Pelješki most sinteza je ideje 16+1

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Sofiji je sudjelovao na 7. sastanku na vrhu šefova vlada 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine, na kojemu je dogovoreno da će Hrvatska 2019. biti domaćin sljedećem sastanku na vrhu u formatu Kina + 16.

Hrvatski premijer prisustvovao je svečanosti otvorenja gospodarskog, trgovinskog i financijskog foruma i otvorenju izložbe o postignućima u lokalnoj suradnji između zemalja srednje i istočne Europe i Narodne Republike Kine te sudjelovao na plenarnoj sjednici sastanka šefova vlada 16 država srednje i istočne Europe i Kine.

Po završetku plenarne sjednice održana je svečanost potpisivanja ugovora/sporazuma o suradnji između zemalja srednje i istočne Europe i Narodne Republike Kine za razdoblje 2018.–2021. Tom prigodom potpisani su i sporazumi između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine.

Predsjednik hrvatske Vlade kazao je kako je sastanak šefova vlada zemalja srednje i istočne Europe i Narodne Republike Kine u formatu 16+1 bio značajna prilika za unaprjeđenje multilateralne, kao i bilateralne suradnje svake od zemalja s Kinom o čemu svjedoče i potpisani ugovori.

900 milijuna dolara razmjene

"Hrvatska je zadovoljna što se jedan veliki projekt, izgradnja Pelješkog mosta, događa  kao spajanje dviju stupova suradnje. To je najveći projekt od nacionalnog interesa, a financira ga EU i gradi kineska kompanija. Taj projekt sintentizira ideju da 16+1 nije format koji dijeli nego format koji koristi mogućnosti ujedinjavanja", rekao je premijer Plenković istaknuvši da će se sljedeći, 8. sastanak Kina + 16 održati 2019. godine u Hrvatskoj. "Dotad ćemo nastaviti surađivati u različitim sektorima: prometu, kulturi, turizmu, bankarstvu, razvoju, lokalnoj upravi. Motivacija i inspiracija za organizaciju sljedećeg sastanka Kina+16 u Hrvatskoj bit će činjenica da je Marko Polo u 13. stoljeću otkrio Kinu Europljanima. Smatram da je to u vanjsko-političkom smislu jedno značajno postignuće koje će nas pozicionirati još bolje u bilateralnim odnosima s Kinom", kazao je predsjednik hrvatske Vlade.

"Podaci govore da u 2017. imamo već više od 900 milijuna dolara razmjene. Nakon potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkoga mosta s China Road and Bridge Corporation, mislim da su se stekli preduvjeti za dodatnu suradnju u različitim sektorima. Danas potpisani programi suradnje na području znanosti, obrazovanja i zdravstva o tome dodatno svjedoče, a želimo da do idućega summita – ovoga koji će biti u Hrvatskoj – napravimo iskorake, osobito na području prometa te malih i srednjih poduzeća", rekao je predsjednik hrvatske Vlade, dodavši kako je Hrvatska domaćin jednog koordinacijskog organizma za ovaj format, što će zasigurno pridonijeti još većem broju dolazaka kineskih turista.

Iskorak na području željezničke infrastrukture

"Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 180 tisuća kineskih turista, a današnja vidljivost Hrvatske u kineskim medijima i kineskoj javnosti potvrdit će naslov Hrvatske kao najzanimljivije nove turističke destinacije u Europi", zaključio je Plenković.

Govoreći o budućoj suradnji s Kinom, hrvatski je premijer istaknuo potrebu unapređenja prometne infrastrukture. Napomenuo je da Hrvatska ima visokokvalitetnu i dobro izgrađenu mrežu autocesta te vrlo kvalitetne zračne luke od kojih su mnoge obnovljene ili je njihova obnova u tijeku. "Ono što nam treba je iskorak na području željezničke infrastrukture i području morskih luka. Upravo na tom tragu želimo razvijati suradnju s Kinom", kazao je.

Uključivanje hrvatskih kompanija

Premijer je izvijestio da je na jučerašnjem bilateralnom sastanku govorio o, za nas izrazito važnom, mediteranskom koridoru Vb, koji ide od Rijeke, preko Zagreba i mađarske granice prema Ukrajini.

