Očekivana stopa rasta hrvatskog BDP-a od 10,5 posto druga najveća u EU

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, premijer Plenković najavio je da će Vlada snažnim paketom mjera ublažiti udar na standard građana zbog rasta cijena energenata, a predstavit će ga sredinom idućega tjedna. Odnosit će se na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima. mjere će ići za tim da rast cijena struje i plina, koji je nažalost nemoguće potpuno obuzdati, bude što manji, a sadržavat će i elemente poreznog rasterećenja, istaknuo je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 101. sjednicu Vlade, na nekoliko aktualnih tema.

Najavio je paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata.

Kazao je da za razliku od građana drugih država članica Europske unije, hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu osjetili značajniji rast cijena energenata.

Primjerice cijena električne energije u Europskoj uniji je krajem prošle godine porasla prosječno 30%, a plina i preko 70% i više, što se u Hrvatskoj za kućanstva nije dogodilo.

No, zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje koji bi se trebao dogoditi nakon 1. travnja, Vlada će reagirati i donijeti paket mjera.

"Mi ćemo ovim snažnim paketom, koji se elaborira od strane više resora,  ublažiti udar na standard građana zbog rasta cijena energenata", poručio je.

Podsjetio je da je Vlada reagirala i kada se radilo o cijeni goriva i ove jeseni, ali i početkom ovoga tjedna te iskoristila sve zakonske mogućnosti i instrumente koje ima na raspolaganju i ograničila cijene eurodizela, eurosupera i plavog dizela.

"Pripremili smo sveobuhvatan paket mjera, a njegovo predstavljanje bit će sredinom idućega tjedna", najavio je predsjednik Vlade.

Pojasnio je da će se taj paket mjera odnositi na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima.

Osim toga, mjere će ići za tim da rast cijena struje i plina, koji je nažalost nemoguće potpuno izbjeći, bude što manji.

U tome će zasigurno značajnu ulogu imati HEP – energetska kompanija u državnom vlasništvu, a priprema se i niz aspekata poreznoga rasterećenja.

Istaknuo je da je o tome bilo riječi na sastanku s predstavnicima sindikalnih središnjica prije nekoliko dana, a jučer s predstavnicima HGK, HUP-a i HOK-a.

"Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi one najugroženije, ali i sveukupne troškove naših kućanstava od 1. travnja, a vodit će računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima", poručio je premijer Plenković.

Najoštrije osuđujemo barbarski čin okrutnog ubojstva u Rijeci koje je šokiralo Hrvatsku

Prošle nedjelje, Hrvatsku je zgrozilo i šokiralo okrutno ubojstvo u Rijeci u kojem je na divljački način ubijena jedna žena.

"Najoštrije uime Vlade osuđujem taj barbarski čin koji se dogodio usred dana, na javnom mjestu, pred svjedocima i prema starijoj ženskoj osobi", poručio je.

Iako će se sve okolnosti saznati po završetku istrage, dodao je, razvidno je iz raspoloživih informacija da počinitelj ovog teškog ubojstva ima dosta probleme te da njegovo psihičko stanje i eventualne druge motive treba temeljito ocijeniti struka.

"Je li se ovaj zločin mogao izbjeći, je li počinitelji ranije bio nasilan, da li je pokazivao naznake da bi ovako nešto mogao učiniti – mi to u ovom trenutku ne znamo, ali očekujemo, kao i cijela hrvatska javnost, odgovore na ova pitanja", kazao je premijer Plenković.

Nažalost, dodao je, pojedina kaznena dijela ponekad nije moguće predvidjeti pa ih je stoga teško spriječiti.

"Možda je to bio slučaj i u ovoj situacija, ali ostaje činjenica da smo zgroženi još jednim  činom nasilja kojem je život izgubila žena, a ubojstvo počinio muškarac. Čini se da ovdje nije riječ o kvalifikaciji nasilja u obitelji ili prema bliskoj osobi – ali je jednako tako neprihvatljivo i zastrašujuće", rekao je.

Nasilje moramo svesti na najmanju moguću mjeru i odgovarajuće ga kažnjavati

Podsjetio je da je u 2020. godini ubijeno 19 žena, od ukupno 36 ubojstava. U 2021. godini taj broj je nešto manji – 14 od ukupno 30 ubojstava – no to je i dalje zabrinjavajuća brojka za naše društvo i tome se svi skupa trebamo suprotstaviti, naglasio je.

