Marić za Dnevnik HTV-a: Očekuje se smanjenje javnog duga na 86 posto BDP-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je u HTV-ovom Dnevniku kako je pred Hrvatskom jako puno posla, ali datum ulaska u eurozonu realan. Hrvatska bi trebala ući u eurozonu i uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.

Hrvatski javni dug je gotovo na 90 posto BDP-a. Marić je kazao kako je Vlada Republike Hrvatske radila na smanjivanju javnog duga, ali je COVID ipak utjecao na taj dug. Stopa rasta je za ovu godinu preko pet posto, a očekuje se i ponovno smanjivanje udjela javnog duga na razinu od 86 posto BDP-a.
 
Sinergija između izdašnijih mjera pomoći gospodarstvu i procijepljenosti
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je najavio da se ukida dio potpora gospodarstvu. Pošto su svi segmenti gospodarstva otvoreni, ali ipak uzimajući u obzir da su pojedini segmenti gospodarstva, recimo uslužne djelatnosti, pretrpjele su veće negativne posljedice COVID-a, te ih još uvijek osjećaju, stoga će se u razdoblju koji je pred nama intenzivno voditi razgovori s Udrugom poslodavaca upravo po pitanju da se s horizontalnog pristupa više usmjeri na sektorski dio.
 
"Danas je na Vladi donijeta odluka da se u segmentima kreativne industrije, povremenog prijevoza, turističkim agencijama idemo s pojedinačnim mjerama zasebnih resora", rekao je Marić. 
 
Glas poduzetnika je protiv toga da potpore poduzetnicima ovise o cijepljenju. Marić je rekao kako cjepiva imamo u velikim količinama, ali je procijepljenost niža od očekivanja, stoga građane treba motivirati da se cijepe.
 
"Što se tiče ovih mjera za gospodarstvo to je sastavni dio dijaloga s gospodarstvenicima, a želja nam je i na takav način napraviti jednu dobru sinergiju između vrlo izdašnih mjera pomoći gospodarstvu koje smo cijelo vrijeme imali u funkciji, ali isto tako činjenicu da borbu protiv COVID-a ne možemo riješiti ničim drugim nego puno višim postotkom procijepljenosti", poručio je ministar Marić. 
 
Marić je naglasio kako je cilj Vlade da se vratimo na razinu koju smo imali 2019. godine, te da je u prvoj polovici godine prihodna strana na razini očekivanja, a pojedini segmenti blago čak i iznad toga.
 
Ne očekuje se novi rebalans prije kraja godine
 
Neki porezni prihodi su iznad 2019. godine. Prati se i fiskalizacije iz dana u dan te se vide razlike među sektorima. Trgovina na malo je s indeksima i preko sto u odnosu na 2019., ali ugostiteljstvo i turizam su znatno ispod.  

Ključni izazov je hoće biti daljnjih zaduženja.
 
"Rashodi su uvijek naš izazov, ali i rješenje svih našim problema", dodao je Marić.
 
Išlo se i u rebalans proračuna prije nekoliko tjedana kako bi mogli servisirati sve obveze prema sektoru zdravstva uključujući i one dugove prije COVID-a.
 
Sada s rebalansom imamo sigurnu situaciju te se ne očekuje novi rebalans proračuna prije kraja godine.
 
"Tada bismo u konačnici trebali povući crtu kakva nam je bila turistička sezona i kakva nam je situacija na rashodnoj strani", poručio je Marić. Što se tiče zaduženja, nada se da neće biti šokova. 
 
Marić je naglasio kako postoje očekivanja da bi se iduće godine BDP u potpunosti mogao vratiti na razinu 2019., ali pojedine grane uključujući i turizam ne prije 2023. odnosno 2024. godine.
 
Očekivanja su i da bi ova godina mogla biti bolja ego prošla u turizmu, ali je to još uvijek ispod razine od 2019.
 
Favorit za hrvatsku kovanicu eura Mariću je šahovnica, odnosno kvadratići, ali je naglasio kako će građani ipak reći svoje favorite. 
 
Izvor: Vlada / HTV

Pisane vijesti | Financije | Zdravko Marić