"Zadaća i resornog ministarstva i Ministarstva vanjskih i europskih poslova i naše koordinatorice za ovaj proces, državne tajnice Zdravke Bušić, bit će da u sljedećem razdoblju s kineskim prijateljima razgovaramo o mogućnostima suradnje i sufinanciranja takvih projekata", rekao je Plenković, napomenuvši važnost poštovanja procedure o javnoj nabavi i transparentnosti cijelog procesa. "Tada naravno da nema zapreka da i kineske kompanije budu te koje bi dobile određene ugovore", pojasnio je, istaknuvši da je Hrvatskoj važno da "poslovi, osobito poslovi podizvođača budu izvor i zaposlenja i zarade i hrvatskim kompanijama".

Raditi u interesu hrvatske javnosti i zemlje

"Nakon novog poreznog rasterećenja, nakon predlaganje mirovinske reforme koja ide za tim da oni koji su sada u mirovini dobiju više, da oni koji tek trebaju ići ne budu diskriminirani, nego da dobiju barem onoliko koliko imaju sadašnji umirovljenici, a da oni koji će ići u budućnosti, štedeći i u drugom stupu, u konačnici, kroz dulji period imaju bolje mirovine", naveo je premijer Plenković neke od vladinih aktivnosti. Izrazio je pritom uvjerenje da će se kroz određeni vremenski period u hrvatskoj javnosti moći vidjeti tko je ozbiljan, tko radi posao u interesu hrvatske javnosti, kvalitetnog smjera zemlje, uključivog, čvrstog pozicioniranja na desnom centru i smjera koji, u konačnici, svi jako dobro vide. "Ako ih vide kreditne agencije, ako ih vidi Europska komisija i ako ih vide oni koji se suočavaju sa sličnim pitanjima i izazovima, onda možemo biti zadovoljni da idemo u dobrom smjeru", zaključio je.

Snažno pozicioniranje Hrvatske

Govoreći o sastanku u okviru Berlinskog procesa koji će se sljedeći tjedan održati u Londonu, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je poruku povezanosti koja se šalje činjenicom da se sastanak održava u Ujedinjenoj Kraljevini koja iduće godine izlazi iz Europske unije. Za nas je važna tema povezanost, odnosno „taj human connectivity, koji je bio tema i ovdje kada smo bili na summitu EU – zapadni Balkan u svibnju, i koja je povezana s odnosima Kine i ovih 16 zemalja, ali koja će biti i u projektnom smislu prisutna u odnosima nekoliko zemalja EU-a i država jugoistočnoga susjedstva. Hrvatska vjeruje da svaki takav sastanak je jedan plus. Dakle, donijeli smo odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i s Makedonijom. Mi želimo dati potporu i Bosni i Hercegovini na europskom putu. To je naš strateški cilj. Na tome ćemo raditi“. I to „imajući na umu da 2019. imamo summit s Kinom i 16 zemalja u Hrvatskoj, da sada predsjedamo Vijećem Europe i Srednjeeuropskom inicijativom, te da ćemo imati i predsjedanje Europskom unijom 2020.", kazao je Plenković, istaknuvši dinamiku važnih, krupnih, snažno pozicionirajućih aktivnosti Hrvatske na vanjskopolitičkom planu.

"A mi hoćemo, 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu još jedan sastanak s novom Europskom komisijom, novim Europskim parlamentom, novim predsjednikom Europskog vijeća, dati jedan poticaj da se u idućoj financijskoj perspektivi naprave veliki iskoraci u politici proširenja. To je moj cilj", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Cijela srednja Europa za „Vatrene“

Predsjednik hrvatske Vlade zadovoljan je s danas objavljenim stranačkim rejtinzima, rekavši da su svi trendovi pozitivni, bez obzira na sve čime smo se suočili – od pokušaja destabilizacije Vlade do rušenja parlamentarne većine.

Hrvatski premijer govorio je i o srdačnoj podršci europskih premijera hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. "Važno je da hrvatska javnost shvati da naša reprezentacija igra naravno za Hrvatsku, ali imam dojam da danas srce cijele srednje Europe kuca za Hrvatsku", rekao je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković