Poslodavci pozdravili porezno rasterecenje i rast zaposlenosti i gospodarstva

  • Slika /Vijesti/2018/06 lipanj/12 lipnja/Dan poduzetnika 6.jpg

Predsjednik Vlade čestitao je Hrvatskoj udruzi poslodavaca na 25 godina partnerstva s Vladom i sindikatima te rada na poboljšanju poslovne i gospodarske klime.

Premijer je danas  u hotelu Westin u Zagrebu sudjelovao je  na Danu poduzetnika 2018. pod nazivom „Nove prilike za novo desetljeće“.

Kvalitetniji život građana

U svom govoru, predsjednik Vlade naglasio je da Hrvatska zbog rata nije imala ravnopravnu startnu poziciju za razliku od ostalih članica Europske unije.  

Istaknuo je da je Hrvatsku rat koštao 160 posto predratnoga BDP-a. "To vam je 20 puta više nego što je japanski cunami i potres imao na japansku ekonomiju. Njih je to koštalo 8 posto BDP-a", rekao je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska u ratom opustošenim područjima kroz obnovu izgradila 155.000 stambenih jedinica. "Hrvatska je država nakon rata, bez članstva u Europskoj uniji, bez makrofinancijske pomoći, bez strukturnih investicijskih fondova izgradila 10 Šibenika", naglasio je.

Na kraju je predsjednik Vlade poručio da će Vlada predano raditi na ubrzanom razvoju Hrvatske kroz odgovorne javne financije i bolje korištenje europskih fondova, na strukturnim reformama radi jačanja konkurentnosti, rastu zaposlenosti, poboljšanju poslovne klime i povećanja ulaganja te je orijentirana na budućnost kroz povezivanje obrazovanja s tržištem rada, digitalizaciju i nove tehnologije.

U svom obraćanju medijima nakon konferencije, predsjednik Vlade ocijenio je ovakve susrete dobrom prigodom da se iz prve ruke čuje što još može učiniti Vlada za dobrobit hrvatskih  poslodavaca, za nova radna mjesta, investicije i u konačnici podizanja  standarda i omogućavanja kvalitetnijega života hrvatskih ljudi. 

„Ovakvi su sastanci ohrabrujući, naročito kada vidimo inovativne ideje naših gimnazijalaca i srednjoškolaca, koji u ranoj dobi prateći trendove tehnološke evolucije, a i revolucije, nude rješenja koja će zasigurno netko od ovih hrvatskih poslodavaca uzeti i u moguće razmatranje kao konkretne ideje i proizvode. Drago mi je da smo bili tu“, kazao je predsjednik Vlade.

Još je jednom istaknuo da  sve što je njegova  Vlada poduzela u proteklih dvadeset mjeseci, govori o tome, kako se na panelu čuti moglo čuti i od poslodavaca, da su svi potezi koji su poduzeti povučeni su dobrom smjeru, od poreznog rasterećenja, stvaranja boljeg poslovnog okvira, povoljnije gospodarske klime, veće zaposlenosti, gospodarskoga rasta, sprječavanja totalne gospodarske katastrofe donošenjem zakona o izvanrednoj upravi koji je omogućio hrvatskim dobavljačima, proizvođačima, OPG-ovima, ne samo dobru naplatu starog i graničnoga duga, nego i kvalitetno vrijeme za njihovu konsolidaciju i ekonomsku budućnost. 

Pozitivni trendovi

„To je ono što radi Vlada, što rade ministri i na tome tragu ćemo nastaviti. Mislim da je smjer koji smo zauzeli pravi i radimo sve ono što smo u programu obećali “, kazao je premijer dodajući da on u svemu što radi osigurava političku stabilnost, naglašavajući da se radi o trendovima koji društvo guraju naprijed, u srce europskoga projekta, u tješnju integraciju, veće plaće i kvalitetniji život hrvatskih ljudi.

„Neki se efekti vide sada, neki će tek doći. Ono što smo zatekli je takvo kakvo jest, ne tražimo izgovore, nikakva dodatna razumijevanja, samo pričam priču koju dobro znam, jer smo svi manje-više ista generacija, živjeli smo od devedesetih do danas, i ako netko zaboravlja da je Hrvatska nekad  u kontekstu europskih  integracija bila fusnota, bez ugovornih odnosa, bez makrofinancijske pomoći, bez PHARE-a, bez bilo kakvih drugih projekata, onda  je ta vrsta zaostatka  za zemljama Srednje i Istočne Europe naš svojevrsni kofer kojeg nosimo i sada nastojimo ubrzano nadomjestiti taj raskorak u napretku. Mislim da to dobro radimo. Moj je cilj za nekoliko godina vidjeti te efekte catching-upa. kako sam ga nazvao u današnjem govoru“, dodao je predsjednik Vlade.

