Predsjednik Vlade Milanović u Čakovcu: Hrvatskoj treba financijska decentralizacija

Premijer Milanović, s ministrom zdravlja Sinišom Vargom, posjetio je danas Županijsku bolnicu u Čakovcu. 

Izrazio je zadovoljstvo načinom na koji bolnica radi i činjenicom da izlazi iz financijskih problema. „To je važno jer su županijske bolnice bile županijske samo na papiru, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je financirao praktički sve, od plaća, preko opremanja u najvećoj mjeri, kapitalnih investicija. Dakle, to nisu županijske bolnice, a s upraviteljima i sanacijskim vijećima su još manje županijske. To stanje treba prevladati i stvoriti uvjete da bolnice zaista budu županijske i da se u njima radi sve ono što se može napraviti“, kazao je premijer Milanović ističući za primjer visok postotak pacijenata iz Međimurja koji se liječi u ovoj bolnici, odnosno oko 80 posto.

Predsjednik Vlade naglasio je kako decentaralizaciju ne vidi kao podjelu na nekoliko regija, već da ovakve ustanove te gradovi i županije imaju i raspolažu s više novaca, ali samim time imaju i više obveza. Premijer je poručio da se Vlada, pa ni u Hrvatskoj koja je mala zemlja, ne treba baviti svakim CT aparatom ili svakim komadom opreme, već županije trebaju preuzeti odgovornost za bolnice, što se neće moći toliko dugo dok je Hrvatska financijski centralizirana. "Hrvatskoj treba financijska decentralizacija, ali tijekom izlaska iz krize to je bilo teško postići. To je jedna od prvih stvari o kojima treba razmišljati i aktivno raditi na tome", kazao je Milanović.

Kao dobar primjer istaknuo je izgradnju 30 milijuna kuna vrijedne nove zgrade Doma zdravlja u Čakovcu kojeg u prvoj fazi, vrijednoj 6,3 milijuna kuna, Međimurska županija gradi s 55 posto vlastitih sredstava. Ubuduće se, rekao je, Vladu i ministre neće trebati povlačiti za rukav i pitati ni za izgradnju školskih objekata. "To je novac koji je tu zarađen, pa ide u Zagreb i onda se opet vraća u Međimurje i sada bi se kao Vladi trebalo pljeskati jer je nešto dala. To je krivi koncept, a pravi koncept treba biti da ovdje ostane što više novaca i što više obveza", naglasio je predsjednik Vlade dodavši kako će se onda i svaka buduća hrvatska vlada moći baviti strateškim pitanjima, a ne dnevnim mikro-menadžmentom.

Predsjednik Vlade, odgovarajući na pitanja novinara o izbjegličkoj krizi, istaknuo je kako rješenje krize ne vidi u podizanju ograda i žica, navodeći kako će izbjeglice i dalje dolaziti, pri čemu najveći dio tereta moraju snositi najveće države. „Licemjerno je govoriti o strategiji Hrvatske kada ni Europska unija nema strategiju. Ovo je jedna akutna kriza, u kojoj cijela Europska unija, a naročito oni koji su najveći, trebaju voditi u tome, a Hrvatska će biti partner. Tu ne smijemo biti sitni i uskogrudni, moramo biti na raspolaganju, u skladu sa svojim mogućnostima koje nisu velike. Ne možemo kao prije dvadeset godina primiti preko pola milijuna ljudi, ali možemo pomoći“, rekao je premijer Milanović. Dodao je kako se radi o ljudima koji odlaze, ne zato što bi željeli parazitirati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj već zato što im je neizdrživo. „Moramo se uvijek sjetiti kakvi su drugi bili prema nama i kako su nama otvarali granice kad je preko pola milijuna ljudi moralo napustiti svoje kuće u Hrvatskoj i BiH“, rekao je.

Potpisnicima peticije za uvođenje usklika "Za dom spremni" kao službenog pozdrava u Oružane snage RH poručio je neka pogledaju što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, na skupovima kada se osnivao HDZ, govorio o ulozi Hrvata u partizanskom pokretu i što je taj pokret značio za hrvatsko nacionalno biće. Ista poruka, vrijedi za sve one koji žele vratiti Hrvatsku u mrak, rekao je premijer Milanović istaknuvši kako nekima u državi očito smeta što stvari u Hrvatskoj idu naprijed i na bolje.

Pisane vijesti