Nastavljamo jačati političke i gospodarske odnose te surađivati u sprječavanju nezakonitih migracija

U izjavi za medije premijer Plenković kazao je da se današnja konferencija u Ateni organizira na temu odnosa država Europske unije i arapskih zemalja te je svojevrsni nastavak summita održanog u Sharm el-Sheikhu u Egiptu. 

 

„Riječ je o prigodi da i Hrvatska, kao iduća zemlja predsjedateljica Vijećem Europske unije, otvori dijalog s predstavnicima ovih zemalja, zajedno s Grčkom koja uvijek ima posebne veze s ovim dijelom svijeta“, rekao je.

 

 

Na sastanku s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom razgovaralo se o političkoj i gospodarskoj suradnji Hrvatske i Grčke, migracijama i sigurnosnoj situaciji u susjedstvu te prioritetima predsjedanja Hrvatske Vijećem europske unije. 

 

„S grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom sam razgovarao o bilateralnim odnosima, unaprjeđenju ekonomske suradnje te kvalitetnije prometne povezanosti – osobito pomorske“, izvijestio je Plenković, dodavši da je bilo riječi i o razgovorima koji se vode između predstavnika Luke Zadar i Luke Igoumenitsa.

 

Izdvojio je pritom dobru suradnju u turizmu, pojačane zračne veze, važan politički dijalog između Grčke i Hrvatske za pripremu zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju kada će se, najavio je, razgovarati o šest zemalja jugoistoka Europe i njihovoj europskoj perspektivi.

 

Osim ovih glavnih tema razgovora, Plenković je napomeno da se razgovaralo i o pitanjima koja se odnose na sprječavanje nezakonitih migracija te situaciju s kojom se Grčka suočava u jednom broju svojih otoka u Egejskom moru.

 

 

Na pitanje novinara o opasnostima novog migrantskog vala, Plenković je naglasio da je osobito važno da se vanjska granica Europske unije štiti upravo na njenim počecima, na istočno – mediteranskoj ruti, a to je granica između Turske i Grčke ili Turske i Bugarske. 

 

„Stoga je bitno da Europska unija svim svojim mehanizmima suradnje pomaže Grčkoj u zaštiti vanjske granice. Hrvatska već niz godina u okviru Operacije „Posejdon“ šalje ovdje svoje policajce. Imamo brod koji patrolira i pomaže grčkim vlastima u sprječavanju nezakonitih migracija“, rekao je.

 

Izdvojio je u tom kontekstu da postoji određena dinamika dolazaka nezakonitih migranata na pojedine otoke, ali se grčka vlada dobro nosi s tim izazovom.

 

 

O inicijativi Grčke o preraspodjeli izbjeglica predsjednik Vlade je kazao da je taj proces – premještaj i preseljenje - već ranije dogovoren.

 

„Dakle, svaka članica ima određenu kvotu. Hrvatska je do sada iz Grčke preuzela više od 60 izbjeglica. Sudjelujemo u tom procesu, cijeli koncept reforme tzv. Dublinskog sustava odnosi se na pitanje solidarnosti i dijeljenja procesa migracijske krize“, naglasio je Plenković.

 

Premijer Plenković u Ateni se susreo i s predsjednikom Vlade Albanije Edijem Ramom.

 

Razgovarali su o jačanju političkih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Albanije te pripremama sastanka na vrhu koji se organizira u okviru predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u svibnju 2020. između država članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe. 

 

 

Nakon sastanaka s grčkim i albanskim predsjednicima vlada, premijer Plenković govorio je na ''EU-Arab World Summitu''.

 

Poručio je da je Hrvatska mediteranska zemlja koja dijeli zajedničke povijesne i civilizacijske vrijednosti te drži do dijaloga i partnerstva između Europske unije i arapskih zemalja. 

 

Prisjetio se i prvoga sastanka na vrhu EU – Arapska liga, održanog u Egiptu u veljači ove godine, koji je, kako je kazao, otvorio novu dimenziju suradnje, a drugi takav sastanak održat će se u Bruxellesu za dvije godine. 

 

Istaknuo je da su pred zemljama Europske unije i arapskoga svijeta zajednički izazovi – sigurnosti, gospodarstva i, prvenstveno, migracija.

 

Govoreći o migracijskim procesima na mediteranskim rutama, kazao je da su oni usporili velike ambicije izražene uspostavljanjem Sredozemne unije, koja zbog toga još čeka na razvoj svoga potencijala u potpunosti. 

 

 

Naglasivši da je Mediteran područje koje, osim što spaja tri kontinenta, predstavlja i mogućnost za bolju suradnju, kazao je da je kriza koja se dogodila 2009. u nekim zemljama sjeverne Afrike ili u arapskom svijetu usporila taj proces. Stoga danas, deset godina kasnije, treba stvoriti prilike za uređivanje odnosa kojima će se ojačati suradnja. 

 

U tom je kontekstu najavio da će Hrvatska, tijekom svoga predsjedanja Vijećem Europske unije, organizirati veliku konferenciju u Šibeniku, posvećenu Mediteranskom forumu 2020., koja će okupiti predstavnike iz 43 zemlje i biti još jedan korak u jačanju suradnje u kulturi, gospodarstvu, okolišu, rastu, mladima, obrazovanju te, posebno, u malom i srednjem poduzetništvu.

 

 

Među prioritetima hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom, uz rast i unutarnju koheziju EU, bit će i povezivost, kao i vanjska i unutarnja sigurnost, te pozicioniranje Europske unije kao utjecajnoga globalnog partnera, najavio je Plenković. 

 

Dodao je da će se hrvatsko predsjedanje odviti upravo na početku novoga institucijskoga ciklusa i tijekom finaliziranja pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru koji će odražavati i političke prioritete EU-a za sljedećih 7 godina. Sve se to odvija u sjeni Brexita, što stvara neuobičajenu atmosferu u EU, kazao je.  

 

Istaknuo je i da će Hrvatska, tijekom svoga predsjedanja, poslati poruku ohrabrenja svojim susjedima sa zagrebačkog summita između Europske unije i istočnoeuropskih zemalja kako bi pomogla Albaniji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori na njihovom putu prema EU.