Plenković: U 2025. rast BDP-a 3,2 posto, rast zaposlenosti 2,9 posto, stopa inflacije do 2,7 posto

Slika /Vijesti/2025/Sijecanj/02_sijecnja/Z63_2313.JPG

Otvarajući prvu ovogodišnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je svim Hrvaticama i Hrvatima u zemlji i inozemstvu i svim sugrađanima novu 2025. godinu, zaželjevši im svako dobro. Osvrnuo se i na zakonske izmjene koje su stupile na snagu od 1. siječnja kao i na prioritete Vlade u ovoj godini. "Znamo da je pred nama još mnogo posla, ali smo odlučni, kao i sve ove godine, nastaviti jačati hrvatsko gospodarstvo i povećavati životni standard građana", naglasio je.

U ovako izazovnim vremenima uspjeli smo ostvariti gospodarski rast, rekordnu zaposlenost, najviši kreditni rejting u povijesti i nastavljamo raditi na dobrobit hrvatskog društva, naših sugrađana i gospodarstva, poručio je premijer Plenković.
 
Što se tiče gospodarskih očekivanja u 2025., premijer je istaknuo kako je cilj gospodarskog napretka da ga osjeti svaka hrvatska obitelj i svako kućanstvo te su stoga prioriteti Vlade povećanje plaća i mirovina, demografske mjere te priuštivo stanovanje, čemu će pridonijeti Nacionalna stambena politika i novi krug porezne reforme koji je jučer stupio na snagu.
 
"Posebnu ćemo pozornost uvijek posvećivati najranjivijim skupinama - umirovljenicima, osobama s invaliditetom, svima kojima je podrška potrebna. Znamo da je pred nama još mnogo posla, ali smo odlučni, kao i sve ove godine, nastaviti jačati hrvatsko gospodarstvo i povećavati životni standard građana", naglasio je.
 
Nastavljamo raditi na dobrobit hrvatskog društva, naših sugrađana i gospodarstva
 
U 2025. godini očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, što je nešto niže nego u prošloj godini, ali i dalje jedna od najviših projekcija rasta od svih članica Europske unije.
 
Očekuje se stopa inflacije do 2,7 posto, udio javnog duga u BDP-u 56 posto, a rast zaposlenosti oko 2,9 posto.
 
Od jučer je iznos minimalne plaće povećan za 15,5 posto, s dosadašnjih 840 eura bruto na 970 eura bruto. Premijer je pritom podsjetio i na kompenzacijske mjere prema poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće.
 
Na početku prvog mandata ove Vlade, u 2016., minimalna plaća iznosila je 414 eura što znači da je iznos više nego udvostručen, dodao je premijer Plenković.
 
Raste i minimalna studentska satnica  za 15 posto te iznosi 6,06 eura.
 
Rast plaća i prihoda, povećanje brojnih naknada
 
U sklopu porezne reforme povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura. Snižavaju se i gornje granice za primjenu niže i više stope poreza na dohodak, što će imati izravan učinak na povećanje plaća svih građana diljem Hrvatske.
 
Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se s dosadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća eura, što je važno za male poduzetnike i obrtnike.
 
Za 7,1 posto povećavaju se mjesečni iznosi za uzdržavane članove uže obitelji - za prvo dijete 300 eura, za drugo eura 420 eura, za treće 600, za četvrto 840 eura, za peto 1.140 eura.
 
Povećavaju se brojne socijalne naknade, primjerice za dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece, zajamčene minimalna naknada povećava se s 420 na 528 eura. Za samohranog radno sposobnog roditelja s jednim djetetom, poveća se s 315 na 416 eura, a za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece, poveća se s 400 na 600 eura.
 
Povećava se osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi za 13,6%, sa 66 na 75 eura. Iznos naknade za redovito studiranje povećava se s 265 na 300 eura. Za 13% se povećavaju naknade za roditelje njegovatelje ili njegovatelje.
 
Rast porodiljnih naknada, naknada za vrijeme nezaposlenosti i mirovina
 
Kao mjera demografska politike, udvostručit ćemo potporu za novorođeno dijete, a majkama osigurati punu plaću za drugih šest mjeseci, i to do najviše 3.000 eura, istaknuo je premijer.
 
Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti bit će oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak pet godina, ako su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine.
 
Naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice, odnosno s 285 na 332 eura, naveo je predsjednik Vlade.
 
Naglasio je da će se tijekom godine raditi na zakonskim izmjenama kako bi se osigurao jedinstveni nalaz i mišljenje vještačenja za osobe s invaliditetom. Na taj ćemo način dodatno olakšati i ubrzati procese za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, dodao je.
 
"Donijet ćemo novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se dodatno osnažiti položaj umirovljenika i postići da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina iznosi najmanje 800 eura", kazao je predsjednik Vlade.
 
Dodao je kako će se mijenjati i način usklađivanja mirovina, uvesti jednogodišnji dodatak za umirovljenike i povećati staž majkama sa šest na dvanaest mjeseci za svako rođeno dijete.
 
