Plenković: Do Vučićeva posjeta će doći kada bude trenutak

"Neslužbeno smo doznali da postoji želja da se dođe u nedjelju, ali bez formalne najave što smatramo da treba prethoditi za svaki posjet, pogotovo ovog karaktera. Koliko god da se želi diskretno obaviti, to nije privatni posjet. To je stvar koja ima svoje političke implikacije", kazao je Plenković.
 

Rekli smo, dodao je, da nije trenutak niti je metodologija bila za to ispravna. Kada dođe trenutak i kada se steknu uvjeti, možemo o tome govoriti.
 

Hrvatska je uključiva i tolerantna, ne želimo na ovoj temi zaraditi političke bodove
 

Reakciju iz Beograda nazvao je "munjevitom, histeričnom", ne samo vlasti i dužnosnika nego i medija, a za Hrvatsku je rekao da je "uključiva i tolerantna" i da ne želi zaraditi političke bodove na ovoj temi. 
 

"Mi smo tu skroz "cool i easy". Kada dođe trenutak, bit će i posjeta", kazao je, naglasivši da Hrvatska poštuje srpsku manjinu, kao i sve manjine u Hrvatskoj te čini velike napore za zaštitu prava Hrvata koji žive u Srbiji.
 

"I to ćemo nastaviti činiti. Činiti ono što smatramo dobro i ispravno. Naša politika je sve, samo ne histerija ili bilo kakvo dobivanje političkih poena na ovoj temi. Sve će doći na svoje samo treba biti u međusobnim odnosima pun poštovanja, uviđavnosti i dogovora, a politika svršenog čina ne može proći nigdje, pa ni u Hrvatskoj", istaknuo je Plenković. 
 

Mi smo, dodao je, u tom trenutku smatrali da nam takav posjet ne odgovara.
 

Vučić je nešto ranije u ponedjeljak rekao da prošle i ove godine tri puta sa Zagrebom nije uspio dogovoriti posjet Jasenovcu, jednom 2021. i dvaput 2022. te da su mu stigle odbijenice "zbog unutarnjopolitičke situacije" te obrazloženje da "posjet nije dobrodošao".
 

Premijer Plenković je rekao da zna za Vučićevu inicijativu krajem veljače, ožujka. "U tom smo trenutku rekli da nije trenutak za takav posjet. Nakon toga više nije bilo kontakata niti rasprava na tu temu", kazao je.
 

Dodatno pojašnjavajući slučaj s kraja veljače, rekao je da je to bio trenutak kada je uhićen ministar Horvat, dan kada je njemu umro otac te kada je USKOK bio zainteresiran za Miloševića i Aladrovića. 
 

"Poslali smo poruku da nije bilo vrijeme za takav posjet", ustvrdio je.
 

Svaki posjet koji može imati političke konzekvence mora se pažljivo dogovarati
 

Plenković je naglasio da se svaki posjet koji može imati političke konzekvence mora pažljivo dogovarati.
 

"Važno je da se u međusobnim odnosima tretiramo s poštovanjem, vodimo računa da smo država. Države komuniciraju kao i ljudi", rekao je te pojasnio da se svatko tko dolazi u posjet - najavi.
 

"Ista vrsta komunikacija treba biti i između država. Ovdje to nije bilo na način koji bi odgovarao", dodao je.
 

Kazao je da surađuje s Miloradom Pupovcem i da je bilo jako puno onih koji kritiziraju HDZ, Vladu i njega zbog suradnje s manjinama, posebno srpskom u Hrvatskoj.
 

"No unatoč tome mi dobivamo povjerenje jednom, dva puta, vodimo uključivu politiku. Hrvatska je članica Europske unije, ima svoj zakon, ustavni zakon i mi želimo da su naše manjine zadovoljne", poručio je Plenković.
 

Razgovarat ćemo kad malo primire strasti
 

Najavio je da će se o toj temi dalje razgovarati kada se malo primire strasti.
 

"Pustit ćemo da se malo sve slegne što sada gledamo pa kad se uspostavi konstruktivna komunikacija, razgovarati što, kako i kada", rekao je premijer.
 

