Plenković: Po BDP-u i zaposlenosti već smo nadmašili pretkriznu 2019.

U godišnjem intervjuu za Novi list premijer Plenković govori o gospodarskom oporavku i daljnjoj borbi protiv COVID-a 19, o novim aktivnim mjerama zapošljavanja, demografskoj revitalizaciji Hrvatske i drugim aktualnim temama

Intervju s novinarkom Tihanom Tomičić donosimo u cijelosti:

Vlada je jučer donijela novu mjeru pod nazivom Biram Hrvatsku, kojom se osobama koje se vraćaju iz inozemstva u Hrvatsku, ili pak sele iz urbanih dijelova Hrvatske u ruralne, omogućuju naknade za samozapošljavanje. Riječ je o iznosima do 200.000 kuna. No, oporba je kritizirala i tu mjeru – kažu da je to mito, da kupujete građane.

To je poticajna mjera na samozapošljavanje, koja se i dosad pokazala učinkovitom. Ukupno ju je koristilo oko 28.000 ljudi u Hrvatskoj u proteklih pet godina, a u 2018. i 2019. čak 85 posto korisnika mjere nastavilo je svoje djelovanje na tržištu. Ukupno smo za mjere aktivne politike zapošljavanja izdvojili 6 milijardi kuna, a rezultat je da je na tržište rada uključeno 175.000 osoba. Usporedimo li se s Litvom koja za takve poticaje daje pet tisuća eura, ili Slovačkom koja daje 3.700 eura, jasno je da smo mi daleko iznad toga. Potpore za samozapošljavanje povećavamo na maksimalnih 150.000 kuna, a pritom hrvatski državljani iz EU, uz mjeru samozapošljavanja, mogu dobiti poticaj od 50.000 kuna za povratak u Hrvatsku. To znači da za pokretanje vlastitog posla mogu ostvariti ukupno 200.000 kuna poticaja. Drugi oblik poticaja tiče se ekonomskih migracija unutar Hrvatske, pa za nekog tko se primjerice želi preseliti u Liku, Dalmatinsku zagoru ili Gorski kotar i pokrenuti posao, iznos potpore može iznositi do 175.000 kuna. Time dajemo poticaj i financijska sredstva ljudima da se vrate u domovinu, ili u njoj ostanu, i ovdje realiziraju svoj posao.

Očekujete da bi se 4.500 ljudi moglo vratiti u Hrvatsku izvana temeljem toga?

Tako je, to su procjene.

Odakle vam sad novac za to?

Dio iz proračuna, a dio u okviru provedbe NPOO-a te iz Europskog socijalnog fonda.

Godinu završavamo sa stopom rasta od skoro 10 posto, ali i opasnošću od 5. vala korone, odnosno omikrona. Prvo, jeste li i sami bili bili iznenađeni takvim gospodarskim podacima – osim turističke sezone, što je razlog tome?

Naša procjena je godišnji rast viši od 9% u 2021., a HNB-ova gotovo 11%. Time ćemo i po BDP-u i po broju zaposlenih premašiti razinu iz pretkrizne 2019. Takvog rasta ne bi bilo da nismo djelovali u sinergiji – gospodarstva, društva i države. Tome je pridonijela i izvrsna turistička godina, koja je dosegla gotovo 80% turističkog prometa iz rekordne 2019., kao i preko 85% u financijskim rezultatima. Oporavak možemo vidjeti i u segmentu osobne potrošnje, rasta izvoza, kao i porasta industrijske proizvodnje, prometa u trgovini na malo te građevinskih radova. Sve su to sastavnice koje su pridonijele snažnom rastu BDP-a. Da nismo brzim i efikasnim mjerama uspjeli očuvati preko 700 tisuća radnih mjesta te likvidnost poduzeća, imali bismo katastrofalne posljedice po društvo i gospodarstvo. I država i gospodarstvo pokazali su otpornost i krizu dočekali znatno spremniji nego onu iz 2008., čemu je pridonijelo i odgovorno upravljanje javnim financijama u proteklim godinama. Potvrda toga je i povećanje investicijskog kreditnog rejtinga na BBB uz pozitivne izglede, odnosno na najvišu razinu ikada.

