Marić za HTV: Gospodarski rast iznad očekivanja. U 2022. prioriteti Schengen i provedba NPOO

Ministar financija Zdravko Marić u središnjem dnevniku HRT-a govorio je o fiskalizaciji i zabilježenoj rekordnoj potrošnji, hrvatskome rastu te ostalim makroekonomskim projekcijama.
 
"Podaci o rekordnoj potrošnji u prosincu su nas dijelom iznenadili, ali to je ono što smo očekivali. Vidjeli ste da je cijela prošla godina bila na zaista dobroj razini. Tih gotovo 5% više vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na 2019. Vi znate da već neko vrijeme podatke u vezi fiskalizacije uspoređujemo s 2019. a ne s 2020. Možda još samo par podataka - 23. prosinac je bio najizdašniji, izdano je gotovo 8 milijuna računa, gotovo 900 milijuna kuna vrijednost je fiskaliziranih računa. To je rekord za prosinac. Međutim, rekord od kada postoji fiskalizacija još uvijek drži onaj petak prije Velike Gospe ove godina kada je bilo gotovo milijardu kuna fiskaliziranih računa u jednom danu".
 
Postignuti rezultati bolji od očekivanih. Nadomak smo dvoznamenkaste stope rasta
 
Kaže kako su postignuti rezultati bili bolji od očekivanih.
 
"Da je netko, ne samo nama u vladi već i analitičarima i bilo kojem hrvatskom građaninu, ponudio ovo što se ostvarilo tijekom 2021. ja sam siguran da bi mnogi odmah to potpisali. Ja prvi. Tim više što kada bih i prezentirao takve brojke prije godinu, godinu i pol dana mnogi bi rekli da to nije realno. No vidimo da smo pokazali da imamo i znanja i sposobnosti svi skupa jer gospodarski rast je zasluga svih koji doprinose u gospodarstvu, poručio je.
 
Ističe kako je njihova originalna procjena rasta za prošlu godinu bila 5 posto.
 
"Zadnja procjena je bila 9 posto, a po svemu sudeći došli smo na granicu dvoznamenkaste stope rasta što je zaista jedan jako dobar rezultat i bit ćemo među tri zemlje s najvišim rastom u 2021.", ustvrdio je Marić.
 
Kaže kako treba gledati prema naprijed.
 
I dalje ima izazova, od COVIDA do globalnih poremećaja, ali i pozitivnih faktora: NPOO, put prema eurozoni i Schengenu
 
"I dalje ima izazova, prvenstveno vezanih uz COVID, inflaciju i sve ove globalne poremećaje prije svega vezane uz lance opskrbe. To su po meni dva najveća negativna rizika za ostvarenje naših makroekonomskih projekcija. Međutim postoji i jako puno ili barem nekoliko snažnih pozitivnih faktora. Tu je prije svega implementacija Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te naš put prema eurozoni i Schengenu", ističe ministar financija.
 
Naglašava kako je Vlada prešla iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta.
 
"Nedavno je kolega Aladrović, odnosno Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nakon što su provedene konzultacije na razini Vlade po pitanju aktivnih mjera za zapošljavanje. Već smo ušli u tu fazu. Jedan od glavnih čimbenika koje treba rješavati kako ne bi postao ograničavajući čimbenik je nedostatak radne snage. Upravo zato ove mjere koje se tiču aktivne politike, ali i svega onoga što bi trebalo dovesti do porasta zaposlenosti i plaća, treba maksimalno poduprijeti, poručio je Marić.
 
Europska je komisija nedavno odobrila plan restrukturiranja Đure Đakovića.
 
"EK je tako dala potvrdu da sve ono što piše u planu restrukturiranja je održivo i izvedivo. Mi smo danas imali sastanak kako bi potvrdili koji su idući koraci, jer ima nekoliko koraka koje je još potrebno napraviti", kaže.
 
Ističe kako je inflacija prvenstveno uvezena.
 
"Proteklih nekoliko mjeseci vidimo ubrzanje inflacije. Inflacija je prije svega uvezena, tu je rast cijena sirovina, cijena nafte, poremećaji u opskrbnim lancima. Oni su i doveli do toga da se inflacija izravno, a onda i posredno, odnosno neizravno prelije na čitav niz artikala. Najčešće se spominje segment hrane i prehrambenih artikala, ali isto tako znamo i kakva je situacija bila s naftom i pogonskim gorivima. rekao je Marić.
 
Izvor: HRT / Vlada
 

Pisane vijesti