Kada se radi o nasilju u obitelji, premijer Plenković kazao je da je Vlada  kroz niz poduzetih aktivnosti s deklaratorne razine osude nasilja prešla na stvarnu manifestaciju volje da loše trendove promijeni.

"No i drugi oblici nasilja zahtijevaju jednaku pažnju, učinkovitost i suradnju svih institucija, ali i jasnu poruku pravosudnog sustava da nasilje nije prihvatljivo", poručio je i dodao da se to može postići kroz izricanje strožih, odvraćajućih sankcija koje već postoje u našem kaznenom zakonodavstvu, ali ih treba primjenjivati.

"Društvo u kojem nema nasilja na žalost ne postoji, no ono može i mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru i svaki put kad se dogodi treba biti bezuvjetno osuđeno i odgovarajuće kažnjeno. To je odgovornost države, nadležnih institucija, politike, pojedinaca, svih nas zajedno ", istaknuo je.

Najveća i najbitnija reforma sudskog postupka nakon ulaska u Europsku uniju

U tom se kontekstu osvrnuo na provođenje reforme pravosuđa, koju Vlada radi kontinuirano, unaprjeđujući kvalitetu i funkcionalnost pravosuđa, a prije svega brzinu postupaka.

Podsjetio je da se u javnom savjetovanju nalazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.

"U nizu važnih izmjena koje predviđamo ovim Zakonom spomenut ću najbitniju -  a to je uvođenje rokova za završetak postupka. Prvostupanjski postupak morat će se dovršiti u roku od 3 godine, žalbeni u roku 1 godine, odluka o prijedlogu za dopuštenje revizije u roku od 6 mjeseci, pripremna ročišta trebaju se održati u roku najkasnije od 3 mjeseca, glavna rasprava u roku od 6 mjeseci nakon zaključenja prethodnog postupka.

Druga bitna novina je uvođenje obveze donošenja Plana upravljanja postupkom – što u praksi znači proaktivniji pristup suda rješavanju predmeta i predvidivost tijeka i okončanja postupka za stranke", kazao je.

"Ovo je velika reforma pravosuđa – najveća i najbitnija  reforma sudskog postupka nakon ulaska u Europsku uniju. Ona će biti izazov, prije svega za suce, ali ja vjerujem da je većina naših sudaca svojom kvalitetom i znanjem više nego dorasla ovom izazovu. To govorim usprkos mišljenju Vrhovnog suda koji je sudjelovao u izradi Zakona, ali se nije suglasio s dijelom izmjena - uključujući uvođenje rokova za skraćivanje postupka", naglasio je premijer Plenković.

Ako želi bolje pravosuđe, oporba bi trebala podržati ovu reformu

Pojasnio je da sve ovo govori i zbog nekih kritika kojima se nastoji obezvrijediti reforma, a istovremeno se predlažu rješenja koja su apsolvirana, ili su već planirana ili su se pokazala kao loša i neučinkovita.

"Prijedlozi koji se nude kao revolucionarno rješenje za reformu pravosuđa su rezultat nepoznavanja sustava i neznanja. To je teoretiziranje koje se neuspješno suprotstavlja konkretnim mjerama koje bi oporba - ako želi bolje pravosuđe i ako želi da postupci traju kraće - trebala podržati.

No, neovisno o strahu oporbe, trenutnoj zabrinutosti Vrhovnog suda i kritici, mi ćemo ovu reformu braniti - od nje nećemo odustati jer to je obveza koju imamo prema hrvatskim građanima", poručio je predsjednik Vlade.

Naglasio je pritom da će Vlada u cijelosti poštovati neovisnost pravosuđa.

"To je pravo, ali je i povlastica koju su pravosudni dužnosnici dobili u interesu vladavine prava – dobili su je kako bi, zajedno s nama, osigurali učinkoviti i pravedan pravosudni sustav. I stoga ih pozivam da to i učine, kao što pozivam i sve građane da se uključe u postupak savjetovanja i doprinesu kvaliteti zakona koji donosimo", zaključio je.

