Obrazlažući Odluku o prijenosu vlasništva kontejnera iz strateških robnih zaliha bez naknade, ministar Darko Horvat izvijestio je da Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta -Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže s 222 kontejnera u strateškim robnim zalihama.
Dodao je da je 14 stambenih kontejnera na privremenom korištenju u jedinicama područne (regionalne) samouprave ili služe udrugama za smještaj obitelji hrvatskih branitelja slabijeg imovinskog statusa bez riješenog stambenog pitanja, kao i za smještaj opreme i roba iz donacija.
"S obzirom da se ti kontejneri koriste dugi niz godina te više nisu pogodni za intervenciju u slučaju potrebe za hitnim zbrinjavanjem stanovništva pri elementarnim nepogodama, predlaže se prijenos vlasništva kontejnera iz strateških robnih zaliha bez naknade u vlasništvo navedenih privremenih korisnika", kazao je Horvat.
Tako se vlasništvo nad 14 kontejnera prenosi Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, Gradu Lepoglava, općinama Udbina, Vrbanja, Velika, Čađavica te Gradskom društvom Crvenog križa Dubrovnik i Udruzi specijalne policije OSA.
"Sadašnja financijska vrijednost 14 kontejnera je 525.130,00 kuna, i isknjižit će se na teret Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta – Ravnateljstva za robne zalihe", zaključio je ministar.
Prihvaćena je Odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga Republike Hrvatske radi sudjelovanja na zajedničkim vježbama u 2019. godini. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izvijestio je da će se u Hrvatskoj u 2019. održati 19 vježbi.
"Ovom Odlukom predlaže se odobrenje prelaska granice Republike Hrvatske oružanim snagama država saveznica radi sudjelovanja na tim vježbama. Hrvatska vojska sudjelovat će u 28 vježbi koje će se održati u inozemstvu u 2019. godini, te se predlaže odobriti njihov prelazak granice radi sudjelovanja u tim vježbama", pojasnio je.