Strateške odluke donesene u prvih godinu dana

„Danas  u Hrvatskoj imate Vladu koja je, što se tiče kompetencija, vrlo snažna, a što se tiče smjera zemlje, siguran sam da zemlju vodim u pravom smjeru i da radimo sve što možemo,  u svim sektorima“, nastavio je premijer.  „Vlada je u prvih godinu dana riješila sve glede obrane i nacionalne sigurnosti i branitelja. Uspjeli smo donijeti strateške odluke; dizanje proračunskih sredstava, višenamjenski borbeni avioni ; zakon o hrvatskim braniteljima, Strategija nacionalne sigurnosti Zakon o domovinskoj sigurnosti, borba protiv ilegalnih migracija, poboljšanje kvalitete života vojnika i policajaca, sve je to Vlada u kratkom roku zaokružila. Niti jedna Vlada, ako apstrahiramo ratna vremena kao što je bila kriza s Agrokorom, pa se tsunami nije dogodio. Treba realno valorizirati stvari, gledati zakonske pakete, primjerice,  u četvrtak šest zakona pravosudne reforme, idemo dalje sa demografskim mjerama, sa Zakonom o dječjem doplatku od prvoga srpnja, subvencioniranje stambenoga kreditiranja, Zakon o najmu stanova, 140 zakona na sjednicama Vlade do 30. rujna, to su ključni detalji“, naglasio je predsjednik Vlade.  

Sloboda kretanja

U vezi s demografijom, premijer je kazao da se radi o  problemu i Hrvatske i zemalja koje su nam slične, koje su u istoj situaciji.  „Do 2013. godine,  da biste išli živjeti van morali ste ili dobiti ili radnu dozvolu ili biti u okviru kvota. To je sloboda kretanja radnika, to je sloboda kretanja naših državljana koji bez tih kvota, bez tih dozvola dobivaju radna mjesta,  otvorilo se tržište rada za hrvatske ljude. To što se događa u proteklih pet godina događalo se Poljacima kad su oni ušli u Europsku uniju 2004., to se kasnije događalo Česima, Mađarima,  to su normalni trendovi jednoga dijela populacije koja se slobodno kreće u Europskoj uniji. To je normalno, to je ono zbog čega europski projekt postoji i to je plus“, pojasnio je predsjednik Vlade.

„Činjenica je da mi i  nevezano s time imamo problem prirodnoga priraštaja, da imamo dnevno otprilike sto rođenja, a sto i pedeset sprovoda. Mi moramo učiniti sve da što veći broj ljudi ostane, da stvorimo pretpostavke da ljudi imaju što više djece, da to mogu gospodarski isfinancirati, premda gospodarska razvijenost nije jamstvo povećanja nataliteta, što pokazuju primjeri najrazvijenijih zemalja svijeta. Potrebna je društvena klima i ključne odluke i odgovornost da se ide tim putem“, zaključio je premijer svoje obraćanje medijima.  

Uz predsjednika Vlade na skupu su sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar rada i mirovinskoga sustava te  ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.



Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
 
Poštovana predsjednice Republike Hrvatske,
Poštovana predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca, gospođo Deranja,
Poštovane članice i članovi Vlade Republike Hrvatske,
Poštovani saborski zastupnici i zastupnice,
Poštovane poduzetnice i poduzetnici,
Dame i gospodo, gosti iz inozemstva,
 
Prije svega želim vam osobno i u ime Vlade čestitati 25. obljetnicu Hrvatske udruge poslodavaca. To je veliko postignuće, četvrt stoljeća rada, pouzdanog socijalnog partnera Vlade, uz sindikate važnog dionika svih društvenih i gospodarskih procesa. A čuli se od gospođe Deranje koliko ste utjecajni na pojedine i zakonske akte i odluke.
Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o tome što je i kakva je Hrvatska bila proteklih 28 godina i što je naša stvarna startna pozicija.

O tome rijetko govorimo, o tome ne govorimo možda zato što smo svi skupa nekako notorno svjesni nekih činjenica, ali netko tko nas gleda sa strane u biti to ne vidi.

