Plenković: Od početka prvog mandata naše Vlade neto plaća porasla je za 32 posto

Premijer Andrej Plenković istaknuo je danas da je neto plaća u Hrvatskoj od početka prvog mandata njegove Vlade, od 2016. godine, porasla za 32 posto, odnosno s 5642 na 7352 kune, i da je riječ o konzistentnoj politici. Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak sa sindikatima, naglasio je privrženost Vlade socijalnom dijalogu i podsjetio da je njegova Vlada do sada osnovicu plaće javnim i državnim službenicima digla nekoliko puta, ukupno 18, 31 posto, dok se ona nije dizala od 2012. do 2016. godine.

Otvarajući današnju, 115. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Jučer je postignut dogovor između Vlade i predstavnika sindikata javnih i državnih službi, a premijer Plenković istaknuo je da je na taj način potvrđena privrženost Vlade socijalnom dijalogu i maksimalnim naporima za povećanje plaća i boljitak zaposlenika.
 
"Jučerašnji dogovor nije iznimka, nego obratno, riječ je o vrlo konzistentnoj politici naše Vlade koju vodimo od kraja 2016", istaknuo je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da se u mandatu ranijih Vlada od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016., osnovica se nije mijenjala i ona je tada iznosila 5108,84.
 
"Tu istu osnovicu smo mi u proteklih pet godina više puta dizali za ukupno 18,31 posto do jučer, a jučer smo je podigli za dodatnih 4 posto", rekao je premijer Plenković.
 
Pritom je Vlada uvećavala i jednokratna materijalna prava.
 
Tako su regres i nagrada za božićne blagdane uvećani s 1250 na 1500 kuna, dar u prigodi sv. Nikole s 500 na 600 kuna, a dnevnica i terenski dodatak sa 170 na 200 kuna.
 
"Pritom smo učinili izuzetno puno i kroz granske sporazume, dodatke, koeficijente i porezna rasterećenja. Kada gledamo u različitim sektorima plaće su u našem dosadašnjem mandatu rasle između 25 i 40 posto", naglasio je premijer Plenković i dodao kako je to dokaz konzistentnosti politike Vlade.
 
U pet godina Vlada je značajno podigla i minimalnu plaću – s 330 na 500 eura
 
Što se tiče konkretnih rezultata jučerašnjih pregovora premijer Plenković kazao je da se povećava iznos sredstava za sistematske preglede s 500 na 1.200 kuna, zatim se povećavaju troškovi za prijevoz - do sada je taj trošak bio jednu kunu, a on sada ide na 1,35 kuna, plus korektivni mehanizam od 10 %, u varijanti da se poveća cijena goriva, a može se naravno i smanjiti, i povećanje osnovice plaća od 4 posto od 1. svibnja.
 
Podsjetio je da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj od listopada 2016. do veljače 2022. porasla za 1810. kuna, s 5642 kuna do 7452 kuna. To je povećanje od 32%, naglasio je, u pet i pol godina mandata ove Vlade, dok je u sedam godina prije ove Vlade, od 2009. do 2016. plaća rasla svega 374 kune.
 
Također, Vlada je u 5 godina značajno podigla neto minimalnu plaću, s 330 na 500 eura, odnosno za 50%.
 
"Samo u prošloj godini, povećali smo je za 350 kuna neto, sa 3400 kn na 3750 kn. Na godišnjoj razini, to je dodatnih 4200 kn, odnosno više od trinaeste plaće", istaknuo je.
 
Nastavljamo s politikom odgovornog upravljanja javnim financijama
 
Govoreći o novom Nacionalnom programu reformi, koji će danas usvojiti Vlada, premijer Plenković kazao je da je njime obuhvaćeno 95 mjera u 6 područja: gospodarstvo; javna uprava, pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita; zdravstvo te obnova zgrada.
 
Sve su aktivnosti, dodao je, stavljene su u širi kontekst klimatskih promjena, energetske tranzicije, održivosti, sprječavanja suzbijanja korupcije, jačanja administrativnih kapaciteta, provedbe i programiranja europskih fondova modernizacije obrazovnog sustava, podrške najugroženijima i promicanja zdravih životnih navika.
 
Vlada će, dodao je, usvojiti i Program konvergencije.
 
Nakon jako dobroga oporavka hrvatske ekonomije u prošloj godini i rasta od 10,2 posto, istaknuo je predsjednik Vlade, u ovim novim okolnostima enormnog rasta cijene energenata, globalnih inflacijskih trendova, prema novim procjenama u ovoj se godini očekuje realni rast BDP-a od 3 posto, koji će pratiti rast od 4,4% u 2023., potom od 2,7% u 2024. te od 2,5% u 2025. godini.
 
"Nastavit ćemo s politikom odgovornog upravljanja javnim financijama, s postupnim smanjivanjem proračunskoga manjka, sa smanjivanjem javnog duga, te očekujemo da ćemo ove godine već doći na 76,2 posto udjela u BDP-u", dodao je premijer Plenković.
 
Vlada, poručio je, čini maksimalne napore kako bi se suzbili inflatorni trendovi, zbog čega je usvojen i paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata za kućanstva i gospodarstva vrijedan 5 milijardi kuna.
 
Na današnjoj sjednici Vlade je i Konačni prijedlog Zakona o usvajanju eura, a kada ga izglasa Hrvatski sabor, rekao je premijer Plenković, idemo prema donošenju konačnih odluka na razini Europske unije, s ciljem uvođenja eura 1. 2iječnja 2003. godine.
 
Pobjeda Macrona dobra za hrvatsko-francuske odnose, s novom slovenskom Vladom očekujemo nastavak suradnje
 
Premijer Plenković osvrnuo se i na izbore koji su održani u Francuskoj i Sloveniji.
 
Pobjedu predsjednika Macrona ocijenio je dobrom za hrvatsko-francuske odnose, provedbu strateškog partnerstva i nastavak suradnje, ali i za Europsku uniju i Francusku.
 
Još je jednom ovom prigodom čestitao i gospodinu Golobu na pobjedi na parlamentarnim izborima u Sloveniji.
 
Istaknuvši odličnu suradnju s dosadašnjim slovenskim premijerom Janšom i njegovom Vladom, premijer Plenković očekuje da će se nastaviti unaprjeđivati odnosi između Hrvatske i Slovenije i zadržati potpora Slovenije u hrvatskim strateškim ciljevima dublje integracije u Schengen i eurozoni te članstva u OECD-u.
 
Izdvojio je i posjet povjerenika Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Olivéra Várhelyija, s kojim je razgovarao o situaciji u jugoistočnoj Europi, osobito u vezi Bosne i Hercegovine i nužnosti promjene izbornog zakona na način da Hrvati budu ravnopravan konstitutivni narod.
 
Prošloga tjedna brojnim je aktivnostima obilježen i Dan planeta zemlje, a premijer Plenković istaknuo je da je tema klimatskih promjena izrazito važna tema.
 
Također, prošloga je tjedna obilježena 77. obljetnica proboja iz ustaškog logora Jasenovac.
 
"Odali smo počast žrtvama, još jednom osudili zločine i ponovili koliko je važno da mlade generacije, osobito kroz obrazovni sustav, steknu prave, točne i pouzdane informacije u svemu što se zbivalo i na taj način imaju jedan zdrav pogled na tamne stranice povijesti i odgovornost da djeluju prema tolerantnom i uključivom društvu u budućnosti", poručio je.



Pisane vijesti