Hrvatsko gospodarstvo pokazalo se kao dosta žilavo, Ali, koliko će koristi od toga imati građani, što još pripremate u 2022.?

Prebrodili smo krizu, a sada na raspolaganju imamo rekordna europska sredstva koja želimo iskoristiti za reforme i razvoj u svim područjima, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i stvaranje radnih mjesta budućnosti. Uz gospodarski rast, stvorili smo preduvjete za nastavak rasta prosječne plaće, koja je u proteklih 5 godina porasla za gotovo 1.500 kn, povećavamo minimalnu plaću na 3.750kn, ostvarujemo povećanje socijalnih naknada i mirovina te isplatu COVID dodatka našim umirovljenicima. Iz faze očuvanja idemo u fazu kreiranja novih radnih mjesta, a za nove aktivne mjere zapošljavanja izdvajamo preko milijardu kuna. Pritom nam je prvi prioritet demografska revitalizacija, glavno pitanje budućnosti Hrvatske. U Proračunu za 2022. predvidjeli smo niz demografskih mjera, među kojima i povećanje roditeljskih naknada na 7.500 kuna.

Drugo, kad je korona u pitanju, neke zemlje EU već su se počele ponovno zatvarati. Može li za Hrvatsku lockdown ikad više biti opcija? Ako ne, koja razina zatvaranja možda jest moguća?

Nitko nema pouzdan odgovor koliko će pandemija još trajati. Ali ono što znamo je da je zaštita od virusa u rukama svakog od nas: Cijepljenje i korištenje booster doze, kao i poštivanje osnovnih epidemioloških mjera koje zahtijevaju minimalne napore svakog od nas: maska, distanca, prozračivanje i higijena. Umjesto lockdowna ili policijskog sata, Hrvatska je odabrala balansirani pristup u kojem smo ciljanim mjerama išli čuvati i zdravlje ljudi i gospodarstvo. Stožer i HZJZ redovito prate situaciju od pojave omicron varijante virusa te ćemo sukladno potrebi poduzimati mjere. U Hrvatskoj zasad još nema masovnijeg širenja omicrona, no to nije razlog za opuštanje. Pozivam stoga sve naše sugrađane da provedu blagdane u miru i uz svoje najmilije, ali i da budu oprezni i odgovorni i poštuju mjere na snazi. Iskustva brojnih drugih zemalja pokazuju nam koliko je važno korištenje booster doze u smislu obuzdavanja epidemije i smanjenja smrtnosti. Dobar signal je što bilježimo povećani interes te idemo prema ukupno pola milijuna naših sugrađana koji su zaštićeni i dodatnom dozom.

Ova dva sata produženja radnog vremena lokala za Božić i Novu godinu neće pogoršati situaciju, mislite?

Neće. Otvorili smo tu mogućnost konkretno za dva dana, jer smo realni u procjeni da ljudi ionako ostaju tada barem do 2 sata ujutro. Cijeli režim mjera se produljuje i nema drugih popuštanja, jer vidimo da neke europske zemlje bilježe eksponencijalno širenje zaraze zbog omicrona.

Ali broj umrlih u Hrvatskoj je visok, negdje smo deseti u svijetu po toj crnoj brojci.

Žao nam je zbog svih preminulih naših sugrađana i s puno poštovanja suosjećamo s njihovim obiteljima i svima koji su izgubili nekoga zbog pandemije s kojom se svijet bori već godinu i pol.

Virus uzima najviše života među necijepljenima. I nakon nažalost 12 tisuća preminulih od ili s COVID-19, imamo situaciju da dio ljudi sluša one koji govore protiv cijepljenja. Time sami nažalost odaberu rizik koji donosi necijepljenje. Od proljeća u Hrvatskoj je cjepivo dostupno za sve. Imamo i više nego dovoljno cjepiva na raspolaganju i teško se miriti sa svakom preranom smrću koja se mogla spriječiti cijepljenjem. Ovom prigodom još jednom izražavam zahvalnost svim zdravstvenim djelatnicima koji neumorno rade od prvog dana borbe s pandemijom.