Početna točka Vlade

Mi smo se kao Vlada u dosta zahtjevnim okolnostima u protekle sada već skoro dvije godine krenuli baviti brojnim problemima koji su dio hrvatskoga društva, dio hrvatske ekonomije i fokusirali smo se na, prije svega, regulatornu transparentnost i predvidljivost, na jasan smjer smanjivanja poreznog opterećenja i pojednostavljivanja poreznog sustava, na smanjivanje brojnih administrativnih prepreka te stvaranje boljeg poslovnog okruženja.

I naravno da smo suočeni s brojnim i strukturnim izazovima hrvatskog gospodarstva i nagomilanim problemima koji su se, možemo slobodno reći, kumulirali.
No treba nešto reći o ovoj stvarnoj startnoj poziciji.

Recimo da smo 1990. bili na 100 u gospodarskom razvoju. Obrambeni rat, agresija na Hrvatsku nas 1993. spustila na 63. Nama je trebalo od 1993. do 2004. da se vratimo na početnu razinu iz 1990. To vam praktički znači da smo izgubili 15 razvojnih godina. Zatim smo do 2008. smo rasli do 120. Globalna recesija nas je zaustavila i u pet godina spustila na 108, gotovo na razinu iz 1990. godine. I tek od članstva u Europskoj uniji 2013. mi ponovno rastemo i sada smo u 2017. i 2018. prestigli onu razinu rasta koju smo imali 2008.

20 cunamija i 10 Šibenika

To vam je start. To što smo mi imali nije imala ni jedna druga članica Europske unije. I toga cijelo hrvatsko društvo, sva hrvatska ekonomija, svi hrvatski ljudi moraju i trebaju biti svjesni. To vam je pravi start. I zato kada mi razgovaramo s našim partnerima, a to su brojne međunarodne organizacije pa i financijske institucije, glavni buzzword je catching up – hvatanje koraka.

Mi nastojimo uloviti korak s onima koji nisu imali istu tranziciju kao Hrvatska. Ovo nije nikakvi izgovor, to su vam činjenice. Slovenija je nije imala, Mađarska je nije imala, Češka je nije imala, Poljska je nije imala, mi smo imali specifičnu vrstu tranzicije. I to treba jasno reći.

Nas je rat koštao 160 posto predratnoga BDP-a. To vam je 20 puta više nego što je japanski cunami i potres 2011. koštao japansku ekonomiju. Njih je to koštalo 8 posto BDP-a, a nas je rat koštao 160 posto predratnoga BDP-a.

Znate li koliko je Hrvatska izgradila u ratom opustošenim područjima kroz obnovu. Uz samo 4 posto međunarodnih sredstava? Izgradili smo 155.000 stambenih jedinica. Hrvatska je država nakon rata, bez članstva u EU, bez makrofinancijske pomoći, bez strukturnih investicijskih fondova izgradila 10 Šibenika. Svi vi koliko vas tu ima, koji plaćate porez. Deset Šibenika smo izgradili. Sumnjam da se toga nekad sjetimo kad se kompariramo s drugim zemljama i s državama koje nisu prošle takvu situaciju. Ovo nisu nikakvi izgovori, ovo vam je realna startna pozicija. Realna startna pozicija koju trebamo imati na umu. No, pustimo to iza nas. Pogledajmo mi malo kakva je situacija danas.

Makroekonomski podaci

Mislim da je danas rast hrvatskog gospodarstva – rast na zdravim temeljima. I to je vrlo bitno. Mi na taj način utječemo i na makroekonomske neravnoteže. Znate da je to proces u kojem trenutno jesmo, da smo prošle godine u ovo doba izašli iz procedure prekomjernog proračunskoga manjka. Rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine porastao je 2,5%. Na godišnjoj razini očekujemo rast od 2,9%.

Javni dug

Smanjujemo javni dug i to rapidno. Usporedbe radi, od 2011. do 2015. javni dug narastao je sa 65% na 85% BDP-a. Mi smo ga ove godine smanjili na 78%, a do kraja mandata Vlade idemo na 65%. I to nisu samo naše procjene. To su procjene onih koji nas apotekarskom vagom i vrlo detaljnom dioptrijom promatraju.