Jačanje razine sigurnosti u školama
 
Osvrnuo se i na druge aktualne teme podsjetivši da je 30. prosinca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih održan sastanak Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama, a danas poslijepodne trebao bi se potpisati Protokola o mjerama sigurnosti u školama.
 
Zajednički cilj je podići mjere sigurnosti u svim školskim ustanovama kazao je premijer i dodao kako se raspravlja i o najboljem dugotrajnom rješenju, a to je da se kroz sistematizacije i edukacije u školama zaposle osobe koje imaju potrebne vještine za zaštitu i sigurnost, a ujedno su posebno senzibilizirane za rad s djecom, roditeljima i nastavnicima.   
 
Brze mjere poput zaključavanja vrata i promjena vrata i novih sustava sigurnosti su već u tijeku, a dodatno će  lokalni timovi policije održati sastanke s ravnateljima škola gdje će se raspravljati o sigurnosnim pitanjima.
 
Sućut zbog tragedije u Crnoj Gori i SAD-u
 
Osvrnuo se i na veliku tragediju koja se dogodila jučer u Crnoj Gori izrazivši zgroženost tim činom i sućut uime cijele Vlade crnogorskom narodu, obiteljima poginulih i unesrećenih, predsjedniku Milatoviću i predsjedniku Vlade Spajiću. 
 
Šokirani smo i zbog strašnog napada u New Orleansu, u kojem je smrtno stradalo najmanje 15 osoba, kazao je premijer Plenković izrazivši sućut Sjedinjenim Američkim Državama i američkom narodu.
 
U mandatima ove Vlade osnovica rasla gotovo 48 posto
 
Na Staru godinu potpisan je Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a premijer je kazao da je riječ o kompromisu koji je postignut nakon pregovora.
 
Dogovoreno je povećanje osnovice za 3 posto od 1. veljače te za 3 posto od 1. rujna, povećanje naknade za noćni rad s 40% na 50%, osnovice za jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura te iznosa otpremnine pri odlasku u mirovinu s 2 na 2,5 osnovice.
 
"U našim mandatima, od 2016. do danas, osiguran je rast osnovice od skoro 48 posto", naglasio je premijer Plenković.
 
U razdoblju od 2016. do listopada 2025. prosječna mjesečna  bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno je rasla za gotovo 99%, dodao je.
 
Kada se u to uračuna stopa inflacije u istom razdoblju, realan rast plaća u tom razdoblju iznosio je 52,8 posto.
 
Cijeli paket koji je potpisan sa sindikatima državnih službi primjenjuje se i na javne službe, kazao je premijer Plenković, zahvalivši onim sindikatima javnih službi koji su podržali takav dogovor i bili spremni potpisati sporazum.
 
No, zbog nedostatka podrške unutar čelnih odbora sindikata u obrazovanju i znanosti, oni jedini nisu bili za pa se nije mogao potpisati dodatak pa je Vlada donijela svoju odluku sukladno propisima te se sve što je dogovoreno primjenjuje i na njih.
 
Humanitarna akcija "Želim život"
 
I ove godine Vlada je podržala humanitarnu akciju “Želim život” u organizaciji Zaklade Ana Rukavina.
 
Premijer Plenković zahvalio je Aninoj majci i sestri, medicinskom direktoru Zaklade dr. Mrsiću te ostalim liječnicima, medicinskom osoblju i drugim stručnjacima koji su uključeni u ovu inicijativu.
 
Vlada će danas usvojiti i odluku kojom će odobriti donacije iz Državnog proračuna u visini iznosa poreza na dodanu vrijednost koji je prikupljen s humanitarnog telefona.
 
Prihodi od turizma viši za 224 milijuna eura
 
Od ostalih tema, izdvojio je podatke Hrvatske narodne banke o prihodima od turizma u prvih devet mjeseci 2024. godine.
 
Prihodi stranih turista iznosili su 13,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 1,7 posto ili 224 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
 
Osvrnuo se i na Nacionalni plan stambene politike, podsjetivši na četiri osnovne poluge - financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku.
 
Ranije ovoga tjedna održana je telefonska sjednica Vlade vezana uz određivanje cijena naftnih derivata koje su i dalje, zahvaljujući mjerama Vlade, niže i među najpovoljnijima unutar Europske unije.
 
Hrvatska kao energetsko čvorište
 
Od točaka s današnje sjednice Vlade izdvojio je Odluku o proglašenju projekta "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
 
Radi se o javnom investicijskom projektu Plinacroa za izgradnju četiri plinovoda, vrijednom 534 milijuna eura, koji Hrvatsku pozicionira kao energetsko čvorište.
 
Sva ta ulaganja, naglasio je premijer, su takvoga karaktera da će ti plinovodi biti u stanju u budućnosti transportirati i vodik.
 
Usvojit će se i Uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nenpunim radnim vremenom u državnoj službi, kao i Izvješće o sastancima Europskog vijeća.
 
Ušli smo u godinu u kojoj će se nizom aktivnosti obilježiti 1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva, na kraju je kazao predsjednik Vlade.



Pisane vijesti