Kad smo kod ekonomije, inflacija postaje najveći problem za građane,, i to osjećate i vi i mi, kad odete po kruh u trgovinu. Da li ikad odete?! Šalu na stranu, hoće li Vlada i HNB moći imati bilo kakve konkretne mjere u obuzdavanju rasta cijena?

Drugi put idete sa mnom u Konzum na Britancu pa ćete vidjeti kako pratimo cijene. Svi resori pomno prate situaciju i trendove u cijenama za pojedine skupine proizvoda. No te promjene nisu neka hrvatska specifičnost već su rezultat inflacijskih pritisaka koji su prisutni već neko vrijeme na globalnoj razini. Posljedica je to oporavka gospodarstva, rasta potražnje, ali i poremećenih lanaca opskrbe uslijed pandemije. Posebno tu mislim i na rast cijena energenata što dodatno pridonosi rastu cijena. U SAD-u, inflacija je na najvišoj razini u posljednjih 39 godina, a u Njemačkoj u zadnjih 29 godina. Stopa inflacije u Hrvatskoj na godišnjoj razini bit će oko 2,4% po procjenama Ministarstva financija, što je i dalje niže od razine EU-a. Ukoliko bude potrebno, pravovremeno ćemo reagirati kao što je to nedavno bilo u slučaju ograničavanja rasta cijena naftnih derivata. Međutim, sve upućuje da su inflacijski pritisci privremenog karaktera. Naš je ključni cilj podizati životni standard građana, čemu pridonosi i snažan gospodarski rast u ovoj godini.

U tom kontekstu je u Hrvatskoj dodatna tema uvođenje eura, znamo da trgovci zaokružuju cijene naviše. Može li se zaštititi građane od novog udara na standard u perspektivi?

Uvođenju eura pristupamo temeljito, pri čemu posebno vodimo računa o zaštiti potrošača te o spremnosti društva i gospodarstva za ulazak u europodručje od 1. siječnja 2023. Ispunit ćemo i sve ekonomske kriterije jer ćemo nastaviti smanjivati proračunski deficit i javni dug. Ključni cilj je da članstvom ojačamo gospodarstvo i podignemo životni standard građana. Ne očekujemo da bi samo uvođenje eura moglo imati značajniji utjecaj na rast cijena, a pogotovo na standard građana, jer je iskustvo drugih zemalja pokazalo da je utjecaj na stopu inflacije vrlo mali. Mi smo visokoeuroizirana zemlja, naši građani štede u eurima, cijene se često raspravljaju u eurima, turistička smo zemlja u koju većinom dolaze turisti iz Europske unije – to sve znači da prednosti preuzimanja jedinstvene europske valute uvelike nadilaze moguće posljedice. U fokusu nam je zaštita i poboljšanje životnog standarda građana uz glavno načelo zaštite potrošača, za koje taj proces mora biti besplatan. Drugim riječima, potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. U narednom razdoblju posebnu pozornost posvetit ćemo mjerama i mehanizmima za zaštitu potrošača od neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena, u čemu će ključnu ulogu imati dvojno iskazivanje cijena.

Ako išta bude negativno obilježilo vaš mandat, to će biti neuspješna obnova od potresa. Prvo, molim konkretan odgovor – može li se dogoditi da jedna milijarda eura, od ukupno 5 milijardi iz Fonda solidarnosti za obnovu, naprosto propadne?

Pravovremenom aplikacijom za sredstva iz Fonda solidarnosti osigurali smo preko milijardu eura. Cijelo vrijeme radimo i na osiguranju drugih sredstava iz europskih i međunarodnih izvora. Sredstva za obnovu zgrada osigurali smo i u Planu oporavka za što je planirano 5,9 milijardi kuna, te kroz zajmove Svjetske banke. Sredstva ćemo iskoristiti. Rokovi za provedbu projekata su izrazito kratki i vodimo razgovore s EK te na svim razinama oko provedbe projekata, kako bi se uzela u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koja su se dogodila u roku od godine dana, na različitom području.