Deficit

Od 2011. do 2015. deficit je povećan za 11,7 milijardi kuna, mi smo ga samo u 2017. smanjili za 2,7 milijardi kuna. Nastavljamo upravljati javnim financijama kako bismo smanjili pritisak na vas – porezne obveznike i poduzetnike.

Eurozona

I to je najbolji put da se pripremamo za ispunjenje kriterija za Eurozonu. Znate da je to naša ambicija. Želimo otprilike za dvije godine, točno u vrijeme našega presjedanja biti na ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a nakon toga ako se nastavi s ovako odgovornom politikom, biti spremni i za ulazak u euro. Možete pitati ministra Marića kakve bi nam kamate bile na ove euroobveznice da smo članica Eurozone. I ove kamate su sada sjajne u odnosu na one koje nam dolaze u srpnju, a bile bi sigurno još za pola jeftinije da smo u Eurozoni. To su stvari o kojima vi kao poduzetnici jako puno znate i razumijete smjer i trend kojim idemo.
 
Povećanje kreditnog rejtinga

Da radimo korak naprijed to nam govore međunarodne kreditne agencije i to sve tri. Neke su poboljšale i izglede i stupanj rejtinga, i sad smo samo jedan stupanj ispod investicijskog rejtinga, a neke naravno gledaju i izglede koji su stalno poboljšani.

Agrokor

Sve smo to napravili u kontekstu krize u Agrokoru. A da smo pustili sve tadašnjem postojećem pozitivnom zakonodavstvu o stečajevima pitanje je kakva bi atmosfera bila još lani na ovom skupu, a kamoli ove godine s obzirom na seriju stečajeva koja bi se bila dogodila u hrvatskoj ekonomiji. To su veliki pozitivni pomaci. Dali smo hrvatskom gospodarstvu, posebice dobavljačima, malim poljoprivrednicima vremena za konsolidaciju, a ono što su dobili isplaćeno od graničnog i staroga duga je gotovo neusporedivo sa sličnim restrukturiranjima kompanija ovoga tipa ako se gleda globalno.

Uštedjeli smo na refinanciranju cestarskoga duga 50 milijuna eura godišnje, a ovom euroobveznicom dodatnih 25 milijuna eura godišnje. Sve su to sredstva koja će u okviru proračuna biti iskorištena za neke druge korisnije stvari, uključivši i demografsku revitalizaciju.

Porezna reforma

Naša porezna reforma pridonijela je jednom ključnom aspektu, a to je porezno rasterećenje plaća. Što se dogodilo? Dogodila se povećana kupovna moć, rast potrošnje koji je sada važan dio gospodarskoga rasta i važan dio gospodarskih indikatora u zemlji.

Inozemna i domaća potražnja za proizvodima pogurala je rast obujma industrijske proizvodnje u 2016. i 2017. u odnosu na 2015. za 5% odnosno za 7%. Povećana potražnja i na inozemnom tržištu u 2017. dovela je do porasta robnog izvoza za 13,8%, a u odnosu na prethodnu godinu robni izvoz dosegao je 14 milijardi eura.

Ovo su pozitivni trendovi. Tome je naravno pridonijelo i ozračje u Europi, ali je pridonijela i provedba Nacionalnog programa reformi, koji je, kao što sam rekao i na sjednici Vlade, oslonjen na onaj magični trokut, a taj trokut su fiskalna konsolidacija, investicije i strukturne reforme. U tom trokutu moramo tražiti rast i kvalitetniju perspektivu svakog od vas poduzetnika u Hrvatskoj.

Snizili smo stope poreza na dobit s 20% na 18%, i to na 12% za sve poduzetnike s prihodima do 3 milijuna kuna. Čak 85% obveznika poreza na dobit podliježe stopi od 12%. To se osjeti. Vi to u svom poslovanju sigurno možete osjetiti i možete kvalitetnije i bolje planirati svoje poslovne procese, svoja ulaganja pa i troškove koje imate za radnike i zaposlenike. Također, želim reći da nam se prosječna plaća od 2011. do 2015. bila smanjila za 270 kuna, a od 2016. do danas porasla je za 500 kuna. To su činjenice i to zahvaljujući poreznoj reformi koja je ljudima ostavila veće prihode. Ukupno rasterećenje iznosi dvije i pol milijarde kuna.

