Moramo svi biti dodatno odgovorni i oprezni kako bismo zaštitili zdravlje i gospodarstvo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da u situaciji aktualne globalne pandemije moramo biti izrazito oprezni kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, hrvatsko gospodarstvo i radna mjesta. Apelirao je na maksimalnu odgovornost svih, osobito mladih kojima je poručio da izbjegavaju bliske kontakte koji mogu dovesti do zaraze.

Otvarajući 5. sjednicu, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.

"Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja dostojanstveno je obilježen, s političkim porukama o važnosti Domovinskog rata za slobodu Hrvatske koju svi danas zajedno uživamo, ali isto tako i važe poruke koje se odnose na suživot i pomirbu", istaknuo je premijer.

Intenzivno radimo na donošenju Zakona o obnovi Zagreba i okolice

Kazao je da Vlada intenzivno radi na donošenju Zakona o obnovi Zagreba i okolice. Najavio je da će danas održati sastanak na tu temu, a na idućoj sjednici Vlade, prije početka nove izvanredne sjednice Hrvatskog sabora, zakon će se uputiti u drugo čitanje.  

Predsjednik Vlade spomenuo je da je u međuvremenu dobivena odluka Europske komisije o isplati predujma u iznosu od 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, što je, naglasio je Plenković, najveći iznos predujma u kontekstu rada ovoga Fonda.

Također, Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, zajedno drugim akterima radi na rješavanju pitanja smještaja ljudi koji su u Studentskom domu Cvjetno naselje kako bi im pravodobno osigurali drugi smještaj, a studentima omogućili dolazak u svoje sobe, naveo je premijer.

Premijer na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Plenković je podsjetio da je jučer održan izvanredni sastanak Europskog vijeća na temu situacije u Bjelorusu nakon nedavno održanih izbora. "Upućene su jasne poruke u vezi izbornih  nepravilnosti, neprihvaćanja rezultata i poruke bjeloruskim građanima da je na njima da odluče o svojoj budućnosti", kazao je.

Predsjednik Vlade izvijestio je da će se 23. kolovoza obilježiti Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a on će osobno, zajedno s ministrom Olegom Butkovićem, tom prigodom posjetiti Goli Otok.

Najavio je da će potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević idući tjedan otići u Grubore.

Zbog situacije s Covid-om 19 moramo biti oprezni

Što se tiče Covid-a 19, premijer je kazao da proteklih mjeseci pandemija ubrzava i nastavlja se širiti svijetom. Dodao je da je u posljednjih deset dana zaraženo još 2,5 milijuna ljudi. Ukupno je umrlo 800 tisuća ljudi.

"Ta činjenica govori da moramo i dalje biti izrazito budni i oprezni, kako bismo štitili zdravlje ljudi, štitili naše gospodarstvo, štitili radna mjesta", rekao je.

Naveo je da i Hrvatska posljednjih dana bilježi rast novooboljelih, kazavši kako je dobro što je uglavnom riječ o novozaraženima s blagim kliničkim simptomima bolesti.

"Ono što je dobro, imamo svega oko 120 hospitaliziranih i nešto više od 10 ljudi koji su na respiratorima. I ta činjenica je vrlo bitna. Moramo polako gledati tu distinkciju između onih koji su inficirani i onih koji su zaista oboljeli", kazao je premijer.

Ono što primjećujemo u posljednje vrijeme, rekao je Plenković, radi se o mlađoj populaciji i o većem broju osoba koji se vraćaju s godišnjeg odmora.

"Zbog svega toga, apeliram na sve naše sugrađane, osobito mlade, da se ponašaju odgovorno i da izbjegavaju bliske kontakte koji mogu dovesti do zaraze", poručio je predsjednik Vlade.

Vlada i Stožer poduzimaju sve da se smanji broj zaraženih

Premijer je zahvalio ministrima koji su izvijestili o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj.

Zaključio je da u zdravstvenom smislu Hrvatska stoji vrlo solidno uzimajući u obzir komparativne podatke, a i aktualna klinička slika je povoljna.

