- Objavljeno: 29.01.2015.
Porezna uprava uključena u oprost dugova određenog dijela građana
Ministarstvo financija – Porezna uprava pristupa Sporazumu o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana i to do 25 tisuća kuna na dan 30. rujna 2014. godine.
Na današnjoj 210. sjednici Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros predstavio je Konačni prijedlog Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, kojim se uređuje područje pogrebničke djelatnosti koje je do sada bilo regulirano Zakonom o komunalnom gospodarstvu, na način da su jedinice lokalne samouprave imale autonomiju nad dodjelom koncesija s obzirom da je pogrebnička djelatnost bila određena kao komunalna djelatnost. Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Zakonom o uslugama, a sada se radi daljnjeg usklađivanja s navedenom direktivom nastoji izdvojiti određeni segment pogrebničke djelatnosti izvan opsega komunalnih djelatnosti i to naročito preuzimanja, opremanja i prijevoza umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja. Sve navedeno su poslovi koje bi fizička i pravna osoba trebala moći obavljati slobodno na tržištu ako ispunjava propisane uvjete i to bez koncesije jer se ti poslovi ne mogu smatrati isključivo komunalnim poslovima. Zamjenik ministra Pros pojasnio je da se Konačnim prijedlogom Zakona predlaže ukidanje koncesija, te se uređuju sadržaj, način i uvjeti za obavljanje pogrebničke djelatnosti, prava i obveze pogrebnika, stručna osposobljenost, evidencija osoba s položenim stručnim ispitom za obavljanje pogrebničke djelatnosti, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja bitna za obavljanje pogrebničke djelatnosti, na način kako je to uređeno propisima ostalih država članica EU, odnosno država ugovornica Europskog gospodarskog prostora, a kojima se ostvaruje sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga.Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izvijestio je da je cilj ovih izmjena i dopuna Zakona stavljanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u funkciju korištenja u što kraćem roku, radi dovršetka upisa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u ARKOD sustav. Time bi se omogućilo veće ostvarivanje prava na isplatu potpora po novom sustavu zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, s obzirom da će u sljedećem sedmogodišnjem programskom razdoblju pravo na potpore ostvarivati poljoprivredni proizvođači koji u 2015. godini (od 1. ožujka do 15. svibnja) prijave da raspolažu poljoprivrednim zemljištem, uz koje se onda veže i ostvarivanje prava na izravna plaćanja. Pored izmjena i dopuna odredbi Zakona kojima je cilj ubrzati postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, dodaju se i odredbe koje se odnose na osnivanje prava građenja u svrhu izgradnje poljoprivrednih objekata i prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, odlukom Agencije za poljoprivredno zemljište. Nadalje, omogućava se i prijenos ugovora o zakupu sa zakupnika koji je obrtnik, na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta. Također, uređuje se i prodaja katastarskih čestica u vlasništvu države malih površina, koje se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, odlukom Vlade Republike Hrvatske, koju provodi Agencija putem javnog poziva za prodaju, radi ostvarenja društveno-gospodarskih i strateških ciljeva u poljoprivredi.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš pojasnila je da se izmjene zakona odnose se na smanjenje kamata na kredite. Pri tome se predlaže smanjivanje kamata za one koji su u sustavu POS-a ili će tek kupiti stan po tom sustavu. Danas se, naime, kredit otplaćuje na dva načina: jedan dio ide komercijalnoj banci, a iza toga se plaća dio u kojem je država aktivirala svoja sredstva. Za taj drugi dio za poček se plaća dva posto kamate i sada se predlaže smanjenje na 1 posto, a kamate gdje država angažira svoja sredstva s 5 na 3 posto. „Za stan od 60 četvornih metara to znači uštedu od 15 tisuća eura u odnosu na komercijalni kredit“, kazala je ministrica. Druga izmjena zakona je vezana uz najam odnosno uvođenje mogućnosti državnog najma stanova. „Iznos najma će biti prihvatljiv za naše za građane“, zaključila je ministrica Mrak-Taritaš.
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o muzejima. „Novim zakonom uskladit će se obavljanje muzejske djelatnosti s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu“, kazala je ministrica kulture Andera Zlatar Violić. Također, predloženim će se zakonom urediti sljedeća pitanja: omogućit će se muzejima i galerijama obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima; precizirat će se uvjeti pod kojima se mogu osnovati muzeji i galerije kao samostalne ustanove te u sastavu drugih pravnih osoba; omogućit će se da muzej i galeriju mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, županije, gradovi, općine i fizičke i pravne osobe; proširit će se popis stručnih muzejskih zvanja zvanjima koja su tehnološkim razvojem i razvojem muzejske struke postale sastavni dio stručnog muzejskog osoblja; omogućit će se centrima za kulturu, otvorenim i pučkim učilištima i drugim organizacijama za izobrazbu odraslih kojima su osnivači općine i gradovi koji imaju do 10.000 stanovnika obavljanje muzejske djelatnosti.
