- Objavljeno: 08.02.2020.
Plenković: Učinit ću sve da Hrvatska dobije odgovarajuća kohezijska sredstva
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u sklopu konzultacija o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, a uoči izvanrednog sastanka Europskoga vijeća koji će se na tu temu održati 20. veljače.
''Riječ je o procesu bilateralnih konzultacija koje predsjednik Michel, temeljem mandata kojeg je dobio od Europskoga vijeća, obavlja sa svim šefovima država i vlada. Mi smo ovu prigodu iskoristili za razmjenu informacija o ukupnoj suradnji između Hrvatske kao predsjedavajuće Vijećem i njega kao predsjednika Europskoga vijeća. Zaključili smo da je cijeli posao oko dovršetka uređenoga Brexita u siječnju prošao dobro'', rekao je Plenković i naglasio kako je sada prioritet dogovoriti smjernice za pregovore o budućim odnosima kako bi se njima omogućila ''što bolja zaštitu prava i građana Unije i kompanija u budućim odnosima''.Druga važna tema razgovora bio je Višegodišnji financijski okvir. Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska u pregovorima ima konstruktivan pristup i želi da se oni zaključe još za vrijeme hrvatskoga predsjedanja. Nakon takvog političkog dogovora između zemalja članica o okvirima proračuna, nastavljaju se pregovori s Europskim parlamentom o 40-ak zakonskih akata koji bi omogućili početak provedbe programa već od 1. siječnja 2021. kada i počinje novi ciklus višegodišnjeg financijskog okvira.
'Založili smo se za jedan balansiran pristup'
''Osim želje da postignemo dogovor koji će biti prihvatljiv svima, mi smo se založili za jedan balansirani pristup između tradicionalnih politika, dakle poljoprivredne politike i kohezijske politike, sa onim što nazivamo modernizacijom europskoga proračuna, a to su izdvajanja za pitanja sigurnosti, klimatskih promjena, ulaganja u obrazovanje, inovacije, konkurentnost, sve ono što omogućuje Uniji da prati trendove četvrte industrijske revolucije, ali isto tako i da proračun prati ambicije programa EK Ursule von der Leyen kada je riječ o Zelenom planu kao instrumentu za transformaciju europskoga gospodarstva'', kazao je hrvatski premijer.
Podsjetio je da je Hrvatska kao najmlađa članica EU imala samo jednu punu financijsku perspektivu, a ova je Vlada je krenula u mandat u rujnu 2016. godine kada je Hrvatska imala niti 10 posto ugovorenih sredstava i tek 1 posto isplaćenih. Trenutno Hrvatska ima ugovorenih 86 posto ukupne financijske omotnice, a isplaćeno je preko 31 posto.
Kohezijska sredstva za ravnomjerni regionalni razvoj
''To je stečevina rada ove Vlade na europskim fondovima, na apsorpciji sredstava i na fondovima kao poluzi razvoja za poljoprivredu, za infrastrukturu, za gospodarstvo, za ravnomjerni regionalni razvoj. Poseban naglasak stavljamo na one dijelove Hrvatske koji su slabije razvijeni. Tu posebno apostrofiram naš projekt 'Slavonija, Baranja i Srijem', koji obuhvaća četiri slavonske županije o kojima ćemo voditi posebno računa u idućih sedam godina – i stoga želimo da taj projekt bude jedan od naših svjetionika projekta ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske. Na tom tragu smo izrazili želju da dobijemo adekvatna sredstva za kohezijsku politiku što nam je posebno važno'', istaknuo je Plenković.
Plenković i Michel dotakli su se u današnjem razgovoru i pitanja proširenja, a u tom kontekstu osobito odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nakon mnogih konzultacija provedenih s kolegama ''od zemalja regije do ključnih aktera unutar EU'', smatraju da procesi postupno evoluiraju, te osobito pozdravljaju susretljiviji pristup Francuske nakon što je objavljen dokument Europske komisije o metodologiji proširenja.
''Nadam se da ćemo argumentima i konkretnim postignućima i u Albaniji i u Sjevernoj Makedoniji omogućiti te odluke i na taj način kreirati jako dobru konstruktivnu i pozitivnu atmosferu na zagrebačkom sastanku na vrhu koji je predviđen 6. i 7. svibnja.''
Konferencija o budućnosti Europe
Riječi je bilo i o zajedničkoj poziciji o Konferenciji o budućnosti Europe na razini Vijeća.
''Nakon stava EK i EP, usuglašavamo našu poziciju, želimo dogovore međuinstitucijskoga mandata za pokretanje te konferencije koja kroz sljedeće dvije godine, nakon Brexita, mora europskim građanima približiti europski projekt. Moramo razgovarati na vrlo politički način o onim ključnim problemima koji današnju Europu pogađaju, a to su isključenost ili barem osjećaj isključenosti jednog dijela naših sugrađana od svega onoga što zajednička suradnja donosi. I tu je zadaća nas kao predsjedavajuće Vijeća da napravimo važne iskorake.'', istaknuo je Plenković.
Novinare je zanimalo da li su zemlje članice EU danas bliže dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru te o kohezijskim sredstvima za Hrvatsku…
''Ono što mi želimo prije svega je da se dogovor postigne i da to bude baš za vrijeme našeg predsjedanja. No, postoje i dalje određena prilično udaljena stajališta između nekoliko zemalja neto kontributora.''
Plenković je podsjetio da desetak najvećih i najbogatijih država članica uplaćuje više sredstava u europski proračun nego što ih apsorbira, dok ostalih 17 članica više dobiva nego što uplaćuje.
Hrvatska želi konstruktivno pomoći u pregovorima oko VFO
''Gdje je onda ključ ovih pregovora? Oni su donekle drukčiji nego ranije jer smo upravo svjedoci činjenice da je jedna velika zemlja neto uplatiteljica, Ujedinjena Kraljevina, izašla iz EU i ta činjenica mijenja okolnosti u okviru ukupnoga volumena sredstava. Zato je cilj da se, uzimajući u obzir tu situaciju, pronađu adekvatna sredstva za tradicionalne politike unatoč tome što moramo odgovarati i na pitanja migracija i klimatskih promjena'', rekao je premijer dodavši kako mu se čini da dobra volja postoji. Istaknuo je da zadaća koju ima Charles Michel nije nimalo jednostavna i da mu Hrvatska u tome želi konstruktivno pomoći.
Govoreći o kohezijskim sredstvima naglasio je da će Hrvatska učiniti sve da budemo zadovoljni i da ''kohezijska politika bude zamašnjak razvoja i investicija''.
''Pozicija Prijatelja kohezije iznesena u Portugalu bila je dosta jasna – čuvajmo okvire kohezijske politike onakve kakva je bila u prošlom proračunu. Dogovor će biti dosta težak i zahtjevan za ispregovarati, no spremnost postoji pa ćemo se naći negdje na sredini. Tako bude uvijek na kraju, ali ono što svi žele je da se proračun donese na vrijeme. Ovo je godina u kojoj to moramo napraviti'', zaključio je premijer Plenković.