Pravna sigurnost

Želimo povećati i povećati pravnu sigurnost svih poreznih obveznika, riješiti određene pravne praznine, nepreciznosti, imati jasne smjernice o tome što pojedini uredi Porezne uprave diljem Hrvatske čine, dakle jedinstvena praksa, da tu nema nikakvih dilema. I dalje ćemo nastaviti sa smanjivanjem poreza i povećanjem pravne sigurnosti. To smo najavili. Ministarstvo financija i stručnjaci koji su uključeni u ovaj proces imaju zadaću da druga faza porezne reforme stupi na snagu 1. siječnja 2019. To ćemo učiniti. Taj paket bit će spreman na jesen. On će smanjiti i opću stopu PDV-a bez obzira na ove sada polemike i rasprave trebali nam to ili ne. Mi smo to rekli u našem predizbornom programu i to ćemo ispuniti i to ni jedna vlada još nije napravila. Napravit ćemo to kombinacijom mjera koje neće dovesti u pitanje prihodnu stranu državnoga proračuna.

Zapošljavanje i nezaposlenost

Želim nešto reći i o zapošljavanju i nezaposlenosti. U Hrvatskoj je od 2011. do 2015. izgubljeno 40.000 radnih mjesta. Samo u prošloj godini stvoreno je novih 60.000 radnih mjesta, a ja ih očekujem barem još toliko do kraja mandata rada naše Vlade. Povećala se i aktivnost poslovnih subjekata za više od 20 tisuća. Također, na području poticanja plaćanja između poslovnih subjekata pridonijeli smo rastu broja novoregistriranih, ali i broju aktivnih poslovnih subjekata. I ta promjena kulture transformacije poslovanja je nešto o čemu smo govorili prošle godine.

Administrativno rasterećenje poduzetnika

Nastavljamo i sa administrativnim rasterećenjem poduzetnika. Imali smo dva akcijska plana. Oba su već polučila važne rezultate, a kada ih stavimo u kontekst i smanjivanja i pojednostavljivanja administrativnih procedura, digitalizacijom uprave te smanjivanjem neporeznih davanja, onda uštede za gospodarstvo sada već premašuju milijardu i pol kuna.
Također, unaprijeđen je i postupak javne nabave, uvođenjem načela ekonomski najpovoljnije ponude. Time smo potaknuli kvalitetne i konkurentne tvrtke i omogućili veću transparentnost procesa.

Investicijsko i poduzetničko okruženje

Također, dame i gospodo, mi smo se posvetili i investicijskom okruženju. Zakon o strateškim investicijskim projektima olakšao je pripremu investicijskih projekata te potaknuo inovativne i istraživačke projekte privatnoga sektora. Hrvatska ima konkurentno zakonodavno rješenje u pitanju privlačenja investicija i već su vidljivi konkretni rezultati tih mjera. Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja minimalni iznos ulaganja koji daje pravo na korištenje potpora smanjen je sa 150 tisuća na 50 tisuća eura, uz uvjet da se otvori 10 radnih mjesta.

Ovo je posebno zanimljivo IT-industriji jer oni nemaju velika kapitalna ulaganja nego ulažu u ljude. I planirana visina ulaganja za ukupno 586 prijavljenih projekata ulaganja iznosi 30 milijardi kuna uz planirano ostvarenje 17.600 novih radnih mjesta. Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji je u pripremi donijet će uskoro nove olakšice svim poduzetnicima koji se bave istraživačkim i inovacijskim aktivnostima.

Činjenica da su do kraja ove godine najavljena ulaganja u centre za razvoj softvera tvrtki iz Švicarske i SAD-a pokazuju da strani poduzetnici prate naše mjere i da su one kvalitetno pogođene. Ohrabruje nas i najava Ericssona za otvaranje svog Istraživačko-razvojnog centra u Osijeku te najave drugih hrvatskih kompanija za širenjem, jer to pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na pravom putu.

e-Račun

Uputili smo nedavno u Sabor i Zakon o e-Računu koji će donijeti velike uštede i za poduzeća ali i uvesti novi, brži i efikasniji način rada svih koji sudjeluju u isporuci roba i usluga javne nabave. Očekujemo da će ova mjera donijeti veliki iskorak u digitalnom poslovanju. Vlada također pažljivo planira propise, osigurava poslovnu, pravnu sigurnost te predvidljivost.

Ne znam koliko ste primijetili, ali hitne procedure postale su doslovno iznimka u radu Vlade. Takvih slučajeva mislim da nije bilo više od deset i donosili su se stvarno u zadnji trenutak kada je to bilo nužno. Sve ostalo radi se sustavno. Zakonodavni proces je uključiv, transparentan, uključuje javna savjetovanja, prethodne procedure, suglasnosti i najčešće dva čitanja u Hrvatskom saboru.

