- Objavljeno: 13.04.2016.
Ministar Tolušić za Globus: Svi koji se prijave i zadovolje uvjete, dobit će novac jer novca ima
Tomislav Tolušić, 37-godišnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU, planira mijenjati operativne programe koje je zacrtala bivša Vlada, a prema kojima bi se do 2020. trebao povlačiti novac iz fondova EU. Drukčije, kaže u razgovoru za Globus, Hrvatska neće povući 10,7 milijardi eura koliko joj je na raspolaganju. To će podrazumijevati ponovno pregovaranje s Unijom na koje je spreman i tvrdi da ga može uspješno izvesti. Želi graditi škole i kampuse, ali i željeznice, no za njih projekti nisu spremni. Jednom od utjecajnijih HDZ-ovaca i donedavnom županu Virovitičko-podravske županije bitno je, kako kaže, da se ne hvali projektima na papiru.
Proračun za 2016. zacrtao vam je povlačenje 9,5 milijardi kuna iz EU fondova, na čemu se temelji projekcija?
- To je temeljeno na dosadašnjim činjenicama, planiranim i provedenim natječajima u svim godinama do sada i kroz sve fondove koji su nam bili dostupni.
Je li to realno?
- Volim staviti ogradu na taj iznos. Projekcija je temeljena na onome što je radila prošla Vlada, a sve njihove projekcije do sada završile su podbačajem. Moj je stav od početka da ove godine možemo povući iz fondova EU milijardu eura (7,6 milijardi kuna) zajedno s nacionalnom komponentom.
Zašto su vam planirali 9,5 milijardi kuna, jeste li mogli prigovoriti?
- Tijekom planiranja proračuna Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU kao koordinativno tijelo sudjeluje u korigiranju planova i prognoza, međutim krajnja odgovornost vezana uz planiranje i izvršenje za pojedine segmente je na tijelima u sustavu. Do sada se pokazalo da su često te prognoze nerealne. Milijardu eura je realno, ali pokušat ćemo ispuniti cilj od 9,5 milijardi kuna.
Što vam treba da biste uspjeli u tome?
- Sada spašavamo gotovo 500 milijuna eura iz financijskog razdoblja 2007. - 2013. koje moramo potrošiti do kraja godine. Treba nam puno sreće i dragi Bog.
Puno sreće i dragi Bog često nemaju puno veze s time...
- U posljednja dva mjeseca smo već puno napravili. Prošli tjedan je odbijena žalba na dodjelu posla za gradnju pruge Dugo Selo - Križevci i time je spašen dio sredstava iz 2007.- 2013. te bi projekt vrijedan r,2 milijarde kuna trebao krenuti, a mi bismo trebali dobiti 60 milijuna eura avansa iz fondova EU. Prugu će graditi domaći konzorcij.
Kako ste to izveli?
- Nisam ja. Državna komisija za kontrolu javne nabave neovisno je tijelo koje je donijelo svoju odluku.
Neće biti prigovora u Europskoj komisiji s obzirom na to da je bilo problema upravo oko dodjele posla hrvatskom konzorciju?
- Ne bi trebalo biti.
Kako lobirate u Bruxellesu?
- Važno je osvijestiti da tamo sjede ljudi kojima je cilj da mi iskoristimo sav taj novac, a ne da ga ne iskoristimo. U posljednje četiri godine s tim se ljudima nije komuniciralo na ispravan način. Ozbiljnost Hrvatske se demonstrira i samim time što ministar zadužen za fondove EU ode tamo. To nešto znači i ostavlja dojam.
Dovoljno je da se pojavite?
- Naravno da nije. Moramo znati što želimo i kako to postići. Poanta je u tome da ljudi koji tamo rade žele da Hrvatska u iskorištavanju EU sredstava bude uspješna, a to želimo i mi, no dosad nismo ni slušali ni razgovarali. Možemo puno toga riješiti.
Kako ćete konkretno riješiti probleme?
- Trenutačno spašavamo ono što je otišlo potpuno krivo. U sektoru voda primjerice prebacujemo projekte koje financiramo kreditom Europske investicijske banke u fondove EU iz razdoblja 2007. - 2013. Ti su projekti prošli javnu nabavu, postupke žalbi i gotovi su, a u sektoru voda ima puno projekata koje smo htjeli financirati iz sredstava Unije, ali nisu dovršeni i nema smisla da vratimo 30 do 50 milijuna eura ako novac možemo prebaciti na provedive projekte i iduće godine smanjiti deficit države vezan uz kredit EIB-a. U okolišu problema nema i povrata neće biti. Promet prema komunikaciji s resornim ministarstvom je pod kontrolom nakon odluke za prugu Dugo Selo - Križevci, a imali smo i plan B ako to ne uspije. Prebacili bismo novac na druge projekte.