Europska komisija potvrdila očekivanu dvoznamenkastu stopu rasta hrvatskog BDP-a

Potom se osvrnuo na zimske procjene Europske komisije o rastu BDP-a, koje su za većinu članica Europske unije povoljnije od posljednjih procjena iz studenoga, kada je 2021. godina u pitanju, a malo nepovoljnije za 2022. godinu. 

Procjena rasta na razini Europske unije je povećana s 5,0% povećana na 5,3% za 2021. godinu, a za 2022. smanjena je s 4,3% na 4,0%.

"Što je Hrvatske tiče, procjena rasta je za 2021. povećana s 8,1% na 10,5%. Dakle, i Europska komisija potvrđuje ono što smo govorili da je izgledno da ćemo u 2021. imati dvoznamenkasti rast BDP-a. Za 2022. Hrvatskoj je procjena smanjena s 5,6% na 4,8%, a u 2023. s 3,4% na 3,0%", naveo je predsjednik Vlade.

"Prema ovim prognozama Komisije, Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5% u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji nakon Irske, ondje očekuju rast od 13,7%, a imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka Europske unije, koji se procjenjuje na 5,3% ", istaknuo je.

Dodao je da se time hrvatski BDP se u 2021. vratio na razine iznad 2019., odnosno iznad predkriznih vremena, a oporavak u 2021. poduprt je izvozom roba i usluga, u prvih 11 mjeseci 2021. robni izvoz porastao je 26,5%, što je treći najbrži rast u EU nakon Grčke i Estonije, potom uslijed dobre turističke sezone te uslijed osobne potrošnje.

Očekivane stope rasta hrvatskog BDP-a iznad prosjeka rasta BDP-a Europske unije

Očekuje se nastavak dinamičnog rasta od 4,8% u 2022. godini, a pod utjecajem povoljnog razvoja na tržištu rada i relativno blagih protuepidemijskih mjera.

Investicijska aktivnost pojačat će se uslijed rasta potražnje, ubrzanja obnove od potresa, te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Za 2023. očekuje se blago približavanje potencijalnim stopama gospodarskog rasta, na razinama prema 3%

Naglasio je da su očekivane stope rasta BDP-a Hrvatske u sve tri promatrane godine iznad prosjeka rasta BDP-a Europske unije.

"Kumulativno gledajući prognoze Europske komisije, u razdoblju 2021. – 2023. Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19,3%, a među EU državama, odmah nakon Irske, koja bi bila na 25,4%. Za usporedbu, BDP na razini EU bi u tom trogodišnjem razdoblju porastao 12,6%", istaknuo je premijer Plenković.

Europska komisija za Hrvatsku očekuje ubrzanje stope inflacijes 2,7% u 2021. na 3,5% u 2022., što je dominantno pod utjecajem rasta cijena dobara, a u 2023. očekuje se usporavanje stope inflacije na 1,6%, rekao je predsjednik Vlade.

"U sve tri godine, očekuje se stopa inflacije u Hrvatskoj ispod stope na razini EU, što je izrazito dobro, i očekuje se da će se više stope inflacije početkom 2022. smanjivati u drugoj polovici godine", dodao je pojasnivši da će na kretanje cijena dominantno utjecati cijene energenata i neprerađenih prehrambenih proizvoda.

One Ocean Summit u Brestu

Od ostalih tema izdvojio je današnji službeni posjet Hrvatskoj posjetio grčkog premijera Mitsotakisa, ocijenivši razgovore s grčkim izaslanstvom vrlo kvalitetnima i sadržajnima.

"Jasna potpora Grčke hrvatskom članstvu u Schengenu, eurozoni, OECD-u, potpora ravnopravnosti u smislu položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, rast robne razmjene u proteklih nekoliko godina, želja za nastavkom i unaprjeđenjem suradnje", sažeo je zaključke današnjeg sastanka.  

Nakon sjednice Vlade premijer Plenković otputovat će u Francusku, u Brest, gdje će se pod predsjedanjem predsjednika Macrona i francuskog predsjedništva EU održati One Ocean summit.

Na tom sastanku na vrhu raspravit će se pitanje zaštite oceana i njegove bio-raznolikosti od klimatskih promjena i daljnjeg onečišćenja.

"Kao jadranska i mediteranska zemlja možemo dati svoj doprinos ovim globalnim naporima", poručio je.



Pisane vijesti