Predsjednik Vlade Milanović Hrvatskom saboru: "Jedino puna zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo. To je naš prvi i najviši cilj"

"Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna zemlja. Zemlja čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta" - predsjednik Vlade Zoran Milanović danas je prvi put pred Hrvatskim saborom podnio izvješće o aktivnostima Vlade Republike Hrvatske.

Obraćajući se zastupnicima, premijer Milanović naglasio je da je Hrvatska u protekle dvadeset i dvije godine ostvarila sve svoje strateške političke ciljeve. „Zemlja je obranjena i međunarodno priznata, slobodna, demokratska i sigurna, s najvišim standardima zaštite manjinskih prava“, kazao je. Podsjetio je da je Hrvatska stabilna i ugledna članica NATO saveza te zemlja koja je predsjedavala Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, napomenuvši da hrvatski vojnici časno i hrabro sudjeluju u UN-ovim i NATO-ovim misijama na nekim od najopasnijih mjesta na svijetu. Također, podsjetio je i da je Hrvatska, kao regionalni lider, razvila dobrosusjedske odnose sa zemljama u regiji. Istaknuo je da je Hrvatska prvoga srpnja ove godine postala punopravna članica Europske unije kazavši da Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Uniju jer smo se mijenjali nabolje i ispunili visoke kriterije koji su od nas zahtijevani. „Nitko nam ništa nije poklonio, niti tražimo da nam netko nešto daruje“, dodao je i nastavio: „Tražimo, međutim, da nas se poštuje. Tražimo da se uvažavaju naša prava, naši napori i naši stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer to je naša obaveza i naš posao“. Predsjednik Vlade Milanović rekao je da je jedini preostali strateški zadatak nakon ulaska u Uniju stvoriti uvjete za ugodniji, sadržajniji i sigurniji život svih građana, širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. „Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna zemlja, zemlja čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta“, kazao je i naglasio: „Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo jest da se i u Bruxellesu i na svim drugim utjecajnim adresama zalažemo za interese svojih građana i svoje zemlje. Budite sigurni da ćemo to i činiti, i budite sigurni da ćemo u tome biti uspješni“.

„Naša gospodarska situacija i dalje je teška, ponajprije zahvaljujući neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike“, rekao je premijer i naveo da je nelikvidnost krajem 2011. godine iznosila 41 milijardu i 700 milijuna kuna, a danas iznosi 35 milijardi i 500 milijuna kuna, s daljnjom tendencijom smanjivanja. Dospjele, a neizvršene obaveze države na kraju 2011. iznosile su više od dvije i pol milijarde kuna. Tijekom protekle dvije godine ti su dugovi u cijelosti plaćeni ili su regulirani posebnim sporazumima. Od 250 tisuća radnika kojima nisu isplaćivane plaće niti uplaćivani doprinosi danas ih je 70 tisuća, što je - bez obzira na znatno smanjenje - i dalje nedopustivo previše, ali izmjenama Kaznenog zakona neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine.

Premijer je istaknuo da su različiti oblici pomoći i poticaja industrijskoj proizvodnji, kao i privlačenje stranih investicija u industrijski sektor, područja najintenzivnijeg djelovanja Vlade, a što se tiče izlaska iz krize, četiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti. „Sva četiri su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama“, rekao je premijer. Prvi pravac je uvođenje reda i poštivanja zakona u svim područjima i svim djelatnostima, drugi konsolidacija državnih financija. „Ključni uvjet za konsolidaciju proračuna je naravno gospodarski oporavak i rast, koji treba doprinijeti jačanju prihodne strane proračuna. Taj proces neće biti brz“, rekao je premijer i dodao da se javni dug u kratkom roku javni dug može smanjiti privatizacijom ili koncesioniranjem dijela državne imovine. „Već smo odmakli u tom procesu. Do kraja godine stvorit ćemo sve pretpostavke za privatizaciju državnog turističkog portfelja. Također, do kraja godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom završit će pripreme za privatizaciju manjinskih i nestrateških državnih udjela u trgovačkim društvima“, rekao je dodavši da Hrvatska prvi put ima tijelo koje ima pregled državne imovine i koje ima plan kako ozbiljno i racionalno upravljati tom imovinom: „Dosad je sve bilo prepušteno stihiji i improvizaciji koje nas i jesu dovele u ovu situaciju“.

