Najveće ulaganje u obrazovanje ikad u suvremenoj Hrvatskoj

„Ukupno, u naša dva mandata i sada u trećem, pokrenut je investicijski ciklus od 2,7 milijardi eura, od vrtića do fakulteta i znanstvenih instituta“, istaknuo je Plenković i dodao da su ciljevi da do 2030. svako hrvatsko dijete, živjelo u najmanjem hrvatskom selu ili Zagrebu ima zajamčeno mjesto u vrtiću te do 2027. godine osigurati jednosmjensku nastavu, koja će dijelom biti cjelodnevna.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom, ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem te ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem danas je održao konferenciju za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Konferencija je održana u povodu objave tri poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, za dodatno povećanje vrtićkih kapaciteta, prelazak osnovnih škola u jednu smjenu i izgradnju sportskih dvorana te povećanje obuhvata u gimnazijama.

Govoreći o kontekstu dosadašnjih ulaganja, premijer Plenković kazao je da Vlada pozicionira ciljeve i strateške prioritete u okviru Nacionalne razvojne strategije, a to su ulaganja u obrazovanje, demografska revitalizacija, digitalna transformacija i dekarbonizacija.

Kazao je da Vlada već dulje vrijeme hrvatskoj javnosti i građanima govori da su to četiri piste za razvoj Hrvatske u sljedećih nekoliko godina.

„Prva je demografska revitalizacija, zato smo osnovali Ministarstvo demografije i useljeništva u novoj Vladi“, istaknuo je i podsjetio da je zahvaljujući hrvatskim naporima demografija postala dio portfelja europskih povjerenika te oni sada daju preporuku da sve vlade na nacionalnoj razini osnuju ministarstvo demografije.

Drugi prioritet je digitalna transformacija, zbog toga je sada spojen Središnji državni ured za digitalno društvo sa Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Što se tiče trećeg prioriteta, dekarbonizacije, podsjetio je da je oformljeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dodao je da će proces ubrzanih klimatskih promjena imati utjecaja na sve što radimo te je u konačnici prelazak na obnovljive izvore energije ne samo dobar za okoliš i smanjenje emisija stakleničkih plinova, već i cilj zbog toga što će, globalno, doći do smanjenja rezervi fosilnih goriva, a to znači veću potražnju i cijenu.

Za obrazovanje je rekao da je to temelj, javno dobro i preduvjet svakog napretka bilo kojeg društva i naroda, a ulaganje ove Vlade predstavlja najveće ulaganje ikad u suvremenoj Hrvatskoj, ali i desetljećima ranije.

Investicijski ciklus od 2,7 milijardi eura za obrazovanje

„Ukupno, u naša dva mandata i sada u trećem, pokrenut je investicijski ciklus od 2,7 milijardi eura, od vrtića do fakulteta i znanstvenih instituta“, istaknuo je Plenković.

Kazao je da je prvi politički cilj da do 2030. svako hrvatsko dijete, živjelo u najmanjem hrvatskom selu ili Zagrebu ima zajamčeno mjesto u vrtiću, a drugi do 2027. godine osigurati jednosmjensku nastavu, koja će dijelom biti cjelodnevna.

Podsjetio je da je u obrazovnim sustavima zapadnih zemalja u potpunosti iščezao koncept turnusa. „Djeca dođu ujutro u školu i borave tamo sa svojim učiteljima i nizom dodatnih aktivnosti, sigurna su i imaju vremena raditi svoje zadaće i stjecati dodatna znanja“, dodao je, navevši da uče dva strana jezika i da se u konačnici želi da to bude standard kako bi naši mladi bili konkurentni na vrlo zahtjevnim tržištima rada.

Besplatni udžbenici, prijevoz i obroci za svu djecu

Plenković je naglasio da je ova Vlada od početka mandata 2016. povećala proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2,2 milijarde eura.

Isto tako, unaprijeđen je status učitelja i kroz socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima povećana osnovica za 40 posto, a zahvaljujući reformi cijelog sustava plaća, koja je donijela dodatni rast plaća, ukupno u prosjeku 60 posto.

„Zadnja poruka, jednake prilike za svu djecu“, rekao je premijer i dodao da je Vlada u drugom mandatu ostavila u nasljeđe nešto o čemu se premalo govori, a to je da nema gladne djece u hrvatskim osnovnim školama.

„Standard koji smo mi postavili neće više nitko nikad moći izmijeniti“, kazao je i istaknuo da sva hrvatska djeca sada imaju besplatne udžbenike, prijevoz i obrok, a taj standard se može samo unaprjeđivati u smislu kvalitete, ponude i tehničke opremljenosti škola.

Što se tiče poziva, kazao je da dolazi do zainteresiranih prijavitelja u zreloj fazi. „Nema tog ravnatelja, grada ili općine koji nije zainteresirana a da nema identificiranu potrebu da krene u jednosmjenski rad“, kazao je.