Svi bismo željeli da obnova ide brže, iako su štete velike i iznose 128 milijardi kuna, a proces zahtjevan i kompleksan, uz neriješena vlasnička i imovinsko-pravna pitanja. Zato smo i mijenjali zakonski okvir kako bi se obnova maksimalno pojednostavila i ubrzala, te kako bismo osigurali našim sugrađanima 100% sufinanciranje troškova za konstrukciju obnovu oštećenih objekata. Naš je fokus da obnova bude sustavna i kvalitetna, na način da zgrade i kuće budu sigurne i protupotresno ojačane, a to podrazumijeva kvalitetnu izradu projekata i izvedbu na terenu. Na Banovini je obnovljeno preko 1.000 objekata, a izrađen je i predstavljen Plan izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Svi koji su smješteni u privremenim objektima imaju i dalje mogućnosti na adekvatan zamjenski smještaj. Nitko na potresom stradalom području neće biti prepušten sam sebi.

Most tvrdi da je prikupio 400.000 potpisa za referendum, cvatu zbog toga, "tresu se", kaže Marin Miletić. Oni su danas zapravo vaša najveća opozicija, pokušat će rušiti vaše odluke i odluke Stožera. Zašto su vam baš oni najneugodniji oponenti? To se vidi iz svake vaše izjave, baš su vam mrski.

Što se tiče referendumske inicijative, poštujemo one koji su potpisali. Ako su skupili potpise, neka ih predaju, a potpisi će se provjeriti na najtransparentniji način. Što se tiče Mosta, oni mene uopće ne zanimaju i mislim da je ova premisa iz pitanja potpuno pogrešna. Obrnuto, Most je taj koji svakodnevno promovira agendu i mržnje protiv HDZ-a koji vodim, ali i drugih društvenih skupina čija ustavna prava dovode u pitanje. U tome im je saveznik i Milanović.

Njegova je agenda demontaža HDZ-a. To je legitiman politički cilj.

Zašto bi se on kao predsjednik Republike bavio demontažom neke političke stranke? Pa to nije njegov posao. Zašto je onda izlazio iz SDP-a? Neka kaže: ja sam predsjednik samo jednog dijela birača, a ne svih građana.

Bojite li se prosvjeda i ulice, nakon ove inicijative Mosta, a i retorike koja vlada?

Ne. Što se Mosta tiče, kad su izbačeni iz Vlade, jer su se kao nelojalan partner 2017. pridružili inicijativi oporbe za opozivom člana vlastite Vlade, postepeno su ih svi počeli razotkrivati kao destruktivce i udaljavati se od njih. U posljednje vrijeme još perfidnije slijede primjer nekih radikalnih pokreta u Europi koji žele profitirati i parazitirati na ugrozi ljudi te izvode cirkus oko COVID-potvrda. I tu traže prostor svog političkog djelovanja. Dovodeći građane u zabludu s ciljem stjecanja ponekog jeftinog političkog poena, licemjerno su spremni žrtvovati još stotine života. Mjere koje donosimo su razmjerne ugrozi pandemije, utemeljene na zakonu i ovlastima koje nam je dao Hrvatski sabor, a svrha je isključivo zaštita zdravlja građana. To je potvrdio i Ustavni sud. COVID-potvrda nije uvođenje obaveznog cijepljenja, Hrvatska ne idem tim putem. Ona zahtijeva mali ustupak kako bi se mogao osigurati što sigurniji kontakt, rad i aktivnosti.

Kako komentirate da se ostatak oporbe, uključujući SDP, zapravo složio oko Covid-potvrda i većine mjera i nisu podržali referendum, ali ipak ne glasaju za Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti?

Pokretači referenduma išli su svjesno u tu operaciju znajući da je inicijativa besmislena, jer se suštinski u upravljanju pandemije neće ništa promijeniti. Sve što se radi je u skladu sa zakonima i Ustavom, a ni u drugim zemljama nije praksa da parlament odlučuje o operativnim i tehničkim odlukama vezano uz COVID-19 mjere dvotrećinskom većinom. To je najbolji dokaz da je inicijativa, umjesto da zaštiti zdravlje ljudi, bazirana na profiterstvu s ciljem političke vidljivosti MOST-a, što su očito prepoznale i druge oporbene stranke i distancirale se od njih.