"Logično je da smo imali povećani broj inficiranih tijekom turističke sezone zbog velikog broja ljudi koji su došli u Hrvatsku", kazao je.

Premijer je naglasio da je politički cilj Vlade bio da turistička sezona u ovim okolnostima bude što je moguće bolja.

"Ovo što se dogodilo, dogodilo se uz preuzimanje određenog rizika da ostvarimo gospodarski rast", rekao je Plenković.

Kazao je da je Vlada svjesna odluka koje će donositi neke druge zemlje u predstojećim danima, dodavši da je iskomunicirano sve ono što je realno, od razlika po županijama, do onoga što Vlada i Stožer poduzimaju.

Naglasio je da sve što se poduzima ima za cilj smanjiti broj zaraženih, iskazavši razumijevanje za nama susjedne zemlje kojima se bliži početak školske godine.

Predsjednik Vlade naglasio je da je Hrvatska pravovremeno otvorila svoje granice prema susjednim zemljama u trenutku kada je broj zaraženih bio minimalan.

Podsjetio je na tri faze otvaranja krajem travnja i u svibnju kada su omogućeni dolasci u Hrvatsku. "Premostili smo situacije za mnoge gospodarske subjekte i radnike s mjerama koje su bile pravodobne, omogućili vrlo dobru turističku sezonu kada gledamo druga tržišta na Mediteranu", dodao je.

Zaštita gospodarstva, radnih mjesta i zdravlja

Ako dođe do određenih restriktivnih mjera prema vlastitim državljanima koji se vraćaju iz Hrvatske u smislu njihovoga testiranja ili eventualne karantene to će donekle utjecati na tijek daljnje turističke sezone, pojasnio je Plenković, ali, dodao je, ukoliko se slika kod nas poboljša, sve te mjere su podložne promjenama.

"Svi ovdje balansiraju između gospodarstva, radnih mjesta i zaštite zdravlja. To što radimo mi, rade i svi ostali", kazao je.

Premijer je rekao i da je osigurano financiranje svih potreba proračuna, zadržan je investicijski kreditni rejting te su osigurane plaće, mirovine i kvalitetno funkcioniranje cijeloga zdravstvenog sustava.

Podsjetio je i na kontinuitet nabave potrebne zaštitne opreme, gdje, dodao je premijer, nakon inicijalnih aktivnosti imamo sustavan i kvalitetan rad.

Premijer je kazao da možemo biti zadovoljni kada se sve skupa analizira, ali i da moramo biti maksimalno odgovorni jer će osobna odgovornost utjecati na sliku broja zaraženih u Republici Hrvatskoj, što, ocijenio je, ima implikacije i na percepciju o našoj zemlji.

"Dolaskom jeseni i početkom školske godine morat ćemo povećati budnost svakoga pojedinca do maksimalne mjere i na taj način omogućiti funkcioniranje gospodarstva i normalno funkcioniranje svih aktivnosti", poručio je.

Na kraju, predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo da smo skoro na 50 posto turističkih brojeva u odnosu na lani.

Na otvorenom dijelu sjednice Vlade raspravljeno je 14. točaka.

Zdravstveni sustav potpuno spreman nositi se s potencijalnim izazovom jeseni

Što se tiče informacija o aktualnom stanju u vezi koronavirusa, ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je u ovom trenutku u Hrvatskoj 1.520 aktivnih slučajeva, među kojima je 122 na bolničkom liječenju, od čega 11 na respiratoru.

„U Hrvatskoj je trenutno oko 700.000 turista pa je i porast broja Covid-19 pozitivnih osoba posljednjih dana bio očekivan. Dodatno uvedene mjere zasigurno će dovesti do smanjenja broja zaraženih, ali je isto tako puno toga na osobnom odabiru i ponašanju svakog građanima i turista, osobito mladih koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku". istaknuo je ministar i dodao da je zdravstveni sustav potpuno spreman nositi se s potencijalnim izazovom jeseni.

„Imamo dovoljan broj respiratora, čemu treba pridodati i novonaručene preko EK te dovoljno akutnih bolničkih postelja, a najveći teret nose zdravstveni radnici", rekao je.