Je li to uobičajeno u EU? Dosad su nas uvjeravali da je dogovoreno s Unijom nepromjenjivo...
- Uobičajeno je. Velika Britanija mijenja svoje operativne programe svaka dva-tri mjeseca. Povlače gotovo 100 posto sredstava. To nije nuklearna fizika, a i nju netko zna, što znači da se može naučiti. Mi moramo znati kako spasiti novac, ne možete samo doći i reći da biste ga spasili. Komisija će odobriti sve što je u granicama normale.
Hoćete li onda spasiti sav novac namijenjen Hrvatskoj od 2007. do 2013.?
- Trenutačno Komisija bilježi na osnovi podataka iz lanjskog prosinca da smo iskoristili nešto više od 50 posto. Smatraju da će to doći do 65 posto, što nas i dalje stavlja na dno ljestvice članica EU, a ja smatram da to može biti i do 95 posto.
Da biste povukli sva sredstva u aktualnom razdoblju, morate povlačiti 1,4 milijarde eura godišnje do 2020. Je li to izvedivo?
- Jest, ali uz izmjenu operativnih programa.
Koliko su velike te izmjene?
- Prvo moramo spoznati koliko smo loši, a tek onda sve ponovno ispregovarati s Komisijom. U tome ne smijemo razmišljati tako da ja možda mislim kako je neki projekt prioritetan, a činjenica je da četiri godine na njemu nitko nije radio ništa. Teoretski možemo u području kulturne baštine za koju imamo 50 milijuna eura, a projekata vrijednih tri puta toliko financirati sve projekte odjednom, a do 2020. izjednačit stavke unutar ukupnog proračuna tog operativnog programa. Imamo prostora za igru. U određenim sektorima možemo reći da ćemo skinuti novac s jedne stavke koji nam treba za drugu stavku. To sve države članice rade. Problem je što u operativnim programima uopće nemamo gradnju škola, kampusa, sveučilišta.
Hoćete li alocirati novac na gradnju škola i kampusa?
- Apsolutno. Krovna ideja ovog ministarstva jest da ne gubimo vrijeme na projektima koji nisu dovršeni, nego da idemo osigurati financiranje za projekte koji su pripremljeni. Napravili smo bazu projekta. Za 200 novih škola u Hrvatskoj postoje izdane građevinske dozvole, a u operativnim programima nema gradnje škola. Smatram da bismo trebali povući novac i izgraditi škole.
Je li problem što kurikularna reforma nema zeleno svjetlo od politike, a ove godine bi trebala biti financirana iz fondova?
- Ja nemam nikakvih problema s kurikularnom reformom i uopće ne bih ulazio u njezin sadržaj.
Ne govorimo o sadržaju, nego o tome da se novac ove godine neće povući ako reforma ne krene...
- Vjerujem da će reforma krenuti. No, mi imamo prostora pričekati s time i relocirati novac na druge stavke kroz izmjenu operativnog programa. Vjerujem ipak da će kurikulama reforma krenuti i ne ulazim u njezin sadržaj.
Podržavate li gradnju infrastrukture za širokopojasni internet kroz projekt Odašiljača i veza uz sufinanciranje države?
- U posljednja dva i pol mjeseca nisam se još uspio detaljno upoznati s tim projektom, pa je možda bolje da o tome razgovaramo drugi put.
Ali to je jako važan projekt, Hrvatski telekom ga silno želi promijeniti i dobiti mogućnost da oni grade mrežu...
- Znam. Svi lobiraju. Projekt je Vlada definirala kao strateški, postoje potrebe za većim sredstvima nego što su mu namijenjena i tražimo način kako to omogućiti i kako financirati nacionalni dio. Ne ulazim u detalje, jer ovo ministarstvo radi samo na realizaciji novca iz EU, a ne na odlučivanju o projektu. Sad se više bavim spašavanjem novca iz prethodnog razdoblja, nažalost.
Dakle, na vaša vrata ne moraju lobirati?
- Kod mene svi mogu lobirati samo da povučemo više novca. Š
to je s natječajima za udruge vrijednim 30 milijuna kuna koji su obustavljeni, pa se udruge u kulturi jako bune?