U mnogim demokracijama sloboda – koja uvijek ide ukorak s odgovornošću – manipulira se populizmom. Naime, pod krinkom zaštite ljudskih prava ugrožava se život, koji je temelj i preduvjet ostvarivanja svih ostalih temeljnih sloboda i ljudskih prava. Usto, kada pogledate režim mjera u nekim drugim zemljama, nije opravdano Hrvatsku nazivati ''stožerokracijom'' ili zemljom ugnjetavanjem temeljnih sloboda, obzirom da su naše mjere među najblažima. Naše upravljanje pandemijom usmjereno je da zaštitimo u prvom redu živote i zdravlje ljudi, ali i da očuvamo gospodarske, obrazovne i društvene aktivnosti.

Odnos s predsjednikom Milanovićem priča je za sebe. Slažete li se s kritičarima da ste na kraju pristali na njegov diskurs, i da je politička komunikacija u Hrvatskoj na nižim granama nego ranije. I cirkus u Saboru prije neki dan pokazao je da je ta razina iznimno niska.

Nema znaka jednakosti s onim tko konstantno vrijeđa čitav niz aktera u društvu, svjesno krši Zakon o sudovima i Zakon o obrani, govori da je COVID-19 karijes te Hrvatsku nepotrebno i na štetu njenih interesa svađa s drugim zemljama (Austrija, Mađarska, Nizozemska, Ukrajina, BiH, Srbija…). Za razliku od takvog pristupa, a sve u savezništvu s destruktivcima iz prethodnog pitanja, ja ću se nastaviti baviti bitnim temama za Hrvatsku i boriti se za nacionalne interese.

Rekli ste da je "štetočina, i to međunarodna".

Ma neću više o tome. Božić je. A ljudi sve vide.

Hoćete li smijeniti ministra Banožića?

Hahah. Dobra šala.

Kad je u pitanju obrana – hoće li Hrvatska pristati na američki poziv da se do siječnja iduće godine izjasni o nabavci Bradleya?

SAD i Hrvatska partnerske su i prijateljske države, koje strateški surađuju u nizu područja, a to potvrđuje i nedavno ukidanje viza. Vlada SAD-a ponudila je mogućnost opremanja borbenim vozilima pješaštva Bradley M2A2 ODS, a ponuda obuhvaća donaciju samih borbenih vozila te kupnju roba i usluga potrebnih za dovođenje ovih vozila u funkcionalno ispravno stanje i njihovu operativnu uporabu. U tijeku je razmatranje ove ponude kako bismo se uvjerili da je ona za Hrvatsku kopnenu vojsku dugoročno dobra investicija jer će nakon dovođenja vozila u funkcionalno ispravno stanje biti potrebna njihova daljnja modernizacija. Pritom je važno procijeniti iznos potrebnih daljnjih ulaganja za modernizaciju, kojima bi se osigurala dugoročna održivost ovih vozila u sljedećem razdoblju 20 do 30 godina. Odabrat ćemo najbolje rješenje za Hrvatsku kopnenu vojsku, kao što smo i dosad pokazali brigu za modernizaciju HV-a. To se posebno odnosi na kontinuiran rast obrambenog proračuna, poboljšanje statusa i materijalnih prava hrvatskih vojnika te ulaganje u opremu i vraćanje vojske u Vukovar, Ploče, Sinj, Varaždin i Pulu. Nabava višenamjenskih borbenih aviona Rafalea najveće je ulaganje u modernizaciju ratnog zrakoplovstva kojim Hrvatska vojska stječe moćno i strateško sredstvo odvraćanja.

Trenutno, jedna od glavnih točki prijepora vas i predsjednika je BiH. Smatrate li da su izjave predsjednika naštetile dobrim odnosima sa susjednom državom?

Nije stvar prijepora, nego razlike u pristupu, i odgovornosti prema interesima Hrvatske i Hrvata u BiH. Moj stav je konzistentan već godinama. Inzistiram na ravnopravnosti i legitimnoj zastupljenosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i podupirem boljitak cijele BiH, koja je naša susjedna i prijateljska zemlja, a koja ne može biti funkcionalna ako sva tri naroda nisu jednakopravna. Milanovićev pristup zazivanja blokada, vrijeđanja i antagoniziranja svih drugih aktera može samo štetiti Hrvatima u BiH i oslabiti pregovaračku poziciju političkim predstavnicima hrvatskog naroda.