Ukupno raspoloživa sredstva u ova tri poziva oko milijardu i 120 milijuna eura

Istaknuo je da su ukupna raspoloživa sredstva u ova tri poziva oko milijardu i 120 milijuna eura, a cilj je sveobuhvatnost pristupa, ravnomjerni razvoj u svim županijama i svim sredinama te da standard bude onakav kakav treba biti.

„Ulaganje je zaista ogromno“, ponovio je i dodao da je identificirano 1030 školskih objekata koji će se javiti na pozive, a samo za sportske dvorane odvojit će se 430 milijuna eura.

Kazao je da je to sve zajedno preko 1800 objekata u koje će se ulagati, 500 vrtića je već izgrađeno, dograđeno i opremljeno različitim drugim intervencijama, a cilj je još 45 tisuća mjesta u vrtićima.

Cilj u novom mandatu doći na 80 do 82 posto prosječne razvijenosti unutar Unije

Nastavio je da je u Hrvatskoj trenutno ciklus najvećih investicija u obrazovni sustav ikad, postavljaju se novi standardi u idućih nekoliko godina, do 2030. kada će se otprilike zaokružiti puni efekti dvije financijske perspektive našeg članstva u Europskoj uniji, od 2014. -2020. i 2021. - 2027., plus tri godine za provedbu, plus sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja su bila u iznosu od 15 posto hrvatskog BDP-a.

Podsjetio je i da je Hrvatska 2016. godine bila na 62 posto prosječne razvijenosti unutar Europske unije, na kraju 2023. na 76 posto, a u ovom mandatu je cilj doći na 80 do 82 posto.

To znači da Hrvatska mora rasti brže nego što je prosjek rasta u Europskoj uniji.

Pojasnio je da, ukoliko je projekcija Europske komisije da ćemo rasti 3,3 posto, projekcija Vlade 3,5 posto, a prosjek rasta na razini Europske unije 1 posto, znači da rastemo minimalno 4 puta brže nego prosjek.

„To znači da će na kraju već ove godine sigurno biti negdje između 77 i 78, i to nam daje za pravo da dobro planiramo dinamiku hvatanja koraka s onima koji su u Europskoj uniji dulje od nas“, kazao je Plenković.

Dodao je da tu prvenstveno misli na nama susjedne zemlje srednje i istočne Europe, ali i na dostizanje standarda u smislu plaća, ekonomskih preduvjeta i socijalne zaštite, koji će stvoriti ozračje u kojem će motiv naših građana da eventualno odu neko vrijeme živjeti u neku razvijeniju članicu Europske unije naglo pasti. Prema iskustvima drugih zemalja srednje i istočne Europe, to je bilo kada su počele dostizati više od 80 posto.

„Zato je mandat ove Vlade ključan jer će uloviti gotovo u potpunosti taj korak“, zaključio je.

Fuchs: Svakoj školi - sportska dvorana i igralište

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je da je do sada kroz prethodna dva poziva u vrtiće uloženo 530 milijuna eura. "S ovih 45,7 milijuna eura bit će osigurano još 3.700 novih mjesta u vrtićima, što znači do 2026. godine ukupno 44.538 novih mjesta, a cilj je do 2030. osigurati mjesto u vrtićima za svako dijete", dodao je, podsjetivši da je Vlada osigurala i 77,1 milijuna eura za fiskalnu održivost vrtića. 

Drugi poziv se dijeli u dvije grupe za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano dodatnih milijardu eura. Prva grupa se odnosi za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole ukupnog iznosa 871,7 milijuna eura, od čega pojedini projekt može dobiti najviše 30 milijuna eura, a druga grupa za izgradnju i opremanje školskih sportskih dvorana za potrebe cjelodnevne škole, za što je na raspolaganju 430,9 milijuna eura. Planira se uložiti u 375 školskih sportskih dvorana.

Najviši iznos koji pojedini projekt može dobiti je šest milijuna eura bespovratnih sredstava, a rok za podnošenje projektnih prijava na obje grupe je od 3. lipnja do ožujka 2025.

"Cilj je omogućiti svim učenicima osnovnih škola pohađanje nastave u jednoj smjeni od školske godine 2027./2028. te uvođenje cjelodnevne škole, a svakoj školi osigurat će se sportska dvorana i igrališta", rekao je Fuchs. 

Demografija je prioritet Vlade

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić naglasio je da je demografija prioritet svih prioriteta Vlade, što dokazuju i ovi pozivi koji će, kazao je, pomoći revitalizaciji, ne samo gradova i općina koji su dostigli već određeni stupanj razvijenosti, već i ruralnih krajeva.

"Ove mjere su dobar signal za naše potencijalne useljenike i povratnike", dodao je Šipić.



Pisane vijesti