- Poništen je natječaj iz fonda Učinkoviti ljudski potencijali jer odluke nisu donesene niti godinu i pol dana otkad je natječaj otvoren, a projekti koji traju 18 mjeseci trebaju biti dovršeni do kraja ove godine, što znači da ih danas više i ne možete ugovoriti niti potpisati ugovore jer se ne bi stigli realizirati. Relocirali smo taj novac na zapošljavanje žena u nepovoljnim socijalnim i ekonomskim prilikama i namijenili za tu svrhu 5 8 milijuna kuna. Novac će biti potrošen i certificiran.
Kako ćete nadomjestiti novac ovima koji su ostali bez njega?
- Nikako. To što je napravila prošla garnitura je nedopustivo. Neka pitaju Miranda Mrsića, Branka Grčića i Zorana Milanovića koji nisu donosili odluke zašto je tome tako. Nitko nije poništavao natječaje zbog stranačke pripadnosti, nego zato što prošla Vlada u 500 dana nije donijela odluke koje je trebala donijeti u 90 dana.
Ima li nešto u operativnim programima što vi smatrate da nije prioritet, a prošloj Vladi je bio?
- Sve je prioritet. Operativni programi su u redu, ali projekti koji su njima predviđeni nisu na razini spremnosti koja bi omogućila njihovo provođenje, a to onda ugrožava povlačenje novca.
Koji projekti?
- Svi projekti u željeznicama, praktično svi u prometu osim Pelješkog mosta, svi projekti u vodama, znanosti, okolišu...
Ako mijenjate operativne programe i preusmjeravate novac, tko ga gubi?
- Oni koji nemaju spremne projekte.
Željeznice su bile veliki prioritet, držite li se toga?
- Držim se, ali molim da mi se pokažu građevinske dozvole za gradnju tih željeznica jer bez toga nema novca iz fondova.
Hoćete li požurivati izradu projekata?
- Hoću, ali hajdemo sagledati stvari realno. Smatram da nije poanta hoće li željeznice dobiti više ili manje novca ili hoće li biti više ili manje novca za razvoj znanosti, a svakako bi trebalo biti više, nego je poanta da povučemo što više novca iz EU fondova.
Je li ugroženo financiranje gradnje željeznica iz EU fondova?
- Nikad neću reći da je ugroženo ili da ih ova Vlada ne smatra prioritetom, ali ponavljam da projekti nisu spremni i da si ne možemo dopustiti da zato gubimo novac.
Koji im je rok da budu spremni?
- Već im je prošao. Iluzorno je očekivati da će u šest mjeseci biti prilagođeni prostorni planovi i ishodovane dozvole, ako se to nije dogodilo u četiri godine.
Primjerice, nizinska pruga prema Rijeci?
- To je jako teško komentirati. Na kraju godine mi realno moramo sagledati što možemo projektno i građevinski izvesti do 2020. godine. Prijavljen je dio pruge od Koprivnice do granice s Mađarskom, i to ćemo odraditi.
A prema Rijeci, važno je zbog riječke luke, zar ne?
- Prošla Vlada nije maknula prstom da se taj projekt realizira.
Hoće li ova Vlada maknuti prstom?
- Hoće. Ova Vlada će učiniti sve da se taj projekt realizira, ali neće dopustiti da se zbog nerada na projektima izgubi i jedan eurocent iz fondova EU, zbog toga što bismo patili da neki projekt stoji negdje na papiru i da se njime možemo hvaliti. Ne sjedim ja tu da se hvalim projektima na papiru.
U čemu je tako velik problem s dozvolama za tu prugu?
- Nisu usklađeni prostorni planovi, potom nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi između države, Hrvatskih šuma i privatnih vlasnika parcela, a tek onda možemo govoriti o projektiranju, a tek onda o procjeni utjecaja na okoliš...
Od toga bi se moglo odustati?
- Nećemo mi od toga odustati, ali nećemo dopustiti da taj novac propadne.
Pruga bi mogla završiti u nekom idućem financijskom razdoblju?
- Nadam se da ćemo je sagraditi u ovom, ali ponavljam, najvažnije je da novac ne propadne, pa da ne bude ni pruge ni novca.
Je li uopće sigurno da će Hrvatskoj do 2020. biti na raspolaganju 10,7 milijardi eura, što vam kažu u Bruxellesu?
- Nije sigurno. Bit će tehničke adaptacije nacionalnih omotnica, ali to će biti male promjene, jedan ili dva posto više ili manje. Možemo završiti sa 10,5 ili sa 10,8 milijardi eura.
Kakve su šanse Hrvatske da dobije više?
- To ovisi o nizu statističkih podataka. Iznos će ukupno ostati isti na razini EU samo će neke zemlje dobiti nešto više neke nešto manje.
Nebitno je hoćemo li dobiti neznatno manje?
- Važno je da iskoristimo sve što nam je na raspolaganju.