Puno je fraza oko BiH, konstitutivnost naroda, zaštita interesa, očuvanje Daytona... Ništa od toga nije sporno ni vama ni Milanoviću. Bit priče jest izmjena izbornog zakona – kako on treba izgledati? Što se može poduzeti?

Izborna anomalija po kojoj Bošnjaci na teritoriju Federacije BiH nadglasavaju malobrojniji konstitutivni narod, Hrvate, te im biraju predstavnike u najvišim institucijama kršenje je dogovorenih načela iz Daytonskog sporazuma. Na Europskom vijeću prošlog tjedna opširno sam to elaborirao svim čelnicima vlada i država te istaknuo potrebu mijenjanja Izbornog zakona kako bi se postigla ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od toga nećemo odustati. Zatražio sam da BiH bude točka dnevnog reda na jednom od idućih sastanaka Vijeća. Naišli smo na razumijevanje brojnih lidera za našu poziciju. Usto, posjetom Sarajevu i Mostaru poslali smo poruku svim političkim akterima u BiH da je Hrvatska prijatelj BiH, da poštujemo njenu suverenost i cjelovitost te da želimo pomoći u donošenju pravičnog Izbornog zakona kako bi se sva tri konstitutivna naroda i svi ostali građani dobro osjećali u BiH. Važno je da se oko toga početkom godine nastave razgovori političkih stranaka i aktera u BiH, uz podršku međunarodne zajednice.

Kakva je situacija s riječkim brodogradilištem i koji su dugoročni planovi?

Vlada je rješavanju pitanja brodogradnje pristupila vrlo odgovorno i poduprla revitalizaciju proizvodnje u Rijeci i Puli. Jednako angažirano poduprli smo sve kapitalne projekte i ulaganja važne za Primorsko-goransku i Istarsku županiju, od izgradnje LNG terminala na Krku, Istarskog ipsilona, nove bolnice KBC-a Rijeka i podrške bolnici u Puli, izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka, kao i druge cijevi tunela Učka te projekata u turizmu. U brodogradnji prioriteti nam je omogućiti završetak započetih brodova, a s druge strane smanjiti gubitke za državu. To je vidljivo iz podrške i izdanih državnih jamstava Brodogradilištu 3. Maj, koje je već uspješno završilo jedan brod za kanadskog naručitelja i trenutno je u završnoj fazi završetka broda za španjolskog naručitelja. Ujedno, zadovoljni smo i s aktivnostima vezanim uz brod 514. Prošli tjedan na sjednici Vlade dali smo suglasnost za sklapanje kupoprodajnog ugovora s brodarskom kompanijom Neptune Lines, uz dobru cijenu, u skladu s kretanjima na tržištu. Riječko brodogradilište nastavlja suradnju i na projektu izgradnje polarnih kruzera s društvom MKM Yachts, tvrtkom kćeri australske korporacije Scenic. U Puli dajemo čvrstu potporu Uljanik Brodogradnji 1856 gdje su se uprava i radnici uspjeli organizirati te započeti s inicijalnim aktivnostima u ovoj fazi revitalizacije Uljanika, koje bi omogućile funkcioniranje kompanije. Želim zahvaliti čelnicima jednog i drugog brodogradilišta na kvalitetnoj suradnji, kao i njihovoj čvrstoj namjeri da nastave ulaganja i gradnju brodova za dugoročnu razvojnu perspektivu brodogradnje u Rijeci i Puli.

2020. i 2021. obilježili su krize, pandemija, potresi, obnova. Što biste zaželjeli ili poručili građanima u 2022.?

Želim svim našim sugrađanima sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu 2022. godinu! Neka vam blagdansko razdoblje donese obilje mira, zdravlja, radosti, snage i obiteljskog zajedništva. U vremenima koja su pred nama, osnaženi duhom Božića, pokažimo potrebno jedinstvo, strpljenje i odgovornost, uvijek vodeći računa o solidarnosti s onima koji su najugroženiji među nama. Zajedno ćemo i u 2022. rješavati sve izazove s kojima smo kao društvo suočeni te nastaviti činiti sve za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Stranica