Premijer Milanović u svom je govoru također rekao da će Vlada prodati svoje većinske udjele u Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci, da je proces privatizacije HŽ-Carga u tijeku, a konzultanti za moguću monetizaciju autocesta izabrani: „Uvjereni smo da to može biti dobar posao za Hrvatsku, ali vidjet ćemo što možemo dobiti i odlučit ćemo“. Isto tako, spomenuo je da Vlada traži strateškog partnera za Croatiju Airlines i za ACI. „Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu. Kompanija koja je dosad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo. Moramo to shvatiti. Dovodimo u red državne financije na način za koji duboko vjerujemo da je socijalno uravnotežen i ekonomski održiv.“ Naročito je istaknuo da javni dug mora biti smanjen da bismo mogli povoljnije servisirati naše dugove. Također, rekao je da Vlada želi razgovarati o očuvanju i povećanju radničkih prava, ili o daljnjem poreznom rasterećenju građana i poduzetnika, ali „dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obavezama neki zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni.“ Dodao je da su državne financije prenapregnute, a Vlada poduzima sve razumne i odgovorne mjere da to promijeni te da pritom nikad nije došla u pitanje razina socijalnih prava najizloženijih kategorija stanovništva, i nikad neće doći u pitanje. Upravo suprotno, Vlada reformira i unapređuje sustav socijalnih naknada kako bi uistinu najpotrebitijima došlo najviše.

Također, naglasio je da isplata radničkih mirovina nikad nije došla u pitanje, i nikad neće doći u pitanje. Iako ga se mora reformirati, hrvatski mirovinski sustav je stabilan. Dodao je da nikad neće biti upitne ni invalidske mirovine i naknade, a Vlada će zadržati visoku razinu zdravstvene zaštite. Neće biti ugroženo ni pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti, kao ni državna pomoć u školovanju socijalno ugroženih i zakinutih. Država će štititi sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata i nastaviti se jednako predano brinuti o hrabrim ljudima, rekao je premijer.

„Ali nećemo podilaziti i obmanjivati. Nismo ni dosad. Sviđalo se nekome ili ne, i dalje ćemo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj pravednosti i solidarnosti. Na početku mandata smo ukinuli pravo na mirovinu pod privilegiranim uvjetima za državne dužnosnike. Sada ćemo predložiti smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada“, najavio je.

Nastavio je s trećim glavnim pravcem aktivnosti Vlade, restrukturiranjem i racionalizacijom državnog i javnog sektora i posljednjim, četvrtim, ujedno najvažnijim i najtežim pravcem- izradom, donošenjem i provedbom mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. Kazao je da se taj pravac račva se na šest rukavaca. Prvi su javne investicije, drugi uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, treći porezna politika, četvrti su izravni poticaji privatnom sektoru, peti europski fondovi i šesti dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija.

„Ova Vlada svjesna je da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi možda brže pokazale rezultate, ali mi ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. A ne vjerujemo u riskantne monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i možemo još zaduživati, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili riješeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi“, rekao je premijer Milanović i dodao da je načelno opredjeljenje Vlade da proces nužnih reformi državne uprave, u što većoj mjeri, ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija.

Ponovio je da se Vlada do razumne granice bori za očuvanje svakog radnog mjesta, bez obzira radi li se o radnom mjestu u državnom, javnom ili privatnom sektoru.“Predanost toj borbi u stanovitoj mjeri zacijelo usporava rast pokazatelja u nekim ekonomskim segmentima. Ali ne moram navoditi primjere iz prošlosti i sadašnjosti da bismo mogli razumjeti kako statistički rast BDP-a, nažalost ne znači nužno da najširi slojevi građana žive bolje, ugodnije i sigurnije. Jedino puna zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo. To je naš prvi i najviši cilj.“

U svom govoru, predsjednik Vlade kazao je i da pravosuđe i represivni aparat moraju postati točkom najvišeg povjerenja svih hrvatskih građana, bez obzira na naciju, vjeru, porijeklo, socijalni status i sve ostalo po čemu se ljudi razlikuju te da je borba za najviše standarde u pravima nacionalnih manjina za ovu zemlju i ovo društvo, u suštinskom smislu, važna koliko i rast gospodarstva. „U Vukovaru postavljamo dvojezične natpise na državnim i javnim institucijama. Provodimo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. I vjerujemo u taj zakon, jer taj zakon i takva praksa našu zemlju čine malo boljim i malo sretnijim mjestom“, rekao je i nastavio: „Ne dajte da vas sasvim zaslijepe samo ekonomska pitanja, jer naš život ima mnogo više dimenzija! Naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni ako bismo dopustili gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ako bismo dopustili da bilo koja manjinska grupacija bude ugrožena ili obespravljena“.