Kazao je i kako je ekspertna skupina Ministarstva zdravstva zaključila kako od početka pandemije postoji mogućnost da roditelji budu uz dijete tamo gdje postoje infrastrukturni i kadrovski uvjeti, ali da zdravstveni sustav na prvom mjestu mora prvo zaštiti bolesnu djecu od zaraze. Posjete bolnicama ograničene su u cijelom svijetu radi zaštite bolesnika i zdravstvenih djelatnika.

Apelirao je na osobnu odgovornost pojedinaca i poštivanje epidemioloških mjera.

"Virus je među nama i samo odgovornim ponašanjem uspjet ćemo zajedno održati situaciju pod kontrolom. Razumijemo potrebu za nastavkom uobičajenih životnih aktivnosti svih, pa i mlađe populacije, ali još jednom napominjemo da odgovornim ponašanjem utječemo na vlastito i zdravlje naših bližnjih", rekao je Beroš.

Čak tisuću tona zaštitne opreme vrijedne 440 milijuna kuna, od čega 380 milijuna iz fondova EU

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je od 30. srpnja obavljeno je 61.846 nadzora i izdano 1.767 upozorenja, a taj posao se nastavlja i dalje.
Također, rekao je da se trenutno u skladištu Civilne zaštite u Jastrebarskom nalazi 1.150 tona zaštitne opreme, dok je u regionalnim skladištima u blizini Rijeke, Splita i Osijeka 200 tona zaštitne opreme. Ukupno je stiglo devet zrakoplova i tri broda s 1.000 tona zaštitne opreme vrijedne 440 milijuna kuna, od čega je 380 milijuna kuna dobiveno iz fondova Europske unije.

Analizirajući ovogodišnju turističku sezonu, ministar Božinović je ocijenio da je Hrvatska iznad svih očekivanja bila odredište za brojne strance, a ti rezultati nisu došli sami od sebe već su stranci percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju.

Od pokretanja web stranice entercroatia.mup.hr dolazak u Hrvatsku ukupno je prijavilo 4.371.964 osoba, a od toga je njih 89 posto kao razlog za putovanje navelo turistički dolazak.
Nacionalni stožer civilne zaštite kontinuirano prati situaciju i poziva gospodarske subjekte i građane na poštivanje svih propisanih mjera i preporuka u cilju izbjegavanja porasta broja novozaraženih.

„Posebno pozivamo one koji se vraćaju s mora da, bez obzira na simptome, minimaliziraju bliske kontakte u društvu, s kolegama s posla, ali i s ukućanima sa ciljem prevencije potencijalnog prijenosa infekcije“, kazao je Božinović.

Do polovice kolovoza ostvareno  52 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu

„Iako su za ovu turističku godinu usred pandemije projekcije ukazivale na pad turističkog prometa do 70 posto, hrvatska bilježi dobre turističke rezultate“, kazala je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Do polovice kolovoza ostvareno je 52 posto noćenja u odnosu na prošlu iznimno uspješnu turističku godinu, a pritom treba naglasiti da tijekom ožujka, travanj, svibnja, pa i početka lipnja nismo mogli ostvariti turistički promet. Od otvaranja granica EU promet je postupno rastao, pa smo u srpnju imali 61 posto noćenja u odnosu na prošlu godinu, a dosad u kolovozu imamo 69 posto noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Ovaj uspjeh prvenstveno možemo zahvaliti tome da smo uspjeli Hrvatsku brendirati kao sigurnu destinaciju“, zaključila je ministrica.

Ministar Fuchs: Cilj je da djeca krenu u školu 7. rujna

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je u četvrtak na sjednici Vlade kako je cilj njegova ministarstva da djeca 7. rujna krenu u škole, iako će datum početka školske godine uvelike ovisiti o razvoju epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

„Taj datum uvelike će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i ako bi slučajno došlo do promjena moguće je i taj datum promijeniti”, kazao je.

