Predsjednici Vlada Slovenije, Hrvatske i Srbije dogovorili buduće sastanke

PTUJ, 5. ožujka 2010. (Hina) - Trilateralni sastanak slovenskog premijera Boruta Pahora, hrvatske premijerke Jadranke Kosor i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića završio je u petak u Ptuju dogovorom troje čelnika da se takvi sastanci održavaju i ubuduće.

Domaćin susreta Borut Pahor rekao je kako je riječ o osobnom dogovoru troje čelnika, odnosno da će se takvi sastanci održavati dok oni obnašaju svoje dužnosti.

"Sastajat ćemo se onda kad procijenimo da je to potrebno i da pridonosi nastavku dobrih odnosa u svim područjima", rekao je Pahor tijekom zajedničke izjave za novinare nakon sastanka.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je kako su i ptujski sastanak i predstojeća regionalna konferencija na Brdu kod Kranja, nastavak dobre i uspješne priče, prije svega u odnosima Hrvatske i Slovenije.

Istaknula je simboličnu razinu koja se ogleda u tome da regionalnu konferenciju organiziraju jedna zemlja članica EU, Slovenija, i jedna, Hrvatska, koja bi, kako je izrazila nadu premijerka Kosor, početkom iduće godine trebala potpisati pristupni ugovor s EU, a na koju će pozvati sve susjedne zemlje koje također streme eurointegraciji.

"Na tragu tog povjerenja, prijateljstva, poštovanja sposobnosti, mogućnosti i spremnosti za rješavanje problema i otvorenih pitanja koje smo pokazali premijer Pahor i ja, odnosno vlade Hrvatske i Slovenije, u tom smjeru treba tražiti i rješavanje drugih problema", kazala je premijerka Kosor.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić vrlo je važnim ocijenio ovaj trilateralni sastanak, kao i predstojeću konferenciju, zbog vrlo složenih okolnosti uzrokovanih svjetskom financijskom krizom, budući da se sve zemlje regije suočavaju sa sličnim izazovima u protekle dvije godine.

Tadić je rekao kako je potrebno stvoriti dobru političku klimu, ne samo zbog europske integracije zemalja regije, već i zbog snaženja tih zemalja.

"Sastanak na Bledu, za koji svi želimo da se dogodi, trebao bi biti jedan od elemenata koji bi u budućnosti stvorili takvu pozitivnu klimu" rekao je Tadić.

Srbijanski predsjednik naglasio je kako Srbija želi da u regionalnim forumima sudjeluju predstavnici svih građana koji u njoj žive ali pod određenim uvjetima, odnosno da predstavnici kosovskih Albanaca sudjeluju u "formatu određenom rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a".

"To je elementarni preduvjet da Srbija sudjeluje na jednom takvom forumu i zato želi da se razriješe sve nedoumice oko toga", rekao je srbijanski predsjednik.

Pahor je rekao kako je trilateralni sastanak korak prema jačanju povjerenja triju država i signal ostalima da se međusobnim povjerenjem vodećih ljudi možda mogu lakše i brže riješiti neka važna pitanja, kojih na ovom prostoru ne manjka.

Slovenski premijer izrazio je uvjerenje da su na sastanku većim dijelom riješena pitanja statusno ili sadržajno povezana s konferencijom na Brdu kod Kranja, i naglasio kako se uz razmišljanja o rješenju političkih pitanja dosta razgovaralo o mogućnosti poboljšanja gospodarske suradnje, "na korist svih triju država".

"Recesija je učinila svoje, gotovo prepolovila gospodarsku suradnju i mi želimo da ta suradnja ponovno ojača, da se otvorimo jedni prema drugima i koliko je moguće, da ostvarimo zajedničke nastupe na trećim tržištima" kazao je Pahor, istaknuvši kako su gospodarstva triju država u velikoj mjeri komplementarna i nude prostor za ostvarenje dobiti i mogućnost zapošljavanja ljudi.

Kosor je izrazila zadovoljstvo načelnim dogovorom o jačanju međusobne gospodarske suradnje Slovenije, Srbije i Hrvatske, ocijenivši da je vrijeme recesije pravi trenutak za to.

Tadić je kazao kako je svim građanima regije potrebna uspostava dobre političke klime, ne samo zbog europske integracije onih zemalja koje još to nisu postigle, već zbog osiguranja značajnih ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta.

Pahor je novinarima otkrio kako je s Kosor i Tadićem dogovoreno da se slijedeći trilateralni susret održi u Hrvatskoj, a "ako se postigne dogovor o institucionaliziranju regionalne konferencije, onda bi se prva iduća nakon Brda kod Kranja, ako se s tim slože i ostale zemlje, održala u Beogradu".

Kosor je izrazila uvjerenje kako usmjerenost na europski put susjednih zemalja u jugoistočnoj Europi ne smije biti pod teretom otvorenih bilateralnih pitanja te kako će mnoge odgovore dati konferencija 20. ožujka.

Naglasila je kako će se pripremiti završni dokument za konferenciju u kojem će se naznačiti najvažniji ciljevi, podsjetivši da je Hrvatska već donijela odluku da će svim zemljama regije koje za to pokažu interes darovati prijevod pravne stečevine EU-a, posao u koji je uložila osam milijuna eura.

"To je i na simboličnoj razini pokazatelj da Hrvatska, koja će sutra postati 28 članica EU-a, uistinu iskreno i snažno podupire jugoistok Europe na europskom putu, kao jamstvo trajnog mira i napretka", kazala je Kosor.

Sastanci Slovenije, Hrvatske i Srbije doprinos su, po Tadiću, političkom opuštanju ne samo u tim zemljama, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi, u kojoj sve zemlje žele ući u EU i žele podržati jedna drugu.

"Srbija želi da Hrvatska što prije postane članicom EU-a, a vrlo je zadovoljna time što Slovenija to već jest" rekao je Tadić.



Pisane vijesti