Osvrnuo se i na Aleksandra Vulina, kazavši da je se njega proglasilo nepoželjnom osobom kada se na sličan način nastojalo Republiku Hrvatsku dovesti pred gotov čin i s vojnicima doći u Jasenovac.
 

"Malo mi je to smiješno. Ako se nešto kani raditi konstruktivno, smanjivati tenzije, ako se govori da postoji sloboda kretanja, da su oni na europskom putu onda treba usvojiti europske manire. Ne može se u državu dolaziti kako se kome prohtije", istaknuo je.
 

Premijer je upitan treba li se Aleksandra Vučića proglasiti personom non grata u Hrvatskoj. 
 

"Ne radi se tu o tome. Imate nekog tko je predsjednik države i svi koji su razumni trebaju voditi računa da države, bez obzira na to koliko su teški odnosi, a podsjećam na velikosrpsku agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Kosovo. To nije bilo prije 150 godina, nego svega 30-ak. Kad se to stavi u taj kontekst, onda stvari postanu jasnije", kazao je.
 

Nastavit ćemo s pripremama za energetske mjere za jesen i zimu
 

Premijer Plenković rekao je novinarima da će se Vlada nastaviti baviti pripremama za energetske mjere za jesen i zimu, najavivši i da će Europska komisija izaći s tzv. zimskim paketom koji će dati okvir za politiku država članica.
 

"Nastavit ćemo se baviti pripremama za energetske mjere za jesen, za zimu koja nam dolazi. To nam je glavna tema", kazao je.
 

Najavio je i da će Europska komisija u srijedu izaći sa tzv. zimskim paketom koji će dati okvir koji će biti "orijentir" za politiku država članica.
 

Naveo je i da će nastaviti sve bitne pripreme oko uvođenja eura istaknuvši da je Hrvatska, nakon što su joj sve tri agencije za kreditni rejting - Standard & Poor's, Fitch i Moody's podigle kreditni rejting za dvije stepenice dobila najbolji kreditni rejting ikada. 
 

"To je za naše gospodarstvo, za kamatne stope, za zaduživanje države, gospodarstva, za banke i građane, sjajna vijest. Najbolji kreditni rejting ikada je Hrvatska dobila 15. srpnja ", naglasio je Plenković.
 

U četvrtak sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura
 

Najavio je i da će u četvrtak, prije sjednice Vlade biti održana i sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kako bi predstavili korake koji slijete dalje te dalje senzibilizirali javnost o svim aspektima uvođenja eura.  
 

Osvrćući se na održani sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u Okučanima, podsjetio je da je u pomoć tom području u zadnjih šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna, a isplaćeno 12,8 milijardi.  

Plenković se osvrnuo i na izviješće Europske komisije o stanju vladavine prava u Hrvatskoj koje je, kako je rekao, vrlo dobro i iz izviješća se vidi da naša zemlja nema nikakav problem s vladavinom prava. Ima nekoliko preporuka koje ćemo uzeti u obzir te u idućem izvještajnom razdoblju nastojati što bolje rješavati, poručio je. 
 

Izrazio je i zadovoljstvo što su u Hrvatskom saboru obranili ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana u, kako je rekao, još jednoj neuspješnoj inicijativi dijela oporbenih zastupnika za njegovim opozivom.
 

Ratifikacija Protokola o pristupanju NATO-u Švedske i Finske
 

"To je bila i prilika da se poentira na ratifikaciji Protokola o pristupanju NATO-u Švedske i Finske s uvjerljivih 124, odnosno 125 glasova saborskih zastupnika uz samo troje koji su bili protiv", kazao je.

Istaknuo je kako niti u jednom trenutku nisu smatrali, kao što je to smatrao predsjednik Republike da treba ucjenjivati dvije partnerske zemlje da steknu kišobran kolektivne sigurnosti temeljem članka 5. Washingtonskog ugovora.
 

Najavio je i da će se 26. srpnja otvoriti Pelješki most, što je, poručio je, važan povijesni događaj kojim se zauvijek povezuje Hrvatska.
 

Izvor: Hina/Vlada