Tijekom jeseni ići ćemo i sa i Zakonom o državnom inspektoratu. On će donijeti objedinjivanje brojnih inspekcijskih službi. Vama, poduzetnicima olakšati situacije da nemate nekoordinirane aktivnosti paralelne više inspekcijskih službi u kratkom roku koje nerijetko remete i poslovne procese i oduzimaju vrijeme vašim kompanijama.

Mirovinski sustav

Također, želim reći da će početkom rujna na Vladi biti i reforma mirovinskoga sustava. Mirovinski sustav je po meni jedna od ključnih reformi uopće za održivost hrvatskoga proračuna. Imat ćemo ovih dana detaljne rasprave na razini Vlade o pripremi tog zakona. Imat ćemo tri mjeseca vremena da se i kroz javnu raspravu testiraju ideje kako da se taj problem riješi. Jer je to problem koji dugoročno guši ne samo državni proračun, jer ovakav kakav je danas mirovinski sustav nije samoodrživ bez državnoga proračuna, a želimo da mirovine budu adekvatne i da ljudi u trećoj dobi imaju pristojan život od svojih mirovina.

Reforma obrazovanja

Jedna od ključnih tema našega Nacionalnog programa reformi je reforma obrazovanja, to jest prilagodba obrazovnoga sustava stvarnim potrebama tržišta rada. Na tom planu želimo da obrazovni sustav bude prilagođen promjenama koje nam donosi i nova tehnološka industrijska revolucija. Traže se ne samo nova radna mjesta, već se danas u svijetu traže nove vještine i nova znanja. To je ključna tema svakoga Europskoga vijeća na kojem imam prigodu sudjelovati sada već dvije godine. I doslovno svi, pa i najrazvijenije ekonomije u Europi, stalno govore o tome kako se prilagoditi digitalnoj revoluciji, i kako prilagoditi obrazovni sustav tome da obrazujemo ljude za radna mjesta budućnosti za koja danas uglavnom još nemamo ni prave kurikulume.

Stoga ćemo i nastaviti i s kurikularnom reformom koja ide dijelom u eksperimentalnu fazu, ali ćemo nastaviti i s iskoracima kao što je Zakon o strukovnom obrazovanju i drago mi je da su mladi ovdje danas. To poruku smo poslali i dijelom zakona koji su već upućeni u proceduru. Regionalni centri kompetentnosti postat će mjesta osposobljavanja u kojima će se provoditi programi redovitog strukovnog obrazovanja, usavršavanja i cjeloživotnog učenja.

Također, radi podizanja razine digitalne pismenosti kroz više projekata informatizacije školskog sustava provodi se i Program e-Škole. Želimo da svi ovi napori zajedno – a posebno smo uložili 3.400 stipendija u STEM područja – budu povezani i s milijardom kuna ulaganja u znanost. Vidjeli ste nedavno aktivnosti Ministarstva znanosti na tom području. I upravo tim povezivanjem obrazovanja, akademske zajednice, poslovnog svijeta i okvira koji stvara država i Vlada, omogućit ćemo napredak i iskorak hrvatskoga društva i hrvatskoga gospodarstva.

Europski fondovi

Posebnu pozornost kao Vlada smo posvetili i korištenju europskih fondova. Do listopada 2016. bilo je ugovoreno svega 9% sredstava iz ove financijske perspektive (2014-2020). Danas je to 43%. Dakle, od 9% do 43% ugovorenih, a izgledno ćemo dostići razinu od 60% ugovorenih sredstava iz ove omotnice do kraja godine. To znači da ćemo našu omotnicu, koja se koristi do 2023. sukladno pravilu N+3, iskoristi jako dobro, i tek tada ćemo moći imati prvu pravu relevantnu ocjenu naših evo uskoro pet godina članstva u Europskoj uniji. A tada (2023.) će to biti deset godina. I tada ćemo moći shvatiti zašto nam se baš sada u zadnjih 5 godina dogodilo da više ljudi odlazi iz Hrvatske nego što je odlazilo prije. Stvari su banalne, doslovno banalne: nema prepreka, tržište rada se otvorilo. To nije nikakvo iznenađenje. Dapače. Ako se sjećate referendumske kampanje za EU, sloboda kretanja radnika bio je forte za dio atraktivnosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Da smo imali nepostojanje barijera prije 2013. ovo bi se dogodilo ranije. Toga svi morate biti svjesni. Svi akteri u društvu. To je činjenica. Evo ostale su, nakon ovih odluka nizozemske vlade ovoga tjedna i nakon dogovora koji smo postigli s Ujedinjenom Kraljevinom i Maltom u zadnjih par mjeseci, samo Austrija i Slovenija. To su zadnje dvije države u koje nakon 1. srpnja 2018. hrvatski radnici imaju administrativne barijere za slobodu kretanja. To je ključ. Da se to dogodilo 1995., 2000. ili 2005. imali biste isti scenarij. Tu nema nikakvih dilema. I to treba osvijestiti. To su činjenice. I tu nema nikakve posebne drugačije logike nego te.