Najavio je da će u ponedjeljak biti objavljene upute za postupanje i odvijanje obrazovnog procesa u školama i predškolskim ustanovama, koje su izradile stručne službe ministarstva u suradnji s epidemiolozima.

U tom dokumentu bit će navedeno na koji način se škole trebaju pripremiti za početak školske godine, definirati ulazak i izlazak djece iz škole, kretanje unutar zajedničkih prostorija i niz drugih mjera u cilju osiguravanja sigurnog odvijanja nastave.

Ponovio je da postoji nekoliko scenarija koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi, pojedinim županijama, kao i dijelovima pojedinih županija.

O maskama u školama stajalište je da se one moraju nositi pri dolasku i odlasku u javnom prijevozu te unutar samih škola za više razrede, od 5. razreda nadalje, kada se djeca kreću po hodnicima i miješaju s drugim razredima.

Tijekom nastave maske će djeca moći nositi ukoliko to žele, ali to neće biti obaveza, istaknuo je ministar.

Aladrović: Dosad je bilo zaraženo 199 korisnika i 72 radnika u domovima umirovljenika

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je predstavio rezultate mjera provedenih u suradnji s HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva za zaštitu starijeg pučanstva od koronavirusa, prije svega, u domovima umirovljenika i u onima za starije i nemoćne te istaknuo da je za to izrađeno 12 preporuka i odluka.

'“Oko 26.000 korisnika je na smještaju u više od 868 domova, a dosad je bilo 199 slučajeva zaraze korisnika i 72 slučaja zaraze radnika. Nažalost, 46 je preminulih korisnika. Ako gledamo drugi val zaraze, od prvog lipnja je osam preminulih korisnika. Ovo su prihvatljivi podaci, ono što ćemo činiti u predstojećem periodu jest razvijanje svijesti kod stare populacije i jačanje kriznog tima unutar Ministarstva'', kazao je ministar.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podsjetio je da je, s ciljem pravodobne razmjene relevantnih informacija vezanih za epidemiološku situaciju, uspostavljena je međuresorna radna skupina, za predstavljanje Hrvatske kao epidemiološki sigurne turističke destinacije.

Naglasio je da se u diplomatskim kontaktima naglašavala činjenica da slučajevi Covid-a 19 nisu jednako raspoređeni regionalno te zauzimali da u slučaju donošenja novih mjera, vodi računa o regionalnom aspektu zaraze kako bi se izbjeglo donošenje mjera koje obuhvaćaju RH u cijelosti.

Također, kazao da smatra da će veliki trud Ministarstva i Vlade uroditi plodom te će Hrvatska i dalje imati turiste i u rujnu i listopadu.

Ukupni trošak pandemije Covida-19 na proračun 21 milijardu kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da, prema preliminarnim podacima, ukupni trošak pandemije Covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna.
Iznio je preliminarne podatke da su u prvih šest mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli 60,4 milijardi kuna, rashodi 77,1 milijardi, dok je deficit proračuna 16,7 milijardi kuna.
Od početka izbijanja pandemije Covida-19 do jučer zabilježeno je 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

„Ove godine fiskalizirano je 105,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani 122,7 milijardi kuna“, rekao je Marić, dodavši da su ti podaci bitni jer fiskalizacija pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu.

Što se tiče prihodne strane proračuna, kazao je da su od početka godine do jučer prihodi dosegnuli 75,9 milijardi kuna, što je otprilike 10 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Kada se izdvoji segment koji se isključivo odnosi na gospodarsku aktivnost, to jest porezni prihodi i doprinosi, njih je manje za oko sedam milijardi kuna. Kada se tome priroda originalno planirani efekt rasta gospodarske aktivnosti od oko 2,5 posto, kao i određena stopa inflacije, pad prihoda proračuna u odnosu na planirano doseže oko 9,5 milijardi kuna, izvijestio je ministar.

Na rashodnoj strani proračuna zabilježene su značajno veće potrebe za rashodima i izdacima, koji su veći za oko 11,5 milijardi kuna, a izravno su vezani za pandemiju Covid-19. „Više od pola tog iznosa odnosi se na mjere pomoći i potpore očuvanju radnih mjesta, na koje ime je dosad isplaćeno nešto više od šest milijardi kuna, dok se dio izdataka odnosi i na nabavku respiratora, zaštitne opreme i sl.“, kazao je ministar.

Izmjenama Zakona o šumama do 19 milijuna kuna rasterećenja gospodarskih subjekata

Vlada je u Sabor uputila predložene izmjene Zakona o šumama, kojima se predlaže oslobođenje od plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak, a koje imaju godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna.

Naime, do sada su od plaćanja naknade bile oslobođene pravne i fizičke osobe koje imaju godišnji prihod manji od 3 milijuna kuna, te bi se predloženom izmjenom smanjio broj obveznika plaćanja naknade za oko 50 %, sa sadašnjih oko 20.000 obveznika, na oko 10.500 obveznika.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da bi se tom mjerom postiglo rasterećenje gospodarskih subjekata (gotovo svi mikro, mali i srednji poduzetnici) od oko 14 milijuna kuna.

Istodobno, predlaže se smanjenje stope za obračun naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma sa 0,0265 na 0,024 % ukupnog prihoda.

Kroz provedbu ove mjere očekuje se rasterećenje gospodarskih subjekata od oko 19 milijuna kuna, što je u skladu s provođenjem Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020. godine.

Reguliranje usluga internetskog posredovanja i internetskih tražilica

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić govorio je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja.

Prijedlogom se utvrđuje nadležno tijelo, tj. ministarstvo nadležno za poslove gospodarstva i zadaće, nadležno tijelo za inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe za postupanje protivno odredbama navedene Uredbe.

Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice koje se pružaju ili čije se pružanje nudi poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji, putem tih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica, nude robu ili usluge potrošačima.

Uredbom se reguliraju usluge internetskog posredovanja, koje su prepoznate kao ključne za omogućivanje poduzetništva i novih poslovnih modela, trgovine i inovacija te mogu poboljšati dobrobit potrošača i sve se više upotrebljavaju i u javnom i privatnom sektoru.

Više od 290 milijuna kuna za sufinanciranje troškova javnog prijevoza učenicima srednjih škola

Vlada je donijela Odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2020./2021., a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da je istovjetna prošlogodišnjoj odluci.

Odlukom se uređuje podmirenje troškova prijevoza učenika, na način da se sufinancira 75 % troškova međumjesnog javnog prijevoza, učenicima koji su u školskoj godini 2020./2021. upisali i redovito pohađaju srednju školu, a koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak i kojima udaljenost od adrese prebivališta/boravišta do adrese škole iznosi više od 5 kilometara.

Na 100 % financiranje cijene mjesečne karte imaju učenici koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenici bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa.

Procjena financijskih sredstava za školsku godinu 2020./2021. temelji se na istoj razini korištenja prava u 2020. godini, što ukupno iznosi 292.219.920 kuna.

Proglašeni posebni rezervati „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“

Također, Vlada je donijela uredbu kojom se proglašavaju posebni ornitološki rezervat „Modro oko i jezero Desne“, posebni ornitološko-ihtiološki rezervat „Ušće Neretve“ i posebni ornitološki rezervat „Kuti“.

Ministar Ćorić pojasnio je da su navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati mala područja unutar delte s još uvijek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku te se proglašavanjem posebnih rezervata prate smjernice EU Strategije za bioraznolikost kojom se EU obvezuje do 2030. zaštiti 30 % svog kopna i mora, te 10 % površine zaštićenih kopnenih morskih područja proglasiti kao područja stroge zaštite.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, koje će se održati tijekom 2021., sukladno zamolbi Matice Hrvatske, a prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 200. obljetnice osnutka Arheološkog muzeja u Splitu, koje će se održati u Splitu, 22. kolovoza i u prosincu 2020. godine.

Na kraju, prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 55. Vinkovačkim jesenima, a Ministarstvo kulture i medija sufinancirat će navedenu smotru folklora, u iznosu od 145.000,00 kuna, iz vlastitih sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu.
 
Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti | Andrej Plenković