Donesena je Odluka o posebnim aktivnostima u provedbi Sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Ministar financija Boris Lalovac podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske 15. siječnja 2015. godine usvojila Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Nadalje, ministar Lalovac izvijestio je da će Ministarstvo financija – Porezna uprava pristupiti Sporazumu kao vjerovnik iz skupine A, te će prema dužnicima koji sukladno odredbama Sporazuma ispunjavaju Kriterij A primijeniti mjere za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima u odnosu na potraživanja po osnovi dospjelog, a neplaćenog poreznog duga evidentiranog u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kod Financijske agencije u ukupnom iznosu od najviše 25.000,00 kuna na dan 30. rujna 2014. godine. U odnosu na dužnike koji sukladno odredbama Sporazuma ispunjavaju Kriterij B, Ministarstvo financija – Porezna uprava ima pravo primijeniti mjere za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima predviđene odredbama Sporazuma i vezanih akata u odnosu na potraživanja po osnovi dospjelog, a neplaćenog poreznog duga evidentiranog u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kod Financijske agencije u ukupnom iznosu od najviše 25.000,00 kuna na dan 30. rujna 2014. godine. „Ovom Odlukom formira se Radna skupina za koordinaciju i nadzor provedbe Sporazuma“, zaključio je ministar.
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o davanju određenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima je do sada upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, na upravljanje Uredu Predsjednika Republike Hrvatske i Uredu za državnu imovinu, a izmijenjena je i Odluka o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske. „Ovom se odlukom daje nekeretnina u Visokoj, kojom je upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, na upravljanje Uredu predsjednika Republike i taj objekt više neće biti objekt u vlasništvu Republike Hrvatske“, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Donesena je i Odluka o davanju državnih jamstava Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i/ili drugim poslovnim bankama u zemlji i/ili inozemstvu za izdavanje izravnih i neizravnih bankarskih garancija za avansne uplate kupca za Nov. 513, 514 i 515, a čiju gradnju je ugovorio Uljanik d.d. Ministar financija Boris Lalovac pojasnio je da je Uljanik d.d., zatražio odobrenje državnih jamstava u ukupnom iznosu od 55 milijuna eura Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u svrhu osiguravanja bankarske garancije za avansne uplate za tri nova broda koja se rade u Uljaniku. „To je kontinuirani doprinos Vlade našem trenutno najjačem i najnaprednijem brodogradilištu“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture izvijestio je da se prihvaća mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za sklapanje nagodbe između Republike Hrvatske i društva Autoceste Zagreb – Macelj d.o.o. Zagreb, na način da Republika Hrvatska prizna društvu Autocesti Zagreb – Macelj d.o.o. Zagreb iznos od 69.000.000,00 kuna, i da taj iznos plati do 31. siječnja 2015. godine, a da društvo Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. Zagreb plati Republici Hrvatskoj iznos od 7.253.103,88 eura plativo u kunama, do 31. siječnja 2015. godine, te povuče tužbu podnesenu protiv Republike Hrvatske pred ad hoc arbitražnim sudom i odrekne se tužbenog zahtjeva.
Između ostalog, prihvaćen je i Nacrt projekta "Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora", koji je strukturiran za rješavanje Programa restrukturiranja i podršku strukturnim reformama sektora u smjeru daljnjih investicija u mobilne kapacitete, infrastrukturu, odljev zaposlenika i refinanciranje postojećih obveza. Nacrt projekta omogućuje smanjenje operativnih troškova željezničke infrastrukture, što će u konačnici smanjiti subvencije države u željeznički sektor, a navedene uštede će se iskoristiti u poboljšanje mreže i za osiguranje vlastitog doprinosa na projektima sufinanciranim od strane Europskih fondova. Procijenjena vrijednost predloženog Projekta iznosi milijardu kuna, a planira se financirati zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Korisnici zajma biti će društva: HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. Ministar Siniša Hajdaš Dončić izvijestio je da će se sredstvima zajma financirati otpremnine za višak zaposlenih u navedenim društvima, kao i investicije potrebne za osiguranje održivog poslovanja i konkurentnosti. Predstavnici Svjetske banke izvršili su predprocjenu Projekta, te se očekuje da će pregovori za zajam IBRD-a biti održani sredinom ožujka 2015. godine, a odobrenje Projekta od strane Odbora izvršnih direktora IBRD-a očekuje se krajem travnja 2015. godine.