Naravno, to ne znači da mi ne moramo učiniti sve da poboljšamo preduvjete za život svih naših ljudi ovdje (pa i onih koji, ja se nadam, odlaze u smislu dvosmjernoga odlaska i povrata), tako da ne koriste to pravo slobode kretanja. To je činjenica i na tome moramo radit.

Digitalizacija i javna uprava

Što se tiče drugih tema koje mi se danas čine relevantne, spomenut ću da nastavljamo i s digitalizacijom javne uprave. Dakle, pitanje povećanja učinkovitosti državne uprave je možda problem s kojim se vi kao poslodavci susrećete često. Ono što smo napravili do sada i što se radi zadnjih nekoliko godina je sustav 49 elektroničkih usluga kroz e-Građane, koje koristi više od pola milijuna građana. Mi moramo to sve skupa podići da praktički taj digitalni refleks postane prirodna reakcija svakog hrvatskog čovjeka. U tom će trenutku brojna kućanstva pa i poduzeća osjetiti sve prednosti koje nam digitalno vrijeme i digitalno društvo i ekonomija nude. Iskoristiti nove tehnologije znaju zemlje koje se najbrže razvijaju. One koje stvarno love korak s tehnološkom revolucijom. I zato mi se čini da je to niša za koju Hrvatska ima sve preduvjete.

Kada gledate preliminarne podatke o turističkoj predsezoni, ne želim ih sada ni ponavljati, ova će sezona biti puno bolja nego prošla. Već smo sada na 20 posto udjela turizma u našem BDP-u. Podaci koji nam sada idu u prilog su još viši, ali ne možemo samo ovisiti o turizmu. To je odlično i treba govoriti i o održivom turizmu u Hrvatskoj, ali pokušajmo pronaći nišu, a niša će sigurno biti u digitalnom svijetu. Tu ima sjajnih uspješnih priča. Neke ćemo čuti i danas, kako Hrvatska može dalje raditi i na privlačenju izravnih stranih ulaganja i na povećanju sposobnosti inovacija i na suradnji različitih dionika kroz centre izvrsnosti i kroz klastere konkurentnosti. Privući i zadržati talent. To je po meni formula uspjeha i upravo način zadržavanja onih u koje ulažemo kroz obrazovni sustav i koji su u fazi – kad su hrabri, poduzetni i odvažni – pokrenuti svoje ideje i pokrenuti svoje poslove.

Zaključak

Da rezimiram. Vlada će biti predana ubrzanom razvoju Hrvatske. A tu su i odgovorne javne financije, dodana vrijednost europskih fondova, jača konkurentnost, rast zaposlenosti, poboljšanje poslovne klime i povećanje ulaganja, orijentiranost na budućnost, povezivanje obrazovanja i tržišta rada, digitalizacija i nove tehnologije.

To je rezime i Nacionalnog programa reformi i našeg Programa Vlade i plana zakonodavnih aktivnosti. Očekujemo da nam Vi, poslodavci, koji ste kičma hrvatske ekonomije u tom procesu, budete i suradnik i partner, da nas korigirate kada možete, da nam sugerirate ono što je dobro, da proces socijalnog dijaloga vodimo otvoreno i pravovremeno, i da budućnost hrvatskih ljudi u Hrvatskoj zajednički gradimo na ideji i kvalitetnijeg života, i većeg standarda pa i da zaključim na tragu jedne izjave u duhu malo većega optimizma u društvu.

Hvala vam lijepa!  
 

 

Pisane vijesti | Andrej Plenković