Naglasio je da će Vlada iskoristiti sva demokratska sredstva da suzbije širenje mržnje i da razobliči političke manipulacije ljudskom patnjom i herojstvom, upotrijebiti sve zakonske mehanizme da dodatno proširi područje slobode, da svatko živi u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem svoga identiteta: „Tako širimo teritorij kreativnosti. Tako obogaćujemo svoju kulturu koja u mnogim oblastima – u filmu, književnosti, stripu ili, primjerice, kazališnoj i konceptualnoj umjetnosti – doživljava europsku afirmaciju“.

„Na ovome putu etape ne mogu preskakati. Suočavanje s realnošću i s visokim računima zatečene neodgovornosti uvijek je bolan proces. Na ovoj Vladi je da taj proces učini što manje traumatičnim za najšire slojeve našeg društva. To i činimo“, istaknuo je predsjednik Vlade.

I na kraju, premijer je zaključio da „naša budućnost ovisi ponajviše o ispravnom prepoznavanju naše realnosti, naših interesa i naših potencijala, bez bilo kakvih političkih ili civilizacijskih predrasuda. Pritom nam nisu potrebni ni tutori ni sponzori. Trebaju nam dobronamjerni partneri i istinski prijatelji. A partnerstvo i prijateljstvo, kako ih ja shvaćam, podrazumijevaju ravnopravnost.“

Predsjednik Vlade Zoran Milanović u završnom obraćanju izrazio je zadovoljstvo današnjom saborskom raspravom o Vladinom godišnjem izvješću. „Ovo je dobra stvar. Prvi put u povijesti hrvatske države netko tko predstavlja instituciju odnosno Vladu ima obavezu pred Saborom iznijeti svoja opažanja o stanju u državi i čuti mišljenja klubova zastupnika“, kazao je i nastavio: „S obzirom da sam najveći dio svog govora posvetio gospodarstvu i financijama, očekivao sam da to bude naglasak i u govorima predstavnika opozicije. Pozorno sam slušao, ali toga nije bilo“. Izrazio je žaljenje što nije čuo konkretne ideje i planove što činiti. „Mi činimo i u tome katkad i griješimo, to se događa, ali radimo i mijenjamo zemlju. Donosimo promjene, koji puta prežustro i pregrubo za nekoga, ali nema stajanja na mjestu“, naglasio je. „Ako imate volju, karakter, čvrstoću, možete u prvih godinu i pol dana napraviti neke stvari koje se vide, ali ne možete napraviti revolucionarne promjene, niti ih radimo“, rekao je premijer. Pojasnio je da se u području zdravstva, obrazovanja, znanosti, koliko god se Vlada trudila, neće ništa vidjeti za godinu i pol dana, jer tu se radi o kompleksnim sustavima u kojima se djeluje dugoročno i u kojima su vrlo često na djelu posebni cehovski interesi.

Premijer Milanović referirao se na odnose s Europskom komisijom i Europski uhidbeni nalog, kazavši da Vlada svoj stav neće mijenjati. „Kao i druge države, debatirat ćemo, polemizirati, pa katkada biti u određenoj vrsti konflikta i nategnutih odnosa s Europskom komisijom. Nema države koja to nije“, rekao je. Dodao je da Europska komisija mjesečno zaprima 200 prijava za tzv. „infringement proceduru“ ili proceduru prekršaja, od kojih je sto u startu već ispravljeno, a sto nije i to je „svakodnevan život“. Ponovio je da se obaveze moraju poštivati, da se zakoni mogu mijenjati, a kada su na snazi treba ih poštivati.

I na kraju, predsjednik Vlade citirao je zastupnicima zadnje izvješće Europske komisije o hrvatskim pripremama za članstvo u Europskoj uniji. Naglasio je da je Republika Hrvatska na temelju toga ušla u Uniju, da je to službeno stajalište Europske komisije i politička i pravna procjena onoga što je učinjeno. Naveo je paragraf 7 iz točke 2.2, koja obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, u kojemu piše da Hrvatska treba nastaviti i jačati zaštitu nacionalnih manjina, uključujući efektivnu implementaciju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te da „Komisija pozdravlja činjenicu da Vlada nastavlja osiguravati implementaciju ustavnih odredaba u pogledu uporabe ćiriličnog pisma u gradu Vukovaru“.



Pisane vijesti