Najavili ste zapošljavanje i do 100 novih ljudi. Je li počelo to zapošljavanje?
- Natječaj u SAFU je objavljen prošli tjedan. Dosad nismo mogli zapošljavati, a sada čekamo dozvolu zapošljavanja od Ministarstva uprave. Nedostaje nam ljudi u cijelom sustavu povlačenja novca iz EU fondova. Želim ljude koji imaju visoko obrazovanje i iskustvo u EU fondovima.
Što vam znači iskustvo?
– To je nešto s čime imamo problem, jer takve ljude u javnoj službi ne možemo platiti kao što su plaćeni u privatnom sektoru. Ako ne možemo dobiti ljude s iskustvom, zaposlit ćemo ljude s fakulteta pa ćemo ih u sustavu naučiti poslu. Hoćemo li imati uskih grla? Da, moguće je. S ubrzavanjem objave natječaja stvorit ćemo uska grla na svim razinama, ali rješavat ćemo probleme u hodu, jer ne možemo odustati od ubrzavanja procesa zbog toga.
Kada kreću novi natječaji u Ministarstvu poduzetništva i obrta?
- Do prvog svibnja.
Kakvi će biti novi uvjeti?
- Spajamo dva natječaja. Neće više biti odvojeno financiranje opremanja i gradnje, nego ćemo to objediniti. Prije je minimalna potpora za izgradnju bila 1,5 milijuna kuna, a za opremanje 500 tisuća kuna. Za izgradnju ste morali moći uložiti 3,5 milijuna kuna ukupno. Sada ćemo davati jedinstvenu minimalnu potporu od 300 tisuća kuna, a o maksimalnoj još pregovaramo. Prije je bila 15 milijuna kuna, a sada bi mogla biti 20 milijuna kuna i više. Ukida se obveza deponiranja novca u banci i obvezno pismo namjere banke, pojednostavljuje se procedura javne nabave.
Rigidnost bivših pravila objašnjavala se smanjivanjem rizika od neprovođenja projekata...
- Ja prihvaćam taj rizik da se projekti ne provedu.
Ali onda opet nismo iskoristili novac...
- Nakon odluke o odobrenju novca iz fonda EU poduzetnici će morati dobiti garancije banke i kredite za ostatak investicije i za to će imati rok od 60 dana, a ne dobiju li to, neće dobiti ni novac od EU. Svaki ozbiljan poduzetnik to može dobiti u tom roku ako ima odobrena sredstva iz fondova. Ako ne dobije, novac se vraća u raspodjelu. Sada nam procedure traju 180 i više dana, a imamo ugovorenih 50 milijuna kuna projekata. Na raspolaganju imamo 1,5 milijardi kuna. Smatram da je bolje povući 500 milijuna kuna, pa ako netko ne realizira 30 milijuna kuna koje se vrate u sustav, to je onda nevažno. Svi koji se prijave i zadovolje uvjete, dobit će novac jer novca ima. Natječaj na koji su se prijavili poduzetnici iz Virovitičko-podravske županije u prosincu po starim pravilima i oročili u banci po milijun do dva milijuna kuna odluke još nisu dobili.
U zdravstvu je opet burno, hoćete li onamo relocirati novac?
- Privremeno je zatvoren natječaj za opremanje domova zdravlja. Moramo zaposliti nove ljude na administriranju tih natječaja jer imamo 200 projekata. Zatvorili smo i natječaj za opremanje bolnica, koji ćemo ponovno otvoriti u svibnju prema pojednostavljenim procedurama. Potrudit ćemo se, ali ne mogu obećati novac za sve projekte opremanja bolnica. Na raspolaganju je u zatvorenom natječaju bilo oko 500 milijuna kuna i samo tri projekta.
Kakav će biti novi natječaj?
- Proširili smo obuhvat bolnica sa 18 na 28.
Bi li trebalo više novca biti alocirano u zdravstveni sustav?
- Apsolutno bi. To je loše alocirano i loše ispregovarano.
Imate li prostora za promjene?
- Kad budemo imali ozbiljnije informacije o tome što je moguće i kada to posložimo i ispregovaramo s Komisijom, izvijestit ćemo vas. Moguće je ispregovarati helikoptere za hitnu službu koje smo lani platili 127 milijuna kuna. Moguće je nabaviti vozila za sanitet i hitnu pomoć kojima je prosjek starosti 12 godina i prešli su 650 tisuća kilometara. Za bolnice je, nažalost, predviđeno toliko novca da ih se može opremiti samo šest.
Razgovarala Dragana Radusinović
